Čović je kazao da je na 34. sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH analiziran izborni rezultat, kojim je stranka zadovoljna, te da će nova sjednica biti održana za 15 do 20 dana, kada budu poznati službeni rezultati i raspodjela mandata.

“HDZ je s partnerima koji su s nama izašli na svim razinama vlasti unutar Hrvatskog narodnog sabora ostvario vrlo dobar rezultat i na to smo ponosni”, rekao je Čović.

Izrazio je i žaljenje zbog više od 400.000 nevažećih glasova koji su, kako je naveo, prošli kroz skenere.

Govoreći o budućim koalicijama, Čović je naglasio da se vlast mora formirati u skladu s izbornim rezultatima, posebno vodeći računa o većinama u klubovima Doma naroda BiH.

“Ja sam govorio više puta dok je trajala kampanja da će odlučiti birači i da su oni koji budu imali većinu u klubovima Doma naroda Bosne i Hercegovine partneri koji se ne mogu izbjeći ako želite normalno funkcioniranje vlasti”, kazao je.

Prema njegovim riječima, već se naziru tri stranke koje će imati većinu u odgovarajućim klubovima konstitutivnih naroda.

“Može se igrati drukčije, neki kalkuliraju, ali to odmah znači izigravanje čitavog sustava, izigravanje glasa onih koji su dobili povjerenje na ovim izborima, a i nefunkcioniranje koje smo imali posljednje dvije godine”, upozorio je Čović.

Potvrdio je kako je razgovarao s Bakirom Izetbegovićem.

“Sad sam se čuo s kolegom Izetbegovićem, dogovorili smo se da se čujemo telefonom, ali bi realno bilo pričekati 4. studenoga, ako će tada biti konačni službeni rezultati, da onda, kada sjednemo, možemo razgovarati i pojedinačno, znači bilateralno”, rekao je Čović.

Najavio je i mogućnost zajedničkih razgovora.

“Ja ću nastojati da imamo i zajednički sastanak potencijalnih partnera za Federaciju, da vidimo možemo li to dogovoriti, pa onda, naravno, partnera za Bosnu i Hercegovinu. To neće trebati dugo čekati.”

Čović je objasnio i zašto je među prvim političkim sugovornicima nakon izbora bio predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

“To je razlog zašto sam prvo sjeo s kolegom Nikšićem upravo ovdje u Mostaru, jer naša suradnja bila je vrlo dobra protekle četiri godine kada je entitetska razina vlasti u pitanju”, rekao je.

Dodao je da je želio potvrditi dosadašnju suradnju i razgovarati o tome što se može učiniti tijekom sljedećih mjesec ili dva, dok traje proces provedbe izbornih rezultata.

Govoreći o razgovorima s predstavnicima SNSD-a u Banja Luci, kazao je da je dogovor bio jasan.

“Cilj je što prije formirati vlast, što prije doći do kandidata za predsjedatelja Vijeća ministara”, poručio je.

Naveo je i kako je dogovoreno da aktualni saziv Vijeća ministara predloži proračun za ovu godinu i dostavi ga novom sazivu Predsjedništva BiH.

Čović očekuje inauguraciju novih članova Predsjedništva BiH sredinom studenoga, nakon čega bi mogli početi formalni koraci u postupku imenovanja novog predsjedatelja Vijeća ministara.

Izmjene Izbornog zakona ostaju glavni politički cilj HDZ-a BiH

Govoreći o zakonima važnim za europski put Bosne i Hercegovine, Čović je poručio da nema razloga za njihovo daljnje odgađanje.

“Nema nijednog razloga da te zakone ne usvojimo i da ubrzamo svoj put, da pokažemo da je došlo do promjene kada je u pitanju europski put”, rekao je.

Najavio je i razgovore u Zagrebu s predstavnicima Vlade Hrvatske, kao i aktivnosti prema europskim partnerima nakon formalnog preuzimanja dužnosti novih članova Predsjedništva BiH.

Kada je riječ o NATO-u, ocijenio je da će i dalje biti problema, ali da vjeruje kako se i o tom pitanju može pronaći odgovarajući pristup.

“Što se tiče Izbornog zakona, on je za nas prioritet svih prioriteta, to je jasno, o tome stalno govorimo”, naglasio je.

Podsjetio je da se jedan od prijedloga izmjena Izbornog zakona već nalazi u Domu naroda BiH.

”Mi ćemo nastojati na tom prijedlogu ili nekom poboljšanom završiti priču da više nikad ne razgovaramo o tom preglasavanju, barem kada je u pitanju izborno zakonodavstvo”, kazao je Čović, dodajući da za takve izmjene, prema njegovu mišljenju, nije potrebno mijenjati Ustav.

Nova vlast mogla bi biti formirana ranije nego nakon prošlih izbora

Čović je izrazio uvjerenje da se nova vlast može formirati brže nego nakon prethodnih izbora.

Podsjetio je da je Vlada Federacije BiH prije četiri godine formirana tek krajem travnja.

”Ja mislim da danas to može biti brže. I ako bude brže, utoliko bolje”, kazao je.

Najavio je i inicijativu za pripremu federalnog proračuna, uz ocjenu da bi Republika Srpska do kraja studenoga mogla imati formiranu vladu i usvojen proračun.

”Predugo je zastoj trajao na razini Bosne i Hercegovine. Mi ćemo učiniti sve, u ime Hrvatske demokratske zajednice, da taj zastoj traje što kraće”, zaključio je Čović, prenosi Bljesak.

/Desk/

Objava Čović o formiranju nove vlasti: “…naziru se tri stranke, ali i sa SDP-om smo imali vrlo dobru suradnju” pojavila se prvi puta na Republika.

U govoru u Senatu uoči samita EU-a talijanska premijerka pozvala je na nastavak podrške Ukrajini te upozorila da njezina kapitulacija neće donijeti mir, već će, naprotiv, dovesti do okupacije i povratka sovjetskog imperijalizma, prenosi Dnevnik.hr.

U govoru je Meloni pozvala na nastavak podrške Ukrajini upozoravajući da njezina kapitulacija neće donijeti mir, već će, naprotiv, dovesti do okupacije i povratka sovjetskog imperijalizma. U govoru je oštro napala i ruskog predsjednika Vladimira Putina te rekla da ga se treba prisiliti da sjedne za pregovarački stol.

“Kad bismo prestali pomagati Ukrajini, to bi bila predaja, a ne mir, i vratili bismo se sovjetskom imperijalizmu. Ne nedostaju mi ​​te godine, ne nedostaje mi Berlinski zid”, rekla je Meloni i izazvala oduševljenje u Senatu.

U nastavku se osvrnula na cijene energije i visoke račune građana, ali i na položaj Italije u Europi. Dodala je i da podrška Ukrajini omogućuje mir u Europi, izvješćuje Secolo d’Italia.

“Da se Ukrajina prestane braniti”, kaže Meloni, “razgovarali bismo o okupaciji europske nacije i povratku imperijalizma sovjetskog tipa koji Europa poznaje već pola stoljeća”.

“Osobno mi ne nedostaju te godine, ne nedostaju mi ​​ruski tenkovi koji su ugušili ustanke u Pragu i Budimpešti. Ne nedostaje mi Berlinski zid. I nitko me neće uvjeriti da se predaja onih koji brane svoju slobodu može nazvati mirom. Mir koji želimo i na kojem radimo, čak i po cijenu u smislu konsenzusa, jest pravedan mir. Jer samo pravedan mir može trajati, samo pravedan mir štiti Europu i naše interese. Stoga stav Vlade ostaje nepromijenjen. Podrška Kijevu, s posebnom pažnjom prema civilnom stanovništvu, pritisak na Moskvu i euroatlantsko jedinstvo ostaju stupovi našeg djelovanja”, zaključila je.

Giorgia Meloni osudila je rusko hibridno ratovanje i napade diljem Europe. Kaže da Putin provocira Europu jer treba odvratiti pozornost od načina na koji se sukob odvija na bojnom polju, od rata u Ukrajini. Uvjerena je da Kremlj traži novog neprijatelja, a to bi mogla bi biti Europa.

Objava Meloni dobila opći pljesak u Senatu: “Kad bismo prestali pomagati Ukrajini, to bi bila predaja, a ne mir, i vratili bismo se sovjetskom imperijalizmu. Ne nedostaju mi ​​te godine, ne nedostaje mi Berlinski zid…” pojavila se prvi puta na Republika.

Antisemitski i nacistički povici dijela pripadnika Torcide tijekom jučerašnje povorke prema Poljudu, lijes s natpisom Ajax i prekid utakmice zbog pirotehnike odjeknuli su u stranim medijima. O incidentima u Splitu pisali su mediji od Izraela i Nizozemske do Njemačke, Poljske i Rusije, kao i brojni mediji u susjednim zemljama. Antisemitske i nacističke povike osudila je Vlada Republike Hrvatske, kao i NK Hajduk kao i predstavnici ostalih političkih stranaka.

Ovi incidenti duboko su zasjenili fantastičnu pobjedu Hajduka nad Ajaxom, ali i isto takvu koreografiju na Poljudu koju su priredili navijači Torcide. Međutim, ovo nisu prvi ovakvi incidenti navijača nekog suparničkog kluba kada je u pitanju utakmica s Ajaxom.

“Snažno osuđujemo nedopustive povike slavljenja nacističkog režima koji su zabilježeni tijekom kortea dijela navijača prije današnje utakmice u Splitu. Policija provodi kriminalističko istraživanje kako bi utvrdila i procesuirala one koji su uzvikivali kažnjive povike u korteu. Takvo sramotno ponašanje predstavlja negaciju sporta i demokratskih vrijednosti koje moderna Hrvatska njeguje”, reakcija je iz hrvatske Vlade.

Komentar na ovaj sramni incident nad kojm se zgražaju, kako domaći, tako i svjetski mediji napisao je i zagrebački novinar, povjesničar i publicist, Zvonimir Despot, a kojeg u cijelosti prenosimo.

“Kada se u središtu Splita, grada koji nosi duboke ožiljke borbe protiv fašizma i talijanske okupacije, zaori skandiranje „Auschwitz“ i „ustani Adolfe“, riječ je o porazu koji nadilazi običan navijački izgred. To nije samo policijski slučaj; to je dijagnoza duboke povijesne amnezije i društvene neodgovornosti.

Zazivati naziv najozloglašenijeg nacističkog logora smrti – mjesta na kojem je sustavno uredujući mašinerijom ubačeno u smrt više od milijun ljudi – i prizivati diktatora odgovornog za najkrvoločnije poglavlje ljudske povijesti, ne predstavlja nikakav „bunt protiv establišmenta“ niti „subverzivnu provokaciju“. To je pokazatelj potpunog izostanka osnovne civilizacijske empatije i elementarnog znanja.

Posebno je porazno što takve parole dolaze iz grla mladih ljudi koji bi trebali predstavljati budućnost ove zemlje, a ne poligon za izvikivanje parola pod kojima su stradavali milijuni nevinih.
Najava policijske istrage i pravne reakcije nužna je zakonska obveza. No, sudski epilozi i prekršajne prijave dotiču samo površinu.

Pravi problem leži u godinama podilaženja, relativizacije i prešutnog odobravanja ekstremističkog diskursa u javnom prostoru. Kada se godinama žmiri na jedno oko pred koketiranjem s mračnim ideologijama, stvaraju se generacije koje ne razumiju težinu izgovorenih riječi i simboliku pod kojom marširaju.

Krajnje je vrijeme da se društvo zrcali bez uljepšavanja. Potrebna je beskompromisna osuda – kako od strane institucija i obrazovnog sustava, tako i od samih navijačkih struktura koje moraju jasno reći gdje prestaje ljubav prema klubu i gradu, a gdje počinje čisto veličanje zločina. Prešutjeti ili slegnuti ramenima na pozive Adolfu Hitleru i spominjanje Auschwitza u hrvatskim gradovima znači pristati na tiho urušavanje društvenih i moralnih temelja”, napisao je Despot.

Skandiranje i incident na Poljudu

Najviše pozornosti izazvali su povici “Gazi, gazi Židove”, “Auschwitz, Auschwitz”, “Ustaj, Adolfe” i “Ajmo, ajmo, ustaše”, koji su se čuli tijekom Torcidina kortea uoči utakmice Hajduka i Ajaxa u Konferencijskoj ligi, prenosi INDEX izvješćivanje medija.

Ni sama utakmica nije prošla bez incidenata. Susret na Poljudu prekinut je u 77. minuti nakon što su domaći navijači zapalili veliku količinu pirotehnike. Zbog gustog dima igrači su napustili teren, a utakmica je nastavljena nakon 12 minuta. Hajduk je pobijedio 2:1.

Izraelski mediji: “Šokantan antisemitizam protiv Oscara Gloukha”

Izraelski Ynet, jedan od najčitanijih portala u zemlji, objavio je članak pod naslovom “Auschwitz, Auschwitz: Antisemitizam protiv ‘židovskog kluba’ i njegova izraelskog igrača”.

Portal opisuje Torcidinu povorku prema stadionu i antisemitske povike koje su uzvikivali pojedini navijači. Posebno ističe spominjanje Auschwitza i Adolfa Hitlera, kao i lijes s natpisom Ajax.

Još u četvrtak poslijepodne, prije početka utakmice, izraelski Israel Hayom objavio je članak pod naslovom “Auschwitz, gazite Židove: Šokantan antisemitizam protiv Oscara Gloukha”.

List navodi da je utakmica Hajduka i Ajaxa bila zasjenjena antisemitskim i nasilnim incidentima te prenosi povike “Gazi Židove”, “Auschwitz, Auschwitz”, “Ustaj, Adolfe” i “Ajmo, ustaše”.

Oba izraelska medija posebno ističu povijesnu povezanost Ajaxa sa židovskom zajednicom u Amsterdamu. Dio Ajaxovih navijača desetljećima koristi naziv “Super Židovi” i židovske simbole kao dio svojeg navijačkog identiteta. Ta se tradicija razvila, među ostalim, kao odgovor na antisemitske uvrede navijača suparničkih klubova.

Većina Ajaxovih navijača koji koriste tu simboliku nisu Židovi, no zbog nje je nizozemski klub često meta antisemitskih poruka protivničkih navijača.

Izraelski mediji pritom naglašavaju i da za Ajax igra njihov reprezentativac Oscar Gloukh. Israel Hayom izvijestio je i o ranijim napadima na nizozemske navijače, uključujući dvojicu koji su zbog lakših ozljeda zatražili liječničku pomoć, te o 57 uhićenih nakon nereda u Splitu.

Britanski Telegraph: “Odvratne antisemitske uvrede”

O skandaloznim povicima Torcide izvijestio je i ugledni britanski The Telegraph, koji je objavio članak pod naslovom “Hrvatski nogometni navijači skandirali odvratne antisemitske uvrede”.

Telegraph podsjeća i na nerede u Splitu tijekom kojih je policija privela desetke navijača, ali i na nasilje u Amsterdamu u studenome 2024. godine, povezano s utakmicom Ajaxa i izraelskog Maccabija iz Tel Aviva.

Britanski medij događaje smješta i u širi kontekst ranijih rasističkih incidenata u hrvatskom nogometu. Podsjeća da je Hrvatski nogometni savez tijekom godina više puta kažnjavan zbog ponašanja navijača, uključujući incidente na utakmici Hrvatske i Francuske u ožujku 2025. godine.

Nizozemski nogometni portal: Pokazali su se u najgorem svjetlu

Nizozemski nogometni portal FCUpdate objavio je članak pod naslovom “Skandalozno skandiranje na utakmici Hajduk Split – Ajax”.

“Navijači Hajduka Split pokazali su se u najgorem svjetlu uoči utakmice Konferencijske lige protiv Ajaxa”, piše nizozemski portal.

FCUpdate navodi da je velika skupina hrvatskih navijača na putu prema stadionu pjevala šokantne pjesme.

“Na društvenim mrežama kruže snimke na kojima se vidi i čuje kako deseci navijača Hajduka Split na putu prema stadionu pjevaju antisemitske i nacističke pjesme”, navodi portal.

Nizozemski medij prenosi povike o Židovima, Auschwitzu i Hitleru, a posebno izdvaja lijes s natpisom Ajax.

“Ali tu nije bio kraj”, piše FCUpdate, navodeći da su navijači pokazivali lijes s imenom nizozemskog kluba koji je kasnije uništen.

FCUpdate prenosi i da je hrvatska policija pokrenula kriminalističko istraživanje zbog spornih povika tijekom kortea.

Poljaci: “Ustaj, Adolfe. Skandirali su o Auschwitzu”

O skandalu je izvijestio i veliki poljski sportski portal Przegląd Sportowy. U naslovu članka objavljenog kasno sinoć stoji: “Ustaj, Adolfe. Skandirali su o Auschwitzu. Odjeknulo ponašanje u Konferencijskoj ligi”.

Poljski medij posebno ističe da su navijači Hajduka ponovili provokaciju iz 1995. godine, kada su Hajduk i Ajax igrali u četvrtfinalu Lige prvaka. I tada su navijači nosili lijes s natpisom Ajax, a 31 godinu kasnije ponovno su priredili sličan prizor.

“Šokantne scene u Splitu prije utakmice Hajduka i Ajaxa u Konferencijskoj ligi. Hrvatski navijači ponovili su jezivu gestu od prije 31 godine, poticali nasilje nad Židovima i izvikivali antisemitske parole”, piše Przegląd Sportowy.

Portal prenosi povike o Auschwitzu, Hitleru i ustašama, a posebno naglašava da je tijekom kortea zabilježeno otvoreno veličanje nacizma. Prenosi i policijsko priopćenje o istrazi zbog kažnjivih povika tijekom povorke.

O skandalu pisali i Grci, Rumunji i Čileanci

Antisemitsko skandiranje Torcide prenijeli su i brojni grčki mediji. Grčki javni servis ERT objavio je članak pod naslovom “Jezivi nacistički povici i lijes s natpisom Ajax tijekom povorke Hajdukovih navijača”, dok je sportski portal Gazzetta pisao o “lijesu i nacističkim povicima Hajdukovih navijača”.

O incidentima je izvijestio i rumunjski sportski dnevnik Gazeta Sporturilor, koji je objavio tekst pod naslovom “Ustaj, Adolfe, potpali peći! Užasavajuće scene u Konferencijskoj ligi, osramotili su se pred Europom!”

Rumunjski medij opisuje antisemitske povike i podsjeća na sličnu provokaciju s lijesom tijekom susreta Hajduka i Ajaxa 1995. godine.

Vijest je stigla i do Južne Amerike. Čileanska Cooperativa izvijestila je o nacističkim i antisemitskim povicima protiv Ajaxa, navodeći da su hrvatski navijači uzvikivali parole o Židovima, Auschwitzu i Hitleru te nosili lijes s imenom nizozemskog kluba.

Njemački i ruski mediji o pirotehnici

Za razliku od izraelskih, nizozemskih i poljskih medija, njemački su se izvještaji uglavnom usredotočili na događaje tijekom utakmice.

Berlinski Tagesspiegel prenio je vijest njemačke novinske agencije dpa pod naslovom “Poraz i prekid zbog pirotehnike: Gorka večer za ter Stegena”.

Njemačka agencija piše da je Ajax doživio gorak početak Konferencijske lige, a da je utakmica zbog masovne uporabe pirotehnike domaćih navijača bila blizu konačnog prekida.

O prekidu su izvještavali i ruski mediji, među kojima RBC, Sport-Ekspress i Euro-Football. U njihovim je izvještajima naglasak također bio na bakljadi, gustom dimu i prekidu utakmice, a RBC je spomenuo i ranije sukobe navijača te ekstremističke povike u Splitu.

Regionalni mediji

O antisemitskom skandiranju izvijestili su i brojni regionalni mediji.

Srpski javni servis RTS objavio je članak pod naslovom “Skandal u Splitu – navijači Hajduka pjevali ‘Auschwitz, Auschwitz’ i ‘Ustaj, Adolfe'”.

Crnogorski javni servis RTCG također je izvijestio o antisemitskom skandiranju, dok je makedonski Sloboden pečat objavio tekst i snimku događaja.

U Bosni i Hercegovini skandal su prenijeli N1, Vijesti.ba i SportSport.ba, koji je još prije početka utakmice objavio izvještaj o korteu.

Slovenski Siol izvijestio je o sukobima navijača u Splitu i policijskim intervencijama, dok je Dnevnik prenio informacije o antisemitskom skandiranju.

Policija istražuje skandiranje, Hajduk se ispričao

Splitska policija potvrdila je da je tijekom Torcidina kortea zabilježila povike koji imaju obilježja kažnjivog ponašanja te da provodi kriminalističko istraživanje kako bi utvrdila okolnosti i identificirala odgovorne.

Nakon utakmice oglasio se i Hajduk, koji se ispričao zbog ponašanja dijela navijača koji su masovnom uporabom pirotehnike izazvali prekid susreta.

“Ispričavamo se i organizatoru natjecanja te vodstvu i igračima Ajaxa koji su svjedočili scenama po kojima ne želimo da nas Europa pamti”, poručili su iz Hajduka.

Klub je dodao da je poduzeo sve propisane mjere, ali da se, unatoč tome, dogodilo nešto na što nije ponosan te da je spreman snositi odgovornost.Hajdukova isprika odnosila se na događaje na stadionu. Policija zasebno istražuje antisemitske i nacističke povike tijekom kortea, prenosi Index.

/Desk/

Objava SKANDALOZNO I NEDOPUSTIVO Pobjeda Hajduka nad Ajaxom u dubokoj sjeni antisemitskih i nacističkih povika navijača o kojima izvješćuju i svjetski mediji pojavila se prvi puta na Republika.

Piše: Miroslav Pilj

U parku na kraju grada postojala je jedna klupa koju su ljudi nekako prestali primjećivati. Stajala je malo dalje od glavne staze, ispod starog drveta čije su se grane širile iznad nje poput umornih ruku. U proljeće bi je zaklanjalo lišće, ljeti bi na nju padala šarena sjena krošnje, a u jesen bi je prekrivale suhe, žute i smeđe pahulje lišća. Zimi bi ostajala sasvim sama.

Nije bila slomljena. Nije bila prljava. Nije bila ni posebno drugačija od ostalih klupa u parku. Pa ipak, ljudi su je zaobilazili. Kao da je oko nje postojala nevidljiva ograda.

O njoj se pričalo. Ne mnogo.

Tek toliko da priča s vremenom postane veća od istine.

Govorilo se da je tu nekada sjedio čovjek koji je satima pričao sam sa sobom. Neko je tvrdio da je razgovarao s ljudima kojih nema. Neko drugi govorio je da je znao sjediti od jutra do mraka. Djeca su ga se bojala. Odrasli su ga uglavnom ignorirali.

A ljudi često najlakše objasne ono što ne razumiju jednom riječju: Čudan.

I tako je čovjek, malo-pomalo, prestao biti čovjek. Postao je priča. A onda je jednog dana nestao. Nitko nije znao točno kada. Nitko nije znao kuda je otišao. Nitko se nije mnogo ni raspitivao.

Ostala je samo prazna klupa. I tišina oko nje.

Godinama poslije, jednog običnog dana, jedna djevojka po prolazila je parkom.

Dan je bio miran. Sunce je kroz krošnje prosipalo tanke trake svjetlosti po stazi. Negdje u blizini djeca su se igrala, čuli su se udaljeni glasovi roditelja, a vjetar je povremeno pomjerao lišće iznad nje.

Djevojka je bila umorna. Nije tražila ništa posebno. Samo mjesto na kojem će na nekoliko minuta sjesti i predahnuti. Ugledala je klupu. Bila je prazna. Sjela je. Nije znala ništa o pričama koje su godinama kružile oko nje. Nije znala da su je ljudi zaobilazili. Nije znala da je neko na tom mjestu nekada provodio sate razgovarajući sa samim sobom. Za nju je to bila samo klupa. Drvo. Hladovina. Mjesto za predah.

Sjedila je tako nekoliko minuta kada je ispred nje zastala starija žena. Nije odmah progovorila. Samo ju je gledala. U njezinu pogledu nije bilo ljutnje. Više je ličio na pogled čovjeka koji je iznenada ugledao nešto što je dugo čekao, a nije znao da čeka.

-Znaš li ti gdje sjediš? -upitala je.

Djevojka je pogledala oko sebe.

-Na klupi?

Starica se nasmijala. Bio je to mali osmijeh, pomalo tužan, ali topao.

-Da. Na klupi.

Nakon kratke pauze sjela je pored nje. Polako. Kao da ne želi previše narušiti tišinu. Neko vrijeme obje su gledale prema stazi. Onda je žena rekla:

-Moj muž je tu sjedio.

Djevojka se okrenula prema njoj. Starica je nastavila gledati ispred sebe.

-Godinama.

Glas joj je bio miran, ali u toj mirnoći osjećalo se nešto što je dugo boljelo.

-Nakon što smo se razveli, prestao je razgovarati s ljudima.

Djevojka nije znala što reći. Žena je spustila pogled na svoje ruke.

-Zapravo…

Zastala je. Kao da je tražila prave riječi za nešto što je predugo nosila u sebi.

-Ja sam u njemu umrla.

Djevojka ju je pogledala zbunjeno. Žena se jedva primjetno nasmiješila.

-Nisam stvarno umrla. Ali za njega jesam. Prestali smo pričati.

Tišina između njih bila je duga. Ali nije bila neugodna. Bila je meka. Kao ona tišina koja ne traži objašnjenje.

-Godinama, dodala je žena.

Djevojka je šutjela. Nekad je šutnja najbolji način da drugome kažemo da smo ga čuli.

Starica je pogledala klupu.

-Ljudi su mislili da je čudan.

Zastala je.

-A on je samo bio usamljen.

Te riječi ostale su među njima. Jednostavne. Teške. I odjednom je djevojka drugačije pogledala klupu na kojoj je sjedila. Više nije bila samo komad drveta pod starim stablom.

Postala je mjesto na kojem je nekada netko čekao. Netko tko je izgubio razgovor. Netko tko je izgubio bliskost. Možda i neko tko više nije znao kako da se vrati među ljude. Lejla je tiho upitala:

-Zašto ste mi to rekli?

Žena ju je pogledala. Ovoga puta osmijeh joj je bio malo vedriji.

-Zato što si prva koja je sjela tu bez straha.

Djevojka je pogledala prema praznom prostoru ispred sebe.

-Nisam znala.

-Znam, rekla je žena.

I možda je baš zato sve bilo jednostavnije. Djevojka nije sjela na klupu zato što je željela nešto dokazati. Nije pokušavala biti hrabra. Nije željela promijeniti tuđu priču. Samo joj je trebalo nekoliko minuta odmora. Ali ponekad upravo tako počinju promjene. Ne velikim odlukama. Ne glasnim riječima. Nego običnim ljudskim postupkom koji nitko unaprijed ne planira.

Od tog dana djevojka je ponovo dolazila u park. Ponekad sama. Ponekad s prijateljicom. Ponekad bi samo na nekoliko minuta sjela na klupu i gledala ljude kako prolaze.

A onda se počelo događati nešto neobično. Jednog dana na klupu je sjeo stariji čovjek.

Drugog dana majka s djetetom. Trećeg su tamo sjedila dva dječaka i dijelila sendvič. Netko bi pročitao novine. Netko bi pričao telefonom. Netko bi samo šutio. Klupa više nije bila prazna.

Ljudi su prestali obilaziti ono mjesto. A s ljudima su se vratile i priče. Jedan je pričao o tome gdje je nekada radio. Druga o kćerki koja živi daleko. Netko je spominjao vrijeme.

Netko nogomet. Netko svoje brige. Netko svoje radosti.

I tako je mjesto koje je godinama nosilo priču o usamljenosti polako počelo nositi nove priče o ljudima. Možda je u tome bila neka mala pravda. Čovjek koji je nekada sjedio sam sada je, mnogo godina poslije, postao razlog da drugi ljudi više ne sjede sami.

Ne zato što su znali njegovu priču. Nego zato što je njegovo mjesto ponovo postalo otvoreno za druge.

A starija žena?

Ponekad bi dolazila u park. Nekad bi sjela na klupu. Nekad bi samo stajala nekoliko trenutaka. Djevojka ju je jednom upitala:

-Dolazite li često ovdje?

Žena je pogledala klupu.

-Sve rjeđe.

-Zašto?

-Zato što više nije prazna.

Djevojka se nasmiješila.

Žena je dodala:

-A možda je tako i trebalo biti.

Nije uvijek lako razumjeti čovjeka koji se povuče od svijeta. Lakše je reći da je čudan. Lakše je okrenuti glavu. Lakše je proći drugom stranom ulice. Ali iza nečije šutnje ponekad postoji priča koju nikada nismo čuli.

 Iza nečijeg povlačenja možda postoji gubitak. Iza zatvorenih vrata možda postoji čovjek koji bi volio da neko pokuca.

Zato ponekad ne trebamo mnogo. Ne trebamo znati cijelu nečiju priču. Ne trebamo imati odgovore.

Dovoljno je da ne okrećemo glavu. Dovoljno je da sjednemo. Da ostanemo nekoliko minuta. Da drugome ostavimo malo prostora. Jer možda mjesto nije bilo prazno zato što na njemu nije bilo nikoga. Možda je bilo prazno zato što su se ljudi bojali priče koju nisu razumjeli.

A kada je jedna djevojka sjela bez straha, priča se počela mijenjati. Klupa je ostala ista. Drvo je i dalje bilo staro. Krošnja je i dalje bacala sjenu. Park je i dalje bio na kraju grada.

Promijenili su se samo ljudi. I njihov pogled. Jer ponekad je dovoljno samo sjesti tamo gdje drugi ne žele sjesti. Ne da bismo dokazali da smo hrabri. Nego da bismo pokazali da nijedno mjesto, nijedan čovjek i nijedna priča ne moraju zauvijek ostati obilježeni tuđim strahom. Jer svako mjesto može ponovo postati ljudsko.

Čak i ono na kojem je nekada neko sjedio sam.

Kratko o autoru

Pjesnik, likovni umjetnik, skladatelj, dramski pisac, novinar, radijski voditelj, scenarist… i možda još ponešto. Multimedijalni umjetnik Miroslav Miro Pilj. Desetljećima ovaj umjetnik stvara i živi umjetnost.

Rođen 1961. godine u Sarajevu, spisateljskim radom Miroslav Miro Pilj bavi se već od sedamdesetih godina, a početkom osamdesetih počinje i svoj kant-autorski rad, surađujući s brojnim glazbenicima i skladateljima. Autor je niza dramskih tekstova, likovno-poetsko-glazbenih performansa, kao i samostalnih likovnih izložbi predstavljenih u BiH i inozemstvu, a bio je angažiran i kao novinar i urednik nekoliko medijskih kuća.

Autor je i brojnih koncepata i scenarija za radijske i televizijske projekte. Sudjelovao je na međunarodnim kulturnim i mirovnim događajima, uključujući i Kongres Federacije mladih za mir u svijetu u Washingtonu. Pilj je član Društva pisaca BiH, Društva hrvatskih književnika HB, Društva novinara BiH, AMUS-a i Hrvatskog društva skladatelja i dopredsjednik je Udruge likovnih umjetnika HKD ‘Napredak’.

‘U korak s neMirom’ prva je njegova knjiga poezije, objavljena 1981.godine, a potom slijede zbirke poezije ‘Dijalog’, ‘Sva moja svitanja’, ‘Evo, sa i ja’, ‘Odgovor’, ‘U inat godinama’, ‘Lijepa riječ’, ‘MI nije jednako JA’ i ‘Više od sjećanja’, ‘Nocturno’… Pilj potpisuje i dramske tekstove ‘Zašto?’, ‘Krug’, ‘Čarobni prah’, ‘Sin’, monodramu ‘Ne žalim’…Ali, Pilj je i likovni umjetnik s dvije samostalne izložbe ‘Krila vremena’ i ‘Snaga vode’, ali i performer – performans ‘Do koga je – Istinite bajke i pjesme za odrasle’ izveo je više od 70 puta.

Objava ‘Bolja strana’ – ciklus kolumni-pripovijedaka Miroslava Pilja: Klupa pojavila se prvi puta na Republika.

U organizaciji Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, a u sklopu kulturne manifestacije „Napretkov tjedan kulture 2026. koju priređuje HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, u petak, 16. listopada u 13 sati, u amfiteatru Antun Branko Šimić Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru bit će predstavljen zbornik radova „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“.

Izjave za medije bit će organizirane u 12 sati i 45 minuta.

Zbornik je objavljen u nakladi Sveučilišta u Mostaru i HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, uz partnersko sudjelovanje HKD Napredak Dubrovnik i HKD Napredak Split. Zbornik sadrži 17 znanstvenih radova autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih europskih zemalja, koji iz različitih znanstvenih perspektiva razmatraju posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva i osmanskog osvajanja Bosne. Radovi obuhvaćaju političke, društvene, demografske, kulturne i identitetske procese, kao i pitanja migracija, konfesionalnih odnosa, kulturnoga nasljeđa, kolektivnoga pamćenja i povijesti umjetnosti.

Posebnu vrijednost zborniku daje prvi cjeloviti prijepis, transkripcija i prijevod oporuke kraljice Katarine Kosače Kotromanić, jednog od najvažnijih dokumenata bosanskohercegovačke srednjovjekovne baštine.

O zborniku će govoriti njegovi urednici dr. sc. Anto Ivić i prof. dr. sc. Dijana Pinjuh s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru te jedan od recenzenata zbornika prof. dr. sc. Marinko Marić sa Sveučilišta u Dubrovniku.

Predstavljanje zbornika bit će prigoda za osvrt na jedno od ključnih razdoblja bosanskohercegovačke povijesti te na dugoročne političke, društvene i kulturne procese koji su nakon nestanka srednjovjekovnoga Bosanskoga Kraljevstva oblikovali Bosnu i Hercegovinu i širi prostor jugoistočne Europe.

Objava Napretkov tjedan kulture ‘NTK 2026.’ – Najava predstavljanja zbornika „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ na Filozofskom fakultetu SUM-a pojavila se prvi puta na Republika.

Sastanak je bio posvećen unapređenju saradnje u borbi protiv oglašavanja i distribucije nelegalnih IPTV servisa, s posebnim naglaskom na uspostavljanje jasnije i učinkovitije procedure za prijavljivanje i uklanjanje spornih oglasa.

Suradnja s online platformama važan korak u ograničavanju promocije i distribucije nelegalnih IPTV servisa u BiH.

Cilj je omogućiti brže reagiranje na oglase kojima se promovira prodaja nelegalnih IPTV usluga te njihovo pravodobno uklanjanje s online platformi. Na taj način dodatno bi se ograničila dostupnost ovih servisa krajnjim korisnicima.

Internet oglašavanje postaje važan kanal za nelegalne servise

Nelegalni IPTV servisi omogućuju neovlašten pristup televizijskim kanalima i drugim audiovizualnim sadržajima. Njihovo širenje izravno utječe na nositelje autorskih i srodnih prava, ali i na kompanije koje audiovizualne sadržaje distribuiraju legalno te za njih plaćaju odgovarajuće licence i naknade.

Poseban problem predstavlja činjenica da se takve usluge sve češće nude i promoviraju putem interneta, gdje potencijalni korisnici vrlo jednostavno mogu doći do informacija o dostupnim servisima, njihovoj ponudi i načinima korištenja.

Zbog toga je suradnja nositelja prava, legalnih distributera i online platformi važan dio šireg pristupa suzbijanju nelegalne distribucije audiovizualnih sadržaja.

Tijekom sastanka predstavnici AKOP-a BiH i APAW-a BiH predstavili su način funkcioniranja nelegalnih IPTV sustava, kao i posljedice njihova širenja na tržište audiovizualnih sadržaja.

Razgovaralo se i o ulozi online posrednika u sprječavanju promocije i prodaje nelegalnih usluga te mogućnostima unapređenja komunikacije i postupanja po prijavama, u skladu s relevantnim propisima i praksom u Bosni i Hercegovini i Europskoj uniji.

„Važno je ograničiti kanale putem kojih nelegalni servisi dolaze do korisnika“

„Borba protiv nelegalnog IPTV-a ne završava otkrivanjem nelegalnih servisa. Jednako je važno ograničiti kanale putem kojih oni dolaze do korisnika, a online oglašavanje jedan je od njih. Zato vjerujemo da učinkovit sustav prijavljivanja i uklanjanja spornih oglasa može dati konkretne rezultate i značajno umanjiti dostupnost nelegalnih IPTV servisa“, istaknuli su iz AKOP-a BiH.

U AKOP-u BiH i APAW-u BiH naglašavaju kako učinkovitija komunikacija između svih relevantnih aktera može pridonijeti bržem prepoznavanju i uklanjanju spornih oglasa, ali i podizanju svijesti javnosti o rizicima korištenja nelegalnih IPTV servisa.

Suradnja s online platformama i oglašivačima predstavlja nastavak zajedničkih aktivnosti AKOP-a BiH i APAW-a BiH usmjerenih na zaštitu autorskih i srodnih prava te suzbijanje nelegalne distribucije audiovizualnih sadržaja u Bosni i Hercegovini.

/Desk/

Objava AKOP BiH i APAW BiH pokreću učinkovitiju borbu protiv oglašavanja nelegalnog IPTV-a pojavila se prvi puta na Republika.

Javno poduzeće Autoceste FBiH, za koje su mediji objavili kako je platilo više od 45.000 KM za štetu na službenom vozilu Toyota, izvijestilo je kako direktor tog poduzeća, Denis Lasić, koji je upravljao vozilom tijekom nastana štete, iznos štete u cijelosti platio.

Kako navode, vozilo se koristi po osnovu ugovora o operativnom leasingu, u kojem je JP Autoceste FBiH ugovorna strana, te je obveza izmirenja troškova štete teretila Društvo. Zbog toga je leasing kući, po osnovu Odluke Uprave, plaćeno 45.483 KM s PDV-om.

Kako su ranije objavili mediji, šteta je nastala u prometnoj nesreći 8. studenoga 2025. godine. Prema navodima iz JP Autoceste FBiH, Lasić je novac refundirao u zakonskom roku, a postupanje je provedeno u skladu sa zakonskim propisima i internim aktima Društva.

“Povodom medijskih objava koje se odnose na Odluku Uprave JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar o plaćanju troškova štete nastale na vozilu marke Toyota, koje Društvo koristi na osnovu ugovora o operativnom leasingu, radi tačnog i potpunog informisanja javnosti iznosimo sljedeće činjenice.

JP Autoceste FBiH je ugovorna strana u ugovoru o operativnom leasingu predmetnog vozila, zaključenom s leasing kućom. U skladu s ugovornim odnosom, obaveza izmirenja troškova štete prema leasing kući teretila je Društvo, zbog čega je plaćanje izvršeno na osnovu Odluke Uprave Društva, u skladu s preuzetim ugovornim obavezama.

Budući da je predmetnim vozilom u vrijeme nastanka štete upravljao direktor Društva, gospodin Denis Lasić, on je u zakonskom roku i u cijelosti refundirao JP Autoceste FBiH iznos troškova koje je Društvo prethodno platilo leasing kući, u ukupnom iznosu od 45.483,89 KM, s uključenim PDV-om.

Na taj način, Društvu su u cijelosti nadoknađeni prethodno izvršeni izdaci po ovom osnovu. Postupanje je provedeno u skladu s relevantnim zakonskim propisima i internim aktima Društva.

Smatramo važnim naglasiti da se predmetni slučaj ne može pravilno sagledati izdvajanjem same Odluke o plaćanju iz konteksta ugovornog odnosa, bez uzimanja u obzir činjenice da je Društvo izvršilo plaćanje prema svom ugovornom partneru, a da je direktor potom u cijelosti nadoknadio nastali izdatak Društvu.

JP Autoceste FBiH ostaje opredijeljeno za transparentno poslovanje, odgovorno upravljanje javnim sredstvima i pravovremeno informisanje javnosti. Istovremeno, pozivamo medije da prilikom izvješćivanja o poslovanju Društva provjeravaju relevantne činjenice i sagledaju cjelokupan kontekst konkretnog događaja prije objavljivanja zaključaka koji mogu dovesti javnost u zabludu”, naveli su iz JP Autoceste FBiH.

/Desk/

Objava Neuobičajeno u BiH – Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić, poduzeću kojem je direktor, refundirao 45.483 KM za štetu na službenom vozilu pojavila se prvi puta na Republika.

Bundestag je u četvrtak ukinuo imunitet zastupniku Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Adisu Ahmetoviću zbog sve opsežnije istrage o korupciji u Hannoveru. Ahmetović je njemački političar podrijetlom iz BiH, čiji su roditelji izbjegli u Njemačku 1992. godine.

Jedan je od trojice socijaldemokratskih političara iz Hannovera protiv kojih se vodi istraga. Slučaj se, prema medijskim izvješćima, odnosi na natječaj za bolnicu.

Parlament je izglasao ukidanje imuniteta zastupniku radi “odobravanja sudskih pretraga”, navodi se u dokumentu Bundestaga u koji je dpa imala uvid.

Ahmetović (33) je jedan od trojice političara SPD-a iz Hannovera protiv kojih se vodi istraga. Slučaj se odnosi na natječaj za lokaciju bolnice u Lehrteu, nedaleko od Hannovera.

Ahmetovićev odvjetnik, koji zastupa predsjednika gradskog odbora SPD-a i glasnogovornika te stranke za vanjsku politiku u Bundestagu, ranije je izjavio kako njegov klijent nema za što odgovarati.

Istraga je dospjela u javnost nakon što je policija 9. rujna pretražila prostorije Steffena Kracha, čelnika regionalne uprave Hannovera, svega nekoliko dana prije izbora u saveznoj pokrajini Berlin. SPD je u Berlinu Kracha kandidirao za nositelja liste.

Pretrage su provedene zbog sumnje kako je Krach imao nezakonitu korist u postupcima javne nabave.

Njemački istražitelji pretresli su ured zastupnika SPD-a Ahmetovića u Bundestagu, kao i njegova tri stana u Njemačkoj, u okviru istrage o aferi koja se odnosi na prodaju zemljišta klinike u Lehrteu kod Hannovera.

Političar odbacuje optužbe, a preko odvjetnika Holgera Nitza poručio je kako smatra kako su pretresi njegovog ureda i privatnih prostorija nezakoniti, nepotrebni i potpuno nesrazmjerni.

Njegov odvjetnik naveo je da je obrana tužiteljstvu ponudila punu suradnju i zatražila potrebne informacije kako bi se Ahmetović mogao očitovati o predmetu. Prema tvrdnjama obrane, Ahmetoviću dosad nije omogućen uvid u istražni spis, zbog čega je najavljena žalba na rješenje o pretresu.

U istoj aferi istražuju se i bivši predsjednik Regije Hannover Steffen Krach te Stefan Politze, koji je podnio ostavku na mjesto šefa kluba SPD-a u parlamentu Donje Saske. Obojica tvrde da su nevini.

Prema pisanju portala Legal Tribune Online, tužilaštvo je istragu protiv Kraha potvrdilo 9. septembra, 11 dana prije izbora u Berlinu, na kojima je bio glavni kandidat SPD-a. On se, između ostaloga, sumnjiči za primanje nedopuštene koristi u dva slučaja.

Za podsjetiti je kako je njemački Bundestag je 1. srpnja 2022. godine usvojio rezoluciju o Bosni i Hercegovini pod imenom ‘Podrška Bosni i Hercegovini na putu ka boljoj budućnosti’, čiji je jedan od glavnih inicijatora i kreatora bio zastupnik SPD-a Adis Ahmetović.

Rezolucija navodi da je princip konstitutivnih naroda u BiH doveo do blokada i da je u političkom smislu zemlja u stanju sličnom devedesetim godinama.

Kao glavni kočničari euroatlantskog puta BiH označeni su HDZ BiH (Dragan Čović) i SNSD (Milorad Dodik), uz osudu prijetnji o secesiji i formiranju trećeg entiteta. Rezolucija nije imala kritike prema bošnjačkim liderima, u prvom redu Bakiru Izetbegoviću, ali i Demokratskoj fronti i Željku Komšiću te se nije smatralo kako je njegov izbor u Predsjedništvo BiH politički upitan.

Iako je Rezoluciju podržalo oko 80% zastupnika Bundestaga (vladajuća koalicija i CDU/CSU), dok su protiv bili AfD i Ljevica, Ahmetović je i među vlastitim kolegama SPD-a svojim zagovaranjem ovakve Rezolucije, smatran pristranim prema bošnjačkim političarima.
Čak je i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, u jednom od svojih istupa, neizravno potvrdio kako Bošnjaci imaju svoje zagovaratelje u Bundestagu.

/Desk/

Objava Zastupniku Bundestaga ukinut imunitet zbog sumnje u korupciju pojavila se prvi puta na Republika.

„Nitko neće ugušiti Srbe, Hrvate ili Bošnjake, ali će omogućiti da se demokratski kvalificirana većina može iskazati kroz jedan sustav“, rekao je Dodik za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS). Dodao je kako će novi ustav biti proglašen nekog drugog datuma ukoliko ne bude spreman do 9. siječnja.

Republika Srpska 9. siječanj obilježava kao Dan Republike, iako je Ustavni sud BiH taj praznik proglasio neustavnim, navodeći da je diskriminatoran prema narodima u tom entitetu koji nisu srpske nacionalnosti. Lider SNSD-a najavio je i promjene u svezi s glavnim gradom RS-a, s obzirom na to da je prema važećem entitetskom ustavu glavni grad Sarajevo.

„Zamislite, sada piše da je to Sarajevo. Glavni grad RS-a je Sarajevo, ne Istočno Sarajevo, već ono federalno. Zato ćemo utvrditi Banja Luku kao glavni grad RS-a, a Pale kao njenu prijestolnicu“, rekao je Dodik.

Govoreći o međunarodnim odnosima, kazao je kako Republika Srpska ima prijatelje u regiji i diljem svijeta te izrazio očekivanje da će Aleksandar Vučić pobijediti u Srbiji.

„Isto tako očekujemo da će se dodatno stabilizirati struktura Trumpa u SAD-u, a s Rusijom nemamo nikakvog razloga, niti najmanji promil razloga, ugroziti vrlo dobre i stabilne odnose“, rekao je Dodik.

Najavio je da će do kraja godine visoko izaslanstvo Republike Srpske posjetiti Kinu.

„Imamo odličnu suradnju s Izraelom, kao i sa političkim strankama za koje želimo da pobijede u zemljama EU, kao što je Marine Le Pen, koja se proglašava favoritkinjom za predsjedničke izbore u Francuskoj, a potom i s AfD-om u Njemačkoj“, naveo je Dodik.

Iznio je i niz kritika na račun EU-a, tvrdeći kako se „EU puno ogriješila o Ustav BiH, a pogotovo Srbima i RS-u“.

„Imali smo situaciju da su mjere koje su nam dolazile osmišljavane u Sarajevu. Možemo razgovarati s njima. Želimo europski put na kojem se vidi Republika Srpska. Kada oni to prihvate, mi smo spremni za taj put“, zaključio je Dodik.

/Desk/

Objava Dodik želi donijeti novi ustav RS-a – Banja Luka glavni grad pojavila se prvi puta na Republika.

Srbija je dobila ekološku suglasnost za naftovod Mađarska – Novi Sad, dug 113 kilometara. Ministarstvo zaštite okoliša Republike Srbije odobrilo je procjenu utjecaja projekta na okoliš, postupajući po zahtjevu državnog operatora naftovoda, tvrtke Transnafta. Cilj ove odluke je uklanjanje regulatorne prepreke kako bi projekt mogao prijeći u sljedeće faze ishođenja dozvola, prenosi ENERGETIKA.

Naftovod bi prolazio podzemno od Horgoša, u blizini srpsko-mađarske granice, do postojećeg terminala tvrtke Transnafta u Novom Sadu. Projektirani transportni kapacitet iznosi 5,5 milijuna tona sirove nafte godišnje.

Ovim bi se projektom Srbija povezala s mađarskim sustavom za transport sirove nafte, a putem te mreže i sa širim sustavom naftovoda Družba koji rusku naftu transportira u Europu.

Za izvođenje radova odabran je konzorcij okupljen oko tvrtke MVM Južna Bačka. Vrijednost ugovora iznosi oko 123 mil. eura bez PDV-a. Početak radova bio je planiran za listopad 2026., a završetak do kraja 2028., no početak gradnje još nije potvrđen, jer očito manjkaju dozvole. Realizacija ovog projekta ključna je za JANAF koji je trenutno jedini pravac za dobavu nafte za srpske rafinerije. Ako tvrtka ostane bez ugovora s NIS-om poslovanje će joj biti teže.

Infrastruktura naftovoda Niš-Mađarska je projektirana za transport ruske izvozne mješavine sirove nafte (Russian Export Blend – REB). Posljedično, njezina komercijalna vrijednost ostaje usko povezana s dostupnošću i regulatornim statusom te specifične vrste nafte. Stoga, u kontekstu ovog projekta, diversifikacija transporta i diversifikacija opskrbe sirovom naftom nisu nužno usklađene.

Isplativost ulaganja ovisi o više čimbenika, a ne samo o izgradnji samog naftovoda. Ključni elementi uključuju pristup mađarskoj transportnoj mreži, dugoročne obveze u pogledu količina transportirane nafte, financijske aranžmane, uvjete nabave sirove nafte te usklađenost sa zahtjevima srpskih rafinerija.

/Desk/

Objava Srbija se želi povezati na ruski naftovod Družba koji rusku naftu transportira u Europu pojavila se prvi puta na Republika.