Radne skupine ministarstava vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore u završnoj su fazi pregovora o iznosu odštete za nekoliko stotina hrvatskih državljana koji su početkom 1990-ih bili zatočeni u logoru Morinj, u blizini Kotora – pišu podgoričke Vijesti, pozivajući se na neslužbene izvore, prenosi HINA.
Navodno se raspravlja o višemilijunskom iznosu eura, no konkretne informacije o dogovorenoj svoti nisu potvrđene. Posebna savjetnica hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova, Vanda Babić Galić, potvrdila je da su pregovori u tijeku i u fazi dorade, bez iznošenja detalja.
Istaknula je kako je važno prepoznati transparentnost i otvorenost crnogorskih dužnosnika – ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića i premijera Milojka Spajića – te njihovu spremnost na rješavanje osjetljivih pitanja iz ratne prošlosti, unatoč određenim političkim opstrukcijama unutar zemlje.
Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore potvrdili su za Vijesti da se pregovori s Hrvatskom vode kontinuirano, na svim razinama, kroz bilateralne konzultacije. U fokusu je otvoreni dijalog s ciljem pronalaska kompromisnih rješenja prihvatljivih za obje strane. Javnost će, kako navode, biti pravodobno obaviještena o rezultatima kada se za to stvore uvjeti.
Pitanja odštete, baštine i simbolike
Osim pitanja odštete, pregovori obuhvaćaju još dva važna otvorena pitanja: prijenos vlasništva nad Domom kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi, te naziv gradskog bazena u Kotoru.
Kako doznaju Vijesti, hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman ovog vikenda putuje u Tivat, gdje bi trebao s crnogorskim kolegom Ibrahimovićem potpisati ugovor o darovanju spomenutog doma, čime bi se zaključio proces započet krajem 2024. godine.
Treće otvoreno pitanje odnosi se na naziv kotorskog bazena, koji odlukom lokalnog parlamenta iz 2021. nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, poznatog vaterpolista. Hrvatska strana osporava ovu odluku zbog navoda da je Gopčević bio čuvar u logoru Morinj.
Crnogorska vlada je nedavno usvojila izvješće o završenim pregovorima o darovanju Doma kulture, čime je, kako navodi, iskazana politička volja za jačanje prava hrvatske manjine u Crnoj Gori te očuvanje njezina kulturnog identiteta.
Pozadina: logor Morinj
U logoru Morinj, koji je bio aktivan od 3. listopada 1991. do 18. kolovoza 1992., JNA je držala 292 zarobljenika iz dubrovačke regije, u uvjetima koji su kasnije okarakterizirani kao nečovječni. Na suđenju u Crnoj Gori, četvorica pripadnika vojske osuđena su na ukupno 12 godina zatvora. Početkom 2025. crnogorsko Specijalno državno tužiteljstvo ponovno je otvorilo predmete vezane uz ratne zločine u Morinju.
Crnogorska strana pokazuje spremnost na završetak ovih osjetljivih procesa, uključujući i zatvaranje Poglavlja 31 u pregovorima s EU, koje se tiče vanjske, sigurnosne i obrambene politike – a čije je zatvaranje Hrvatska blokirala prošle godine.
/Desk/