Između 22. i 28. lipnja, vrhunca toplinskog vala u nekoliko zemalja, nacionalni instituti sedam zemalja (Njemačke, Francuske, Belgije, Španjolske, Nizozemske, Švicarske i Luksemburga) zabilježili su oko 10.000 dodatnih smrtnih slučajeva.

Ovim brojkama treba dodati 2-200 smrtnih slučajeva povezanih s toplinskim valom u Engleskoj i Walesu, prema procjenama koje je objavio britanski meteorološki ured za šire razdoblje od 18. do 28. lipnja.

Ovaj je broj djelomičan; privremeni podaci s platforme za praćenje europske smrtnosti (EuroMOMO) također ukazuju na značajan porast tijekom posljednjeg tjedna lipnja, s 14.260 dodatnih smrtnih slučajeva. Ovaj statistički model temelji se na službenim izvješćima iz 24 zemlje koje predstavljaju gotovo 400 milijuna stanovnika.

/Desk/

Objava Lipanjske vrućine odnijele najmanje 12.000 života u Europi pojavila se prvi puta na Republika.

Trump je u svojem 25-minutnom govoru naglasio svoj napor da sigurnost izbora učini središnjim političkim pitanjem uoči međuizbora u studenom, kada će republikanci braniti svoju većinu u Kongresu i suočiti se s mogućnošću gubitka kontrole nad jednim ili oba doma.

Trump je vršio pritisak na svoje kolege republikance u Kongresu da usvoje zakon kojim se nameću novi zahtjevi za identifikaciju birača i državljanstvo, unatoč dugogodišnjim nalazima da su prijevare birača na američkim izborima rijetke.

Predsjednik je rekao da deklasificira osjetljive informacije koje su pokazale da je Kina nezakonito pribavila 220 milijuna američkih dosjea birača, uključujući imena, adrese i druge podatke korištene za registraciju za glasanje.

Tvrdio je da su članovi američke obavještajne zajednice namjerno potiskivali informacije o opsegu kineskih aktivnosti.

Trumpovi navodi proturječe neklasificiranoj procjeni američke obavještajne zajednice iz 2021. koja nije pronašla nikakve naznake da je bilo koji strani akter pokušao promijeniti ili uspio promijeniti “bilo koji tehnički aspekt” glasovanja na predsjedničkim izborima 2020., uključujući registracije birača, glasačke listiće, tabelarne prikaze ili rezultate.

Procjenu je proveo John Ratcliffe, tadašnji Trumpov direktor nacionalne obavještajne službe, a sada direktor CIA-e.

Uoči Trumpovog govora, neki dužnosnici Bijele kuće izrazili su zabrinutost da bi otkrivanje informacija o Kini moglo biti obmanjujuće, rekli su izvori za Reuters.

Kina odbacila Trumpove izjave: Čista izmišljotina

“Optužbe američke strane nisu ništa drugo nego čiste izmišljotine i zlonamjerne klevete za koje se odavno pokazalo da su neutemeljene. Kinu ne zanimaju američki izbori i nikada se nije miješala u njih”, odgovorio je Lin Jian, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, na konferenciji za novinare u petak.

“Naprotiv, međunarodna zajednica jasno vidi tko se obično miješa u unutarnje stvari drugih zemalja. Pozivamo američku stranu da razmisli o vlastitim postupcima, prestane s neutemeljenim klevetama protiv Kine, suzdrži se od korištenja Kine kao političkog pitanja na svojim izborima i učini više na promicanju odnosa Kine i SAD-a”, zaključio je glasnogovornik.

Trumpov oštar govor o Kini riskira poljuljati odnos koji se stabilizirao nakon prošlogodišnjeg skupog trgovinskog rata. Trump se nada da će se u rujnu sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom o poboljšanju trgovinskih odnosa.

Prije nego što je Trump počeo govoriti, glasnogovornik kineskog veleposlanstva, Liu Chang, rekao je kao odgovor na zahtjev za komentar kako se “Kina nikada nije i nikada neće miješati u predsjedničke izbore u SAD-u.”

Trump je godinama iznosio sumnje u izborne ishode, lažno tvrdeći da je njegov poraz od demokrata Joea Bidena 2020. bio namješten. Također je iznio i druge lažne tvrdnje, uključujući da je glasanje poštom prepuno prijevara, da su strojevi za glasanje ranjivi i da je glasanje stranaca rašireno.

Sudovi i ponovno prebrojavanje glasova nisu pronašli dokaze o izbornoj prijevari

Brojni sudovi i ponovno prebrojavanje glasova nisu pronašli dokaze o velikoj prijevari na izborima 2020.

Trump je također rekao da deklasificira podatke koji bi otkrili “šokantne ranjivosti u našoj izbornoj infrastrukturi”.

No, mnogi dokumenti činili su se da pokazuju suprotno ili uopće nisu bili povezani s američkom izbornom infrastrukturom. Jedan dokument CIA-e, pripremljen prošli mjesec, odnosio se na venezuelske izbore, a ne na američke.

”Procjenjujemo da bi sustave za prebrojavanje glasova bilo teško manipulirati u dovoljno velikim razmjerima da bi se ugrozili rezultati izbora”, navodi se u drugom dokumentu.

Treći dokument – koji je izradila CIA – detaljno opisuje napore kineskih špijuna da ciljaju Bidenovu kampanju i napominje da Peking ”trenutno ne namjerava tajno se miješati kako bi pokušao utjecati na ishod izbora”, iako se navodi da bi Kina kasnije mogla odlučiti to učiniti.

”Trumpove šokantne ‘bombe’ o Kini potpuno su lažne”, rekao je u izjavi demokratski senator Mark Warner, potpredsjednik Obavještajnog odbora Senata.

”Činjenica je da su se naše obavještajne agencije jednoglasno složile da Kina nije ni pokušala promijeniti niti jedan glas na izborima 2020.”, dodao je.

Demokratski članovi Stalnog odbora za obavještajne poslove Zastupničkog doma poslali su u četvrtak pismo vršitelju dužnosti ravnatelja nacionalne obavještajne službe Billu Pulteu, zajedno s čelnicima FBI-a, Središnje obavještajne agencije i Nacionalne sigurnosne agencije, upozoravajući ih da ne dopuste Trumpu da “instrumentalizira obavještajne podatke kako bi potkrijepio lažne tvrdnje o sigurnosti izbora”.

Od povratka na dužnost u siječnju 2025., Trump je nastojao proširiti saveznu moć nad provedbom izbora, koja je zakonski pripadala državnim vladama prema američkom Ustavu.

Posljednjih mjeseci također je vršio pritisak na republikance u Senatu da proguraju zakon, Zakon o spašavanju Amerike, koji bi zahtijevao identifikaciju s fotografijom za glasanje i dokaz o američkom državljanstvu za registraciju, a istovremeno bi naložio da države dijele podatke o registraciji birača sa saveznom vladom. Demokrati i zagovornici prava glasa kažu da su biračke prijevare iznimno rijetke i tvrde da bi zakon potisnuo legitimne glasove.

Neki republikanski čelnici pozvali su Trumpa da se usredotoči na pitanja koja su najvažnija za Ameriku.

ABC, NBC i CNN nisu emitirale Trumpov govor uživo

Dvije od tri glavne američke televizijske mreže i CNN nisu emitirali govor predsjednika Trumpa u udarnom terminu na svojim primarnim platformama, riskirajući gnjev administracije koja je izvršila neviđeni pritisak na američke medije.

Tijekom svog govora, Trump je rekao da su mreže koje nisu emitirale njegov govor bile uključene u “zavjeru” i da bi im trebalo oduzeti licence.

Mreže imaju široka prava iz Prvog amandmana da odluče što će emitirati, kažu stručnjaci. No, povijesno gledano, emiteri su emitirali većinu takvih govora uz obrazloženje da pružaju informacije od javnog značaja.

Kasno u četvrtak poslijepodne, glasnogovornik ABC Newsa rekao je da će mreža emitirati Trumpov govor na svojoj platformi za streaming ABC News Live i ABC News Radiju – a ne na svom kanalu za emitiranje.

NBC News je planirao emitirati predsjednikove izjave na svojoj besplatnoj streaming usluzi, NBC News NOW, ali ne i govor na svom glavnom emitiranom kanalu, prema osobi upoznatoj s tim pitanjem. Tvrtka je odbila komentirati.

U izjavi, CNN je rekao da će pratiti govor radi vijesti, a prijenos uživo pojavit će se na njihovoj web stranici i CNN All Accessu, njihovom pretplatničkom streaming kanalu.

Streaming kanali ABC i NBC općenito privlače dio gledatelja koje dopiru do njihovih tradicionalnih emitiranih signala. CNN-ova digitalna mreža je plaćena usluga s manjom publikom od njegovog redovnog kabelskog kanala.

/Desk/

Objava Trump optužio Kinu za miješanje u američke izbore 20220. – Peking odmah odgovorio: “Jasno je tko se miješa u unutarnje stvari drugih zemalja” pojavila se prvi puta na Republika.

Na pitanje je li istina da su SAD iza kulisa zagovarale njegov odlazak, Schmidt je rekao: “Neću otkriti sve. Međutim, istina je da sam se suočio sa znatnim pritiskom jedne od ključnih članica Vijeća za provedbu mira – Sjedinjenih Država. Znam da i u Sjedinjenim Državama postoje različita mišljenja o ovom pitanju. Imam puno prijatelja u Kongresu, ali na nekoj razini očito je postojala želja da napustim svoju dužnost prije kraja mandata. Europska unija i njezine države članice nisu dijelile taj stav. Jedan od glavnih razloga, po mom mišljenju, bio je paket mjera za jačanje integriteta izbora koje sam progurao. Listopadski izbori bit će prvi koji će se održati prema ovim novim pravilima, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, a čiji je cilj smanjenje izbornih prijevara. Smatrao sam da bi bilo korisno ostati na dužnosti i vidjeti da se ona provode u praksi. Nadam se da će moj nasljednik nastaviti ovaj rad, zajedno s Organizacijom za sigurnost i suradnju u Europi (OESS), te da će i dalje održavati vladavinu prava kao svoj prioritet. Nikada nisam u potpunosti razumio američki stav o ovom pitanju. Vjerujem da je to bila pogreška, ali sada je dio povijesti. Jednog dana ću detaljnije opisati ove događaje u svojim memoarima. Neću nikoga uvrijediti, ali ću otvoreno govoriti o nekim diplomatskim odlukama za koje vjerujem da nisu uvijek dovele do pravih rezultata.

Češki magazin Respekt piše kako je s bivšim visokim predstavnikom za BiN Christianom Schmidtom razgovarao i o interesima tvrtki povezanih s Donaldom Trumpom na Balkanu i zašto BiH postaje test europske sposobnosti djelovanja.

U uvodu ovom intervjua magazin navodi kako je prije samo nekoliko tjedana, bivši njemački savezni ministar Christian Schmidt mogao mijenjati zakone, miješati se u Ustav ili smjenjivati ​​političare u BiH.

Kao visoki predstavnik međunarodne zajednice nadgledao je poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. godine okončan rat u BiH i stvoren složen sustav podjele vlasti između Bošnjaka, Srba i Hrvata. Ured je izvorno bio zamišljen kao privremeni tampon kako bi se zemlji pomoglo u prijelazu u potpuno funkcionalnu demokraciju.

Međutim, više od 30 godina kasnije, on ostaje jedan od najmoćnijih aktera u bh politici. Tijekom svog petogodišnjeg mandata, Schmidt je nekoliko puta koristio izvanredne bonnske ovlasti – pomogao je deblokirati formiranje vlade Federacije BiH, promijenio izborna pravila i ojačao zaštitu ustavnog poretka.

Međutim, njegov nasljednik još uvijek nije poznat. Članovi Vijeća za provedbu mira ne mogu se složiti sa SAD-om oko toga tko će preuzeti dužnost ili koliko bi ona trebala biti jaka u budućnosti.

Schmidt je rekao i kako je Washington vršio pritisak i na neke od njegovih prethodnika, u prvom redu Paddyja Ashdowna i Christiana Schwarz-Schillinga.

Govoreći o još nekim prististima i razlozima za njegov odlazak, on je potvrdio i kako je projekt plinovoda Južna interkonekcja bio jedan od tih razloga.

“Nikada nisam bio protiv izgradnje ovog plinovoda. Naprotiv, projekt je prvobitno nastao kao europska inicijativa s ciljem da se smanji ovisnost BiH od ruskog plina. Međutim, kasnije su se promijenili financiranje projekta i politička dinamika oko njega. Nije se, dakle, radilo o tome treba li se plinovod graditi, već na koji način. Svaki projekt ovog obima mora u potpunosti poštovati principe vladavine prava, imovinska prava i redovite pravne procedure. Pripremio sam detaljne pravne prijedloge i predstavio ih EU, SAD-u i svima ostalima koji su sudjelovali u pregovorima. Nažalost, javnost je sve više sticala utisak da Europljani i Amerikanci zagovaraju različite pristupe”, rekao je Schmidt.

Odgovarajući na pitanje što građani BiH očekuju od političara, Schmidt je rekao kako najviše žele mir, ali i kako ne očekuje da će BiH biti primljena u EU u sljedećih 10 godina.

“Prije svega, žele mir. Dok je od Drugog svjetskog rata u Zapadnoj Europi prošlo 80 godina, BiH je od posljednjeg rata udaljena tek 30 godina. Za današnje roditelje i bake i djedove, ta su sjećanja još uvijek vrlo živa. Zato svaka politička kriza brzo oživljava strahove da bi se sukob mogao vratiti. Osobno ne mislim da danas postoji realan rizik od rata, ali upravo ti strahovi objašnjavaju zašto mnogi ljudi i dalje žele snažno prisustvo međunarodne zajednice. Izazov je pokazati da jačanje ustava, vladavine prava i borbe protiv korupcije predstavlja put ka tome da BiH postane dio šire europske zajednice. Ne očekujem da će u narednih deset godina ući u EU, ali vjerujem da bi u roku od pet godina mogla ostvariti određeni oblik postupne integracije”, rekao je, ali i kritizirao EU jer ga se, svojevrsno, brzo odrekla.

“Dobar je običaj ne izjašnjavati se o svom nasljedniku. Ipak, očekivao bih određenu refleksiju o tome kako me je bilo lako lišiti odgovornosti usprkos volji europskih partnera koji su željeli da ostanem na funkciji. Ali želio bih spomenuti dvije stvari. Prvo, žao mi je što europski članovi Vijeća za implementaciju mira i EU nisu uspjeli na vrijeme postići dogovor o mom nasljedniku. To nije dobar signal za kredibilitet europskog odlučivanja i nadam se da će to uskoro biti ispravljeno. Drugo, mislim da bi se debata trebala manje fokusirati na osobe, a više na program. Oštro bih upozorio na opasnost ograničavanja mandata visokog predstavnika. Ovaj Ured mora zadržati mogućnost korištenja Bonskih ovlasti kad god to situacija zahtijeva. Ako se uloga visokog predstavnika svede samo na posmatranje događaja i prijateljski nastup, izgubit će svoj smisao”, kazao je Schmidt za Respekt.

Zašto Schmidt nije smijenio Dodika?

Osvrćući se na predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, kazao je kako bi Dodikova smjena “gotovo sigurno dovela do daljnje eskalacije političke konfrontacije”.

“Na Balkanu političke krize mogu vrlo lako poprimiti vlastitu dinamiku i u trenutku kada emocije nadvladaju racionalne argumente, praktično je nemoguće predvidjeti u kojem će se smjeru situacija razvijati. Nisam bio spreman donijeti odluku koja bi mogla povećati rizik od nestabilnosti ili čak nasilja. Zato sam umjesto administrativne intervencije izabrao pravno rješenje. Želio sam poslati jasan signal da napadi na ustavni poredak neće biti tolerirani. Smatrao sam to odgovornijim postupkom”, objasnio je.

On je odbacio neke navode kako je bio naklonjen HDZ-u.

“Moj mandat je bio sačuvati institucionalno uređenje koje proizilazi iz Daytonskog sporazuma, što sam i učinio. Kritike su dolazile, i još uvijek dolaze, sa svih strana. Podržao sam formiranje nove Vlade FBiH na čelu sa SDP-om tako što sam zamijenio nužnu suglasnost potpredsjednika Federacije iz SDA. Istovremeno, nisam pristao na naizgled jednostavno, ali neustavno rješenje koje bi bh Hrvatima omogućilo biranje vlastitog člana Predsjedništva bez promjene Daytonskog ustava, što je bila želja HDZ-a. Vodim se principom austrijskog cara Franje Josipa: Očito nisam vladao tako loše ako su svi moji građani okoprilike jednako nezadovoljni mojim odlukama”, naveo je, ali uz opasku kako “Daytonski mirovni sporazum nije konačno rješenje, već investicija u mir, uz pretpostavku da će se BiH postupno razvijati kao funkcionalna, demokratska i multietnička država”, ali i kako je ” kao OHR izvanredna i privremena institucija”.

/Desk/

Objava Schmidt konačno otvoreno priznao da je otišao zbog američkog pritiska pojavila se prvi puta na Republika.

I dok traje hrvatsko-bošnjačko-srpsko odmjeravanje snaga, istodobno, a kako Dnevni list doznaje iz sarajevskih izvora, aktualni član Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a Željko Komšić, koji je na toj dužnosti do sada ukupno četiri mandata i zahvaljujući velikoj većini bošnjačkih glasova – priprema teren za još dva mandata, piše Dnevni list.

Ali, poslužimo se retorikom predsjednika SDA Bakira Izetbegovića koji je svojedobno za Čovića kazao kako je “naor’o”. Čini se da je do tog “levela” došao i Komšić – “naor’o” je do te mjere da se u diplomatskim krugovima neslužbeno spominje čak mogućnost američkih sankcija, ali i reakcija iz EU-a jer je ovo pitanje političke diskriminacije najmalobrojnijeg naroda postalo više nego prisutno u njihovim diskusijama.   

Kovačević u ulozi ‘premošćivanja’

To, prvenstveno, znači i nastavak prijepora Hrvata i Bošnjaka i još jači “zagrljaj” s Dodikom, a vrlo vjerojatno i zamka za bh Bošnjake. Upravo oni mogli bi najskuplje platiti Komšićevo tzv. zastupanje građanskog uređenja koji istodobno prihvaća da u Predsjedništvo bude izabran po nacionalnoj osnovi i s bošnjačkim glasovima i koji nije učinio ništa za jačanje građanske države. Čak što više, samo je pomogao u jačanju sva tri nacionalizma, i hrvatskog i srpskog i bošnjačkog.  

Naime, a kako potvrđuju izvori iz Sarajeva, DF-ov kandidat za Predsjedništvo, Slaven Kovačević, ovog izbornog ciklusa ima ulogu svojevrsnog “premošćivanja”. 

Podsjetimo da Ustav BiH ne zabranjuje osobi da bude birana u Predsjedništvo više od tri puta. Prema Ustavu BiH, članovi Predsjedništva se biraju izravno na mandat od četiri godine, a ista osoba može biti birana na tu dužnost najviše dva uzastopna mandata. Nakon što odsluži dva mandata zaredom, osoba se ponovno može kandidirati za člana Predsjedništva nakon što napravi stanku od barem jednog mandata. Tom praksom Komšić se poslužio i do sada. I, kako tvrde naši izvori, nastavit će i na izborima 2030. godine. To će mu osigurati visoku plaću i mirovinu uz status cjeloživotnog zanimanja – “nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva”. 

Apsurdno jest, ali i ujedno i činjenica, da ovo pogoduje i HDZ-u kojem je Komšić razlogom za vrlo otežan razvoj političkog pluralizma kod bh Hrvata.  S druge strane, Bošnjaci izabiru Komšića jer to, jednostavno, brojčano sebi mogu priuštiti. Kao što sebi mogu priuštiti i tri i više kandidata. Drugo je pitanje bi li za njih “građanska država” bila i kada bi njima Hrvati ili Srbi izabrali bošnjačkog člana Predsjedništva? Svakako da ne. 

Međunarodni fokus na Bošnjacima

Ali, zašto zamka za Bošnjake? Iz očitog razloga jer će se, ukoliko i Komšićev savjetnik u Predsjedništvu, Slaven Kovačević, bude izabran glasovima Bošnjaka, fokus europske i američke politike usmjeriti upravo prema Bošnjacima i njihovim željama za dominacijom nad najmalobrojnijim Hrvatima.

To Bošnjacima, kao jednom od tri konstitutivna naroda i autohtonom europskom narodu, nikako neće ići u prilog. 

Kakva će reakcija uslijediti može se samo nagađati, a neke informacije govore kako bi čak mogle uslijediti i američko-europske sankcije za vodeće aktere, kao posljedica podrivanja države Bosne i Hercegovine i Daytonskog sporazuma jer Dayton nije predvidio ovakvu mogućnost manipulacije.

U aktualnim političkim previranjima na geopolitičkom planu, a koje se odnose i na poteze američkog predsjednika Donalda Trumpa, ovu mogućnost ne treba isključiti.

Međutim, moguće sankcije ne bi riješile problem već jedino istinska svijest o nužnosti rješavanja tog pitanja i konsenzus političkih stranaka.

Dodikova MAGA agenda i ‘sukob kršćana i muslimana’

Dodatno ulje na vatru dodaje Dodik sa svojom ‘MAGA agendom’ i retorikom o sukobu “kršćana i muslimana u BiH”, kao da i jedni i drugi nisu na ovim područjima prisutni stoljećima i okrenuti na suživot jedni s drugima. Dodik koristi svaku priliku i da, u prisustvu predsjednika HDZ-a Dragana Čovića, nipodaštava, kritizira i ismijava Europsku uniju, Ured visokog predstavnika (OHR), dok istodobno odbija podršku BiH u NATO-u, ističe prijateljske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom itd. Čović sve to “stoički” i uvijek prešuti, izbjegavajući bilo kakvu reakciju neslaganja tvrdeći kako HDZ i SNSD imaju odličnu suradnju. 

 Realnost je da država koja ima i kojoj je potreban međunarodni supervizor, visoki predstavnik ili jednostavno tutor, ne može i neće ući u Europsku uniju. Takva država nije samostalna i ima upitan suverenitet. Istodobno, u BiH nema naznaka ohrabrenja za političkom stabilnošću zbog stalnog “podgrijavanja” retorika. To je dodatan razlog da međunarodna zajednica i dalje inzistira na visokom predstavniku u BiH. I stvari se tako godinama vrte u krug.  

Očito je kako se i prije službenog početka zahuktavaju političke kampanje. Očito je kako će, kao i sve kampanje do sada, ponovno biti usmjerene na raspirivanje međunacionalne mržnje i vjerske netrpeljivosti, prijetnji, ucjena i izazivanja straha jednih od drugih – najmoćnijeg oružja koje beskrupulozno svi koriste., piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH: Zamka za Bošnjake i okidač za američke sankcije? pojavila se prvi puta na Republika.

Predlagatelj je naveo kako je razlog za donošenje ovog zakona uvođenje braniteljskog dodatka kao mjesečne novčane naknade razvojačenim braniteljima i članovima obitelji poginulog ili preminulog branitelja zbog sudjelovanja u obrani Bosne i Hercegovine u razdoblju od 8. travnja 1992. godine do 23. prosinca 1995. godine.

Rješenjem Vlade Federacije BiH od 13. veljače 2025. godine imenovana Radna skupina za izradu nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, koja je utvrdila više načela. Tako je pojašnjeno kako je jedno od načela kako je pravo na braniteljski dodatak jednako za sve pripadnike Armije RBiH, HVO-a i MUP-a RBiH te da se isplaćuje u istom iznosu na cijelom području BiH.

Pravo na braniteljski dodatak u smislu ovog zakona može ostvariti razvojačeni branitelj, pripadnik Oružanih snaga, koji je sudjelovao u obrani BiH u razdoblju od 8. travnja 1992. godine do 23. prosinca 1995. godine najmanje jednu godinu, kao i članovi obitelji poginulog ili umrlog branitelja bez obzira na razdoblje sudjelovanja u Oružanim snagama, a koji su korisnici prava u skladu s odredbama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji.

Radna skupina na sastanku održanom 23. rujna 2025. godine usvojila je zaključke kojima je utvrđeno da bi, prema podacima IDDEEA-e i evidencijama Federalnog ministarstva, pravo na braniteljski dodatak imalo 383.494 korisnika te je predložila da se iznos braniteljskog dodatka utvrdi u visini od 1,50 KM po mjesecu sudjelovanja u Oružanim snagama RBiH.

Procijenjeni godišnji iznos isplate braniteljskog dodatka iznosi 234.700.000 KM.

/Desk/

Objava Poniženi branitelji i obezvrijeđena država – braniteljski dodatak 1,5 KM mjesečno – Ništavnih 65 KM za skoro četiri godine obrane BiH – manje od dnevnice bilo kojeg političara pojavila se prvi puta na Republika.

Istaknuto je kako se tijekom vremena Stolac izdvojio kao sredina koja, oslanjajući se na svoju bogatu kulturnu i povijesnu baštinu te brojne razvojne potencijale, koji uspješno gradi budućnost utemeljenu na odgovornom upravljanju, zajedništvu i kontinuiranim ulaganjima. Na fonu obilježavanja Dana grada poslana je jasna poruka o važnosti suradnje svih razina vlasti u stvaranju novih razvojnih prilika, jačanju gospodarstva, očuvanju kulturnog identiteta te daljnjem unaprijeđenju kvalitete života svih žitelja Stoca.

“Stolac kao pobjeda života nad razaranjem”

Domaćin, gradonačelnik Stoca, Stjepan Bošković, pozdravljajući nazočne, istaknuo je kako to “nije samo blagdan grada Stoca, već i simbol slobode, zajedništva i pobjede života nad razaranjem”.

“S dubokim poštovanjem smo se ujutro prisjetili svih hrvatskih branitelja koji su svoje živote utkali u slobodu Stoca. Njihova žrtva trajna je obveza svima nama da gradimo grad dostojan njihove ljubavi i hrabrosti”, rekao je Bošković

On se posebno osvrnuo na gospodarski razvoj Stoca i mnoge projekte.

“Prije dvije godine rekli smo da Stolac ulazi u najveći investicijski ciklus u svojoj novijoj povijesti. Danas s ponosom mogu kazazi da smo obećanja pretvorili u djela. Najveći simbol tog razvoja zasigurno je nova Gradska sportska dvorana. Investicija vrijedna više od osam milijuna KM danas predstavlja novi dom sporta, mjesto okupljanja mladih i ponos cijele Hercegovine. Ona nije samo građevina od betona i čelika. Ona je ulaganje u djecu, u zdrav način života i u budućnost našega grada. Ali dvorana nije jedini projekt. U protekle dvije godine nastavili smo izgradnju kolektora i kanalizacijske mreže u naselju Vidovo polje, čime stvaramo uvjete za kvalitetniji život i daljnji razvoj tog dijela grada”, istaknuo je.

U svom govoru osvrnuo se i na realizaciju velikog projekta vodovoda na Dubravskoj visoravni koji će, kako je rekao, dugoročno riješiti jedno od najvažnijih pitanja za stanovništvo toga područja. Bošković je podsjetio i na projekt uređenja prostora oko nove sportske dvorane, izgradnju trga i javnih površina koje će postati novo središte društvenog života ovoga grada.

Istaknuo je i početak obnove javne rasvjet, uređenje gradskih šetnica i zelenih površina te projekt proširenja pješačkih i biciklističkih staza kako bi Stolac, istaknuo je, bio još ugodnije mjesto za život. Podsjetio je i na početak aktivnosti na obnovi stare zgrade općine koja će ponovno postati reprezentativna Gradska vijećnica – s muzejskim I interpretacijskim prostorom.

“Istodobno razvijamo Regulacijski plan Vidovo polje II., otvarajući prostor novim sadržajima, stanovanju i gospodarstvu.Posebnu pozornost posvećujemo Gospodarskoj zoni Hodovo. Nastavljamo stvarati uvjete za dolazak novih investitora, otvaranje proizvodnih pogona i novih radnih mjesta. Naš cilj nije samo povećati broj poduzeća, nego omogućiti mladim ljudima da svoju egzistenciju grade upravo u Stocu. Sve što smo do sada ostvarili nije cilj samo po sebi. Svaka cesta koju obnovimo, svaki metar vodovoda ili kanalizacije koji izgradimo, svaki sportski ili javni objekt koji otvorimo, dio je iste vizije – stvaranja grada u kojem će ljudi željeti živjeti, raditi i ostati.No, razvoj Stoca ne završava na komunalnoj infrastrukturi. Danas imamo priliku otvoriti jedno novo razvojno poglavlje koje će uvelike odrediti gospodarsku sliku našega grada u desetljećima koja dolaze”, rekao je gradonačelnik Stoca.

Sunce kao jedan od najvećih razvojnih potencijala

“Stolac je oduvijek bio grad sunca. Ono je oblikovalo naš krajolik, naš način života, našu poljoprivredu i naš identitet. Danas upravo to sunce postaje jedan od naših najvećih razvojnih potencijala.Na području našega grada posljednjih godina pokrenute su značajne investicije u obnovljive izvore energije. Projekt solarne elektrane Komanje Brdo, Hodovo, kao i drugi planirani fotonaponski projekti na području Stoca, predstavljaju ulaganja koja naš grad svrstavaju među najznačajnija energetska područja BiH. To za nas nije samo proizvodnja električne energije. To znači nove investicije, nova radna mjesta, razvoj lokalnih poduzeća, veće prihode od koncesija i mogućnost da dodatna sredstva ulažemo u škole, vrtiće, sport, kulturu, prometnice, vodovod, javnu rasvjetu i kvalitetniji život svih naših građana”, istaknuo je Bošković

Uz naglasak kako je odgovornos vodstva ovoga grada voditi projekte odgovorno, transparentno i u skladu sa zaštitom prostora i okoliša.

“Prirodna bogatstva koja imamo moraju ostati sačuvana, ali istodobno trebaju biti pokretač razvoja, a ne neiskorišten potencijal”, istaknuo je.

Istodobno se osvrnuo i na ulaganja u obrazovanje, sport, kulturu, turizam…

“Nismo zanemarili obrazovanje. Grad redovito ulaže u naše škole, vrtiće i ustanove, osigurava sredstva za njihov rad te podupire obrazovanje djece i mladih. Nastavili smo pomagati studentima, mladim obiteljima i roditeljima novorođene djece jer vjerujemo da je demografska obnova najvažniji projekt svake lokalne zajednice. Nastavili smo pomagati sportskim klubovima, kulturno-umjetničkim društvima, udrugama proisteklim iz Domovinskog rata, vjerskim zajednicama i brojnim manifestacijama koje čine identitet našega grada.
Ponosni smo što Stolac postaje sve prepoznatljivija turistička destinacija. Naša Radimlja, Daorson, Stari grad Vidoški, Bregava i bogata kulturna baština predstavljaju bogatstvo koje moramo čuvati i razvijati”, rekao je Bošković uz konstataciju kako ovih ulaganja ne bi bilo bez partnerstva.

Bošković se zahvalio na podršci u razvojnim projektima Vladi FBiH, Vladi HNŽ-a te Vladi Republike Hrvatske, zastupnici Filipović, ali i svim žiteljima Stoca koji, kako je rekao, “svojim radom, strpljenjem i vjerom u razvoj grada daju svemz smisao”.

“Želimo završiti sve započete projekte, nastaviti razvoj komunalne infrastrukture, dodatno razvijati Gospodarsku zonu Hodovo, uređivati našu staru gradsku jezgru, jačati turizam, štititi okoliš i stvarati nova radna mjesta”, najavio je nastavak razvojnih aktivnosti.

“Bogata prošlost i suvremena budućnost za sve stanovnike”

“Zato želimo da Stolac bude prepoznat kao grad koji uspješno spaja svoju bogatu prošlost sa suvremenim razvojem – grad stećaka i Daorsona, grad Bregave i Vidoškoga, ali i grad novih tehnologija, obnovljivih izvora energije i održivoga gospodarstva”, rekao je u svom govoru Bošković.

Posebno je naglasio kako “vizija nije da Stolac bude najveći grad već da bude jedan od najuređenijih, najpoželjnijih i gospodarski najstabilnijih gradova u BiH”.

“Želimo grad u kojem će mladi ostajati jer imaju posao. Grad u kojem će poduzetnici ulagati jer imaju povjerenje u lokalnu zajednicu. Grad u kojem će poljoprivreda, turizam, energetika i malo poduzetništvo biti oslonci razvoja. Grad koji će čuvati svoju povijest, ali hrabro prihvaćati budućnost. Siguran sam da zajedno možemo ostvariti upravo takav Stolac – grad koji će biti primjer kako se odgovornim upravljanjem, zajedništvom i vizijom može graditi bolja budućnost za sve njegove stanovnike”, poručio je.

Na koncu, Bošković je naglasio potrebu zajedništva te poručio: “Naš cilj nije graditi samo ceste i zgrade. Naš cilj je graditi Stolac u kojem će mladi ostajati, obitelji rasti, poduzetnici ulagati, a svaki čovjek osjećati da ovdje ima svoju budućnost. Drage Stočanke i Stočani, naša najveća snaga uvijek je bilo zajedništvo. Ono nas je sačuvalo u najtežim vremenima i ono će nas voditi prema još uspješnijem Stocu. Neka nam sloboda koju smo izborili bude poticaj da odgovorno gradimo budućnost”.

Buhač: Nastavak podrške Stocu

Pozdravnim govorom okupljenima obratila se i predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač.
“Čuvena nekropola, u čijemu se jedinstvenom ozračju tradicionalno obilježava Dan Stoca, stoljećima podsjeća na to koliko su duboki korijeni našega naroda i koliko smo srasli s ovim podnebljem, poručila je kako je važno čuvati baštinu koju smo od predaka naslijedili”, rekla je Buhač.

“Ovo mjesto, ovi kameni spavači kako ih nazva veliki Mak Dizdar, nisu samo svjedocima prošlosti, nego i znamenom našega trajanja i naše trajne obveze prema budućnosti. Obilježavanje Dana grada uvijek je prigodom prisjetiti se postignuća i zahvaliti svima koji svojim radom, znanjem i odgovornošću izgrađuju ovu sredinu kao grad ugodnoga življenja, rasta, razvitka i novih prilika. Stolac, iz godine u godinu, ma koliko ga neke retrogradne snage nastojale uvlačiti u neke tamne okvire, svjedoči kako se vizija i odgovorno vodstvo pretaču u konkretne rezultate i mjerljive razvojne pokazatelje. Obrazovanje, kultura, infrastruktura, gospodarstvo i turizam potvrđuju činjenicu da ovaj grad s pravom zauzima važno mjesto na zemljovidu BiH. Gradonačelniku Stjepanu Boškoviću i njegovim suradnicima na tomu iskreno čestitam, poručujući da će u Vladi HNŽ-a i meni osobno i nadalje imati partnera i potporu u daljnjoj izgradnji Stoca kakvoga želimo i vidimo u budućnosti”, kazala je Buhač.

Istaknula je kako će Vlada HNŽ-a nastaviti s podrškom projekata koji pridonose kvalitetnijemu životu pučanstva, razvitku gospodarstva, jačanju prometne povezanosti i komunalne infrastrukture te, kako je rekla, “stvaranju uvjeta u kojima mladi svoju prigodu za lijep život i izgradnju obitelji vide upravo u toj sredini koja s ponosom čuva svoju prošlost, hrabro i predano gradeći bolju budućnost”.

“Posebno me, na tomu tragu, raduje i nazočnost naših prijatelja iz Republike Hrvatske, ne gubeći iz vida činjenicu koliko je Vlada RH pomogla razvojnomu zamahu cjelokupne Hercegovine. To, u slučaju Stoca, samo potvrđuje kako ovaj grad svojim značajem, naslijeđem i potencijalom, nadilazi mjesne okvire i uživa potporu kako različnih razina vlasti u BiH, tako i RH. To je, naravno, povjerenje koje valja i treba uvijek i iznova opravdavati, a rukovodstvu Grada Stoca, prema svemu viđenomu, to itekako ide od ruke”, dodala je predsjednica Vlade, zaključivši kako odgovornost i obveza svih predstavnika vlasti jest društvo jednakih prilika, međusobnoga uvažavanja i europske perspektive, društvo u kojemu će konstitutivni narodi u BiH biti ustavno i istinski jednakopravni.

Filipović. “Napraviti grad uz poštovanje prošlosti, stabilne sadašnjosti i sigurne budućnosti”

Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Darijana Filipović, inače rođena Stočanka, u kratkom obraćanju kazala je kako je to grad ogromnih prirodnih bogatstava, kulturne i povijesne baštine.

Istaknula je kako politička stabilnost i odgovorna suradnja svih razina vlasti stvaraju pretpostavke za nova ulaganja, jačanje gospodarstva i stvaranje kvalitetnijih uvjeta za život, s perspektivom za ostanak mladih obitelji.

“Stolac postaje sinonim za sklad prirodnih bogatstava, kulturne baštine i povijesne baštine. Usudila bih se reći da nigdje prošlost ne progovara tako jasno i dojmljivo kroz spomenike, zidine, bedeme, nadgrobne spomenike i druge povijesne tragove kao u Stocu, dok se Bregava svojim vodopadima i svojim tokom kao da ponosi svim prirodnim ljepotama koje ovdje možemo vidjeti. Mnoge su civilizacije ostavile svoje tragove na ovim prostorima. Stolac ih je sve prihvatio kao svjedočanstvo prošlih vremena, a upravo je to doprinijelo njegovoj prepoznatljivosti na UNESCO-voj listi svjetske baštine”, zaključila je zastupnica Filipović.

“Ali, jednako tako naša je politička odgovornost i obveza od Stoca napraviti grad koji neće samo živjeti u prošlosti, nego imati stabilnu sadašnjost i sigurnu budućnost”, kazala je Filipović.

Svečanosti na Radimlji nazočili su brojne Stočanke i Stočane, i njihovi gosti – između ostalih i zastupnici u PS BiH Darijana Filipović i Predrag Kožul, predsjednica FBiH Lidija Bradara, ministar pravde BiH Davor Bunoza, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić, dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Mladen Bošković, ministri u Vladi FBiH Andrijana Katić i Vedran Škobić, veleposlanik RH u BiH Ivan Sabolić kao izaslanik Vlade RH, predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač s ministrima Ivom Bevandom, Milenkom Bevandom, Mariom Juricom i Đurom Prkačinom, ministar u Vladi ŽZH Tomislav Pejić, zastupnik u Hrvatskom saboru Dario Pušić, zastupnice i zastupnici Parlamentu FBiH i Skupštini HNŽ-a te načelnici, gradonačelnici i predsjednici vijeća općina i gradova Posušja, Čitluka, Ravnog, Mostara, Širokog Brijega, Gruda i Neuma, te gradonačelnica Čapljine itd.

/Republika/

Objava Svečano obilježen Dana grada Stoca – uz poruke poštovanja prošlosti, očuvanja stabilne sadašnjosti i izgradnje sigurne budućnosti pojavila se prvi puta na Republika.

Iz ove stranke tvrde da je najavljeno povećanje gotovo dvostruko manje od iznosa koji je federalna vlast ranije obećavala te takvu odluku ocjenjuju obmanom i nepravdom prema umirovljenicima.

„Obmana je jer je u proračunu za ovu godinu predviđen iznos za polugodišnje usklađivanje mirovina od 5,8 posto. Povećanje je, dakle, predviđeno i usvojen je zakon o izvršavanju proračuna pa ne vidimo razlog za uskraćivanje sredstava umirovljenicima“, priopćili su.

Navode i kako bi povećanje manje od planiranog predstavljalo preraspodjelu proračunskih sredstava na štetu umirovljenika, koji, kako ističu, nisu odgovorni za stanje u gospodarstvu ni svakodnevni rast cijena.

„Takvo stanje posljedica je lošeg vođenja ekonomske politike i neuređenog gospodarskog sustava, za što odgovornost snose vlasti, ponajprije federalni premijer i ministar financija“, poručili su iz stranke.

Pozivajući se na službene statističke podatke, naveli su da medijalna mirovina iznosi 761,60 maraka, dok je sindikalna potrošačka košarica u svibnju iznosila 3.463 marke.

Iz Nove umirovljeničke stranke Tuzla pozvali su predstavnike vlasti da javnosti objasne kako umirovljenici s takvim primanjima mogu podmiriti osnovne životne troškove, prenosi Hercegovina.info.

/Desk/

Objava Umirovljenici: Povećanje mirovina obmana vlade pojavila se prvi puta na Republika.

Brodarske kompanije izbjegavaju prolazak kroz Hormuški tjesnac uz pomoć američke vojske nakon nedavnog vala iranskih napada na brodove. Desetljećima su Perzijskim zaljevom plovili koristeći se sigurnim rutama središnjim dijelom zaljeva koji je uspostavila UN-ova brodarska agencija 1968.

No otkad je počeo rat u Iranu potkraj veljače, iranske snage minirale su to područje, prisilivši brodove da se koriste jednim od dvaju plovidbenih pravca blizu iranske ili omanske obale.

Od lipnja američka vojska nudi zaštitu brodovima u sklopu operacije koja uključuje desetke tajnovitih naftnih transfera kako bi se nastavio izvoz zaljevskih energenata, koristeći se vodenim i zračnim dronovim, kao i helikopterima koji navode tankere.

Eskalacija napetosti raste američkim napadima, a uslijedila je i prijeteća poruka od vodstva iranske vojske.

U tijeku je peti dan napada – američka vojska pokrenula je u srijedu nove valove napada na Iran, uglavnom usredotočene na jug, ali i duboko u Iran. Trump također razmatra opcije za proširenje američke vojne operacije, rekli su izvori za CNN. Iran je odgovorio s više napada na zaljevske države.
Američka vojska pogodila je prazan naftni tanker na putu za otok Kharg, ekonomski spas za Teheran, označavajući prvi brod onemogućen od početka pomorske blokade iranskih luka. Kako se promet na plovnom putu smanjuje, tržište nafte suočava se s istim pritiskom koji je od ožujka rezultirao gubitcima od milijun barela nafte dnevno.

Kako piše CNN, američki predsjednik Donald Trump razmatra opcije za proširenje vojnih operacija u Iranu, uključujući plan za osvajanje otoka Kharg, kritičnog iranskog izvoznog središta.

Glasnogovornik iranskog glavnog stožera Khatam al-Anbiy, brigadni general Ebrahim Zolfaghari, izjavio je kako će Iran na američke napade na iransku infrastrukturu odgovoriti potpunim uništenjem infrastrukture u bliskoistočnoj regiji.

Iranski državni mediji prenose Zolfagharijevu izjavu da će, “ukoliko Trump ispuni svoje prijetnje, sva infrastruktura u regiji biti uništena pod čeličnim udarcima moćnih oružanih snaga Islamske Republike Iran”.

“Od njih neće ostati nikakav trag, izgledat će kao da nikada nisu ni postojale. Ni pod kojim okolnostima i ni na koji način nećemo dozvoliti Americi, kao stranoj i vanregionalnoj zemlji, da se miješa u Hormuški moreuz. Ovo je nepobjediva crvena linija Irana”, poručio je iranski general.

U sjeni pregovora i razmjene vatre s SAD-om, režim u Teheranu provodi masovna pogubljenja političkih neistomišljenika upozoravaju aktivisti za ljudska prava.

Prema podacima organizacije Iran Human Rights (IHR), režim je od početka godine pogubio najmanje 47 političkih zatvorenika, što je golem porast u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada ih je pogubljeno 16.

O potresnim pričama onih koji u iranskim zatvorima čekaju vješala, kao i obitelji koje iz Europe očajnički pokušavaju spasiti svoje najmilije, izvješćuje CNN. Zatvorenici su izloženi najbrutalnijim mučenjima kako bi iznudili od njih priznanja o antidržavnom djelovanju.

/Desk/

Objava Napadi američke vojske i iranska prijetnja uništenjem američkih baza – “Od njih neće ostati ni traga” pojavila se prvi puta na Republika.

U utrci za dužnost novog predstavnika i dalje su talijanski diplomat Antonio Zanardij Landi i posebni izaslanik za zapadni Balkan Francuske René Trocazza.

Washington inzistira na Zanardiju Landiju, dok europske države, prije svih Francuska, Velika Britanija i Njemačka, podupiru Trocazza.

Mjesto visokog predstavnika upražnjeno je otkako je pod američkim pritiskom ostavku podnio njemački političar Christian Schmidt, koji je dužnost obnašao od kolovoza 2021.

Njemački političari podijeljeni u ocjenama

Dok pregovori u Sarajevu stoje na mjestu, njemački političari iz različitih stranaka različito ocjenjuju koliko su interesi SAD-a i EU-a u BiH doista udaljeni, piše Deutsche Welle.

Predsjednik Odbor Bundestaga za pitanja Europske unije Anton Hofreiter u izjavi za DW je ponovno izrazio svoje ogorčenje pritiskom Washingtona na dosadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta. Shodno tome, on smatra da su interesi i ciljevi SAD-a s jedne i EU-a s druge strane u BiH dijametralno suprotni.

„Očito je da SAD u Bosni i Hercegovini slijedi drukčije interese od Europske unije. Dok je za EU očuvanje mira u regiji najviši cilj, američku politiku pokreću gospodarski interesi iz Trumpova okruženja”, smatra Hofreiter.

Ovaj vanjski političar Zelenih u svojoj kritici Washingtona odlazi još dalje: „Spor oko budućnosti visokog predstavnika pokazuje da SAD-u nije stalo do mira i stabilnosti na zapadnom Balkanu, nego isključivo do osobnog bogaćenja. Ta američka politika ima negativne posljedice za sve nas u Europi.”

Hofreiter smatra da je važno da se EU i dalje zalaže za snažnu ulogu visokog predstavnika i protiv secesionističkih težnji Republike Srpske. „Njemačka savezna vlada mora jasno stati iza EU-a. Slabljenje visokog predstavnika nije u njemačkom interesu. Riječ je o miru, sigurnosti i demokraciji u našem susjedstvu.”

Gospodarski interesi važniji od interesa BiH

Njegov stranački kolega i jedan od najaktivnijih njemačkih političara kada je zapadni Balkan u pitanju, Boris Mijatović, na situaciju ne gleda tako crno ali i on vidi znatno oslabljene pozicije međunarodne zajednice u BiH zbog razilaženja Washingtona i Bruxellesa.

„Promijenjen stav SAD-a prema Miloradu Dodiku u posljednje vrijeme otvara pitanje utječu li gospodarski interesi sve više na odabir nasljednika visokog predstavnika. Za nas Zelene jasno je i nedvojbeno: svaka odluka o budućnosti OHR-a mora se voditi interesima Bosne i Hercegovine i ne smije postati predmetom geopolitičkih ili gospodarskih dogovora”, rekao je za DW izvjestitelj zastupničkog kluba Zelenih za BiH.

On strahuje da bi neslaganje između EU-a i SAD-a moglo trajno naškoditi funkciji visokog predstavnika koja je i dalje potrebna BiH.

„Što dulje ta neusuglašenost potraje, to će vjerodostojnost OHR-a biti slabija. A slaba međunarodna instanca olakšava akterima poput Milorada Dodika da javno dovode u pitanje legitimitet visokog predstavnika i Vijeća za provedbu mira, kao i integritet Bosne i Hercegovine”, zaključio je Mijatović.

Brand: Razlike će se prebroditi

Zastupnik vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) i potpredsjednik njemačko-južnoeuropske parlamentarne grupe Michael Brand ne dijeli mišljenje svojih zastupničkih kolega kada je u pitanju rješenje problema oko novog visokog predstavnika.

„Interesi se ne razilaze potpuno, no postoje razlike u procjenama, a prije svega u prioritetima američke administracije, koji su vrlo usmjereni na gospodarske projekte, dok su Europljani zainteresirani za stabilizaciju cijele regije”, kaže Brand za DW.

On je usprkos razlikama siguran da će se razlike riješiti kada se pronađe europsko rješenje za OHR, „kao što je i do sada bio slučaj”.

Demokršćanski političar smatra da je položaj visokog predstavnika oduvijek ovisio i o angažmanu kako Europljana tako i Amerikanaca u borbi protiv nacionalista i autokarata u regiji. „To se nije promijenilo i neće se promijeniti, jer OHR ne djeluje u politički praznom prostoru”, zaključio je Brand.

Slabljenje pozicije visokog predstavnika

Analitičar Adi Ćerimagić iz berlinske Europske stabilizacijske inicijative (ESI) je doduše također uvjeren u to da je povjerenje između Washingtona i ključnih europskih prijestolnica nestalo. No istodobno se obje strane trude pronaći nekakav modus vivendi kako bi sačuvale sadašnje stanje.

„Ono što trenutačno vidimo nije potpuna eskalacija, nego kompromis. Christian Schmidt više nije visoki predstavnik – to je bila želja američke administracije. No istodobno nije imenovan ni kandidat kojeg je preferirao SAD. Sada imamo privremenog visokog predstavnika, o čijem su se mandatu i opsegu ovlasti dogovorile obje strane Atlantika. Barem trenutačno, čini se da su obje strane zadovoljnije ovim statusom quo nego popuštanjem u korist jednog od dvaju službenih kandidata”, kaže Ćerimagić za DW.

On nadalje smatra kako je trenutačno teško predvidjeti što će se dogoditi i kada, ili hoće li se uopće dogoditi, da Bosna i Hercegovina ponovno dobije punopravnog visokog predstavnika. Trenutačno, kako zaključuje, ne postoji pretjerani pritisak na terenu jer da sadašnji aranžman nema nikakav utjecaj na stabilnost zemlje niti na stanje na terenu.

„Upravo to skida pritisak da se brzo pronađe drugo rješenje. U tom smislu funkcija visokog predstavnika izlazi oslabljena iz ovog procesa: njezin mandat i opseg ovlasti postali su predmetom transatlantskog pregovaranja, a činjenica da je položaj popunjen samo privremeno (v.d.), bez ikakvih vidljivih posljedica, mnogo govori o njezinoj današnjoj praktičnoj težini”, zaključuje ovaj berlinski analitičar za DW.

/Desk/

Objava Berlin različito gleda na stavove SAD-a i EU-a u BiH oko izbora visokog predstavnika pojavila se prvi puta na Republika.

Zahtjev je podnio Odsjeku upravnih poslova Široki Brijeg, pozivajući se na članak 9. Zakona o osobnom imenu. Kao razlog za promjenu naveo je “privatnu narav, jer se tako osjećam i djelujem”.

Nadležni odsjek sada provjerava vodi li se protiv njega kazneni postupak, je li pravomoćno osuđivan za kazneno djelo za koje kazna još nije izvršena, kao i je li za njim raspisana međunarodna potraga kako bi mu, ukoliko ispunjava uvjete, mogla biti odobrena promjena imena ili, u ovom slučaju, prezimena.

Jerko Ivanković Lijanović je u rujnu 2020. godine otišao na izdržavanje sedmogodišnje zatvorske kazne zbog zloupotrebe položaja i ovlasti, u svezi s nezakonitostima prilikom dodjele poticaja poljoprivrednicima na području Tuzle i Federacije BiH u periodu od 2011. do kraja 2014. godine.

Početkom ovog stoljeća, zajedno s bratom Mladenom, osnovao je stranku Radom za boljitak, koja je u dva navrata bila dio Vlade Federacije BiH. Mladen Ivanković Lijanović bio je predsjednik stranke.

/Desk/

Objava Jerko Ivanković Lijanović predao zahtjev za promjenu prezimena – umjesto Lijanović želi biti ‘Boljitak’ pojavila se prvi puta na Republika.