Tužiteljica Tužiteljstva BiH Sanja Jukić pročitala je optužnicu, prema kojoj je Buza, kao zapovjednik Samostalnog bataljona Prozor u sastavu Armije BiH, počinio zločin protiv civilnog stanovništva i to zbog propusta poduzimanja određenih radnji kako bi se procesuirali počinitelji.
U optužnici se navodi da su pripadnici Samostalnog bataljona Prozor u ranim jutarnjim satima 14. rujna 1993. izvršili napad na stanovništvo sela Uzdol i zaselaka Križe, Zelenika i Raiči, te na okrutan i svirep način ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti.
“Optuženi je bio fizički u blizini, prosmatrao je tijek akcije. Iako je znao za djela – imao je dostavljene i dostupne informacije o zločinima i bila je potrebna istraga – on je samo sačinio zabilješku i propustio poduzeti određene radnje kako bi se procesuirali počinitelji ovog djela”, kazala je tužiteljica Jukić.
Prema optužnici, optuženi Buza je imao stvarnu i efektivnu kontrolu nad bataljonom. S druge strane, optuženi Buze i njegova obrana osporavaju njegovo zapovjedno svojstvo, kao i da je imao neposredna saznanja o pogibiji civila i da nije poduzeo moguće postupke istrage.
U svojim prijašnjim izjavama u Tužiteljstvu BiH, dok se predmet istraživao i pripremao, kao i u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), kazao je da je već drugi put u mjesec dana dao iskaz u Tužiteljstvu BiH.
“Ako je Haag presudio da nije bilo zločina, ako se zna da je Uzdol bio legtiman vojni cilj, onda mi nije jasno zašto se Uzdol uopće istražuje u Tužiteljstvu“, kazao je Buza za BIRN BiH.
Međutim, iako se Buze ima pravo braniti, teško je shvatiti da je 27 civila, od kojih je najmlađa žrtva imala 11, a najstarija 88 godina, sudjelovali u borbama ili bili naoružani. O razmjeru i prizoru s mjesta zločina i samo tužiteljstvo je prikazalo snimke koje su pričinili pripadnici HVO-a nakon što su ušli u selo, gdje je vrlo lako zaključiti da se radi o nedužnim i uplašenim civilima koji su se ipak odlučili ostati u svojim domovima.
Međutim ono što je vrlo zabrinjavajuće je da se u cijelom slučaju niti ne spominju izravni počinitelji zločina kao ni vrlo sporna izvješća o istrazi Jusufa Jašarevića, načelnika sigurnosti Glavnog štaba ARBiH koji navodi na nije bilo zločina nad civilima.
Također, Republika doznaje da je tužiteljica Jukić obustavila istragu protiv trojice osumnjičenika-mogućih počinitelja masakra u Uzdolu zbog nedostatka dokaza.
Puno više činjenica imao je Tribunal u Haagu, a dokumentaciju i o ovom zločinu ustupio je na uvid braniteljski tim gederala Slobodana Praljka i to tijekom postupka u predmetu ‘Prlić i ostali’, protiv hrvatske šestorke.
Ovo je dio o događanjima u Uzdolu od 14. i 16. rujna:
Zašto bi Buza, po slovu zakona, mogao vrlo lako biti oslobođen?
Potpuno je jasno da optuženi Enver Buza nije imao nadležnosti niti odgovornosti za procesuiranje izvršitelja-počinitelja zločina. Dakle, nitko nezna tko je zločin počinio?!
Nelogično je da se može goniti netko, tko je trebao nekoga procesuirati, tko je počinio nešto’, ako su počinitelji ili počinitelj još nepoznati. Ova teza je najjači argument za obranu Buzi. S druge strane, bilo bi potpuno logično da je ‘netko’ istražio i pronašao barem jednog počinitelja masakra u Uzdolu i dokazao da je to osoba koja je bila pripadnik samostalnog Prozorskog bataljun A BiH i da je istom bio zapovjednik Enver Buza.
Tek tada Buza bi se procesuirao kao zapovjednik jer je propustio kazniti vojnika ili vojnike kojima je bio nadređen. Ovako imamo samo žrtve i “općenito počinitelje” pripadnike Armije BiH, a nemamo imena počinitelja, koji su još uvijek nepoznati.
O kvalifikaciji kaznenog djela ovog ratnog zločina da i ne govorimo. Ponovno su, nažalost, primjenjeni različiti kazneni zakoni: i to prema optuženom Bošnjaku po blažem zakonu bivše SFRJ koji je tada bio na snazi dok se protiv većine osumnjičenih Hrvata (ali i Srba) primjenjuje “retroaktivno”, daleko strožiji Kazneni zakon BiH za kojih su “rezervirani” čl. 172 i 173 ovog kaznenog zakona.
Naime, prema nekim pravnim tumačenjima, zapovjednik bataljuna i nije bio dužan nikoga kazniti jer nije imao mehanizme za istragu nego je bio samo dužan izvjestiti nadređeno zapovjedništvo o događaju što je Buza i učinio – istina po vrlo sumnjivoj vjerodostojnosti, ali ipak izvješće sadrži neke elemente nedopustivih radnji što je bio i signal višem zapovjedništvu Armije BiH da se istraže radnje. Kako će se i pokazati, zločini su istraživani, ali iz kojekakvih razloga je skrivena istina Aliji Izetbegoviću. No, to više nije nije odgovornost Buze.
Što je Buza kazao za BIRN
Buza je u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) u lipnju ove godine, kazao je da je već drugi put u mjesec dana dao iskaz u Tužiteljstvu BiH.
“Ako je Haag presudio da nije bilo zločina, ako se zna da je Uzdol bio legtiman vojni cilj, onda mi nije jasno zašto se Uzdol uopće istražuje u Tužiteljstvu“, kazao je Buza za BIRN BiH.
Međutim, Republika podsjeća da sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Haagu nikada nije presudio da sredinom rujna 1993. u Uzdolu, selu 11 kilometara udaljenom od Prozora, nije bilo zločina.
Čak suprotno – Haag je ustvrdio da nisu ubijeni u borbi nego namjerno.
Aliji Izetbegoviću su prikrivali istinu
U svezi ovoga, ovom prilikom je BIRN podsjetio da se vrlo brzo doznalo za zločine u Uzdolu i to nakon pisma Tadeusza Mazowieckog, posebnog izvjestitelja Ujedinjenih Nacija (UN) za ljudska prava za područje bivše Jugoslavije Aliji Izetbegoviću. Mazowiecky od predsjednika Predsjedništva Republike BiH traži da se istraže okolnosti koje su dovele do zločina.
Izetbegović tada naređuje Rasimu Deliću, zapovjedniku Armije Republike BiH (ARBiH) da istraži detalje akcije u Uzdolu i kazni odgovorne. Istragu o ubojstvima u Uzdolu obavila je služba sigurnosti 6. Korpusa ARBIH i vojna policija. O rezultatima obje istrage izviješten je Jusuf Jašarević, načelnik sigurnosti Glavnog štaba ARBiH.
Jašarević, u izvješću o akciji, navodi da nije bilo zločina nad civilima. Isto tako, Salko Gušić, tadašnji komandant 6. Korpusa ARBIH u pisanom odgovoru navodi da je u akciiji stradalo 60 ljudi, da je među njima bilo civila, ali onih koji su imali oružje i pucali na vojnike ARBiH te da “sve drugo ne odgovara istini”. U svom izvješću nakon akcije, i Enver Buza je između ostalog ustvrdio kako su u Uzdolu stradali uglavnom naoružani civili.
Dvije godine nakon napada, u studenom 1995. godine, Sefer Halilović je u pismu sarajevskom dnevnom listu “Oslobođenje“ kazao kako je za ubojstva civila u Uzdolu kriv Enver Buza. U svom odgovoru Haliloviću, Buza je kazao ono što tvrdi i danas: „Radio sam samo ono što mi je naredio Sefer Halilović“, piše BIRN.
Tužiteljstvo u Haagu nije uspjelo dokazati Halilovićevu odgovornost za ubojstva u Uzdolu te mu je u listopadu 2007. godine potvrđena oslobađajuća presuda. Tužitelj nije dokazao da je Halilović zapovijedao operacijom Armije BiH “Neretva ’93“, niti da je imao efektivnu kontrolu nad jedinicama koje su počinile zločine iz optužnice, te nije odgovoran za ubojstva počinjena u Uzdolu.
Halilović oslobođen, a Rasim Delić je preminuo
Izričući oslobođajuću presudu Haliloviću, Haag je ustvrdio kako je zapovijed za borbeno djelovanje u Uzdolu izdao Enver Buza te da je bio pod izravnim zapovjedništvom Rasima Delića.
Enver Buza je u proteklih godinu i pol u mirovini. Do tada je bio direktor Geodetskog zavoda Federacije BiH. Predmet istrage, Buza, bio je nekoliko puta kod haških istražitelja. Odbio je svjedočiti u Haagu o ovim okolnostima. Salko Gušić je vojni umirovljenik.
Rasim Delić je prminuo, kao i general Zićro Suljević koji je s Buzom bio na promatračkom mjestu tijekom napada. Sefer Halilović je predsjednik političke partije, bivši ministar i parlamentarac.
Haag je ustvrdio za 26 mještana Uzdola da nisu ubijeni u borbi. Prema presudi, oni su ubijeni namjerno, nekoliko njih iz neposredne blizine, dvoje u kućama, jedno unakaženo, jedno ubijeno sjekirom. Ubijana su i djeca. Najstarija žrtva Lucija Stojanović, imala je 88 godina. Najmlađa žrtva, Stjepan Zelić je imao 11 godina. Godinu dana starija bila je Dubravka Zelenika.
Ovaj zločin još je bez kazne.
(V.Soldo/Republikainfo.com)