Plenković je potom posjetio i Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar te Hrvatsko narodno kazalište Mostar. U Vrtu svetog Franje Samostana Školskih sestara franjevki Krista Kralja u Potocima kod Mostara, hrvatski premijer nazočio je potpisivanju ugovora o potpori projektima Hrvata u Bosni i Hercegovini. Riječ je o potpori za ukupno 600 projekata, ukupne vrijednosti 25,75 milijuna eura.

Sredstva osiguravaju Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske.

Kako je navedeno, Sveučilište u Mostaru jedna je od institucija od posebne važnosti za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, ali i važan dio ukupnog akademskog, znanstvenog i obrazovnog sustava zemlje. Njegovo dugoročno jačanje, stabilno djelovanje i stvaranje kapaciteta za korištenje europskih razvojnih mogućnosti bili su među središnjim temama današnjeg posjeta predsjednika i izaslanstva Vlade Republike Hrvatske.

Na sastanku s vodstvom Sveučilišta, uz predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, sudjelovali su potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, ministar turizma i sporta Tonči Glavina, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Sastanku su nazočili i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović te zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović. Rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ivo Čolak i vodstvo Sveučilišta upoznali su predsjednika Vlade Republike Hrvatske i izaslanstvo s radom Sveučilišta, dosadašnjim razvojem i planovima za budućnost.

Razgovarano je o važnosti daljnjeg razvoja visokog obrazovanja na hrvatskom jeziku, nastavku institucionalne suradnje s Republikom Hrvatskom te projektima koji povezuju visoko obrazovanje, znanost i europske razvojne mogućnosti.

U okviru današnjih aktivnosti na Sveučilištu u Mostaru održana je i Regionalna konferencija „EU politike i financijska perspektiva 2028.–2034. godine“. Konferencija je otvorila raspravu o pripremi akademske zajednice i institucija za novo financijsko razdoblje Europske unije te mogućnostima snažnijeg korištenja europskih razvojnih instrumenata.

Kontinuitet institucionalne suradnje posebno se očituje kroz potporu obrazovanju. Vlada Republike Hrvatske za Sveučilište u Mostaru i u 2026. godini osigurala je 10 milijuna eura, jednako kao i prethodne godine, s ciljem njegove financijske stabilnosti i nastavka visoke razine nastavne i znanstvene djelatnosti.

Kako je istaknuto, važan dio konferencije odnosi se na projekt „KNOW-HOW EU: Modernizacija obrazovanja i strateško partnerstvo za upravljanje EU fondovima u BiH“, koji zajednički provode Sveučilište u Mostaru i Sveučilište Sjever, uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Projekt obuhvaća unaprijeđenje obrazovnih programa, edukacije iz područja upravljanja, kontrole i praćenja europskih fondova te razmjenu iskustava između dvaju sveučilišta.

Rektor Ivo Čolak istaknuo je kako je suradnja na projektu rezultat višemjesečnog zajedničkog rada Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišta Sjever, održanih radionica te iskustva koje se već razvija kroz poslijediplomski specijalistički studij iz ovog područja.

„Već smo dobili prva, inicijalna sredstva za pokretanje ovog projekta, a danas potpisujemo sporazum. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske dao nam je inicijalna sredstva i na tome posebno zahvaljujem državnom tajniku Zvonku Milasu. Zahvaljujem i ministarstvima Republike Hrvatske s kojima surađujemo na različite načine, a prije svega cijeloj Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem“, kazao je rektor Čolak.

Jedna od središnjih tema konferencije bila je priprema za novo financijsko razdoblje Europske unije i mogućnosti kvalitetnijeg korištenja europskih sredstava. Posebna pozornost posvećena je znanju i iskustvu potrebnima kako bi se razvojne potrebe institucija i lokalnih zajednica pretvorile u kvalitetno pripremljene i provedive projekte.

Budući prioriteti europskih politika i mogućnosti koje otvara financijska perspektiva nakon 2027. godine bili su tema uvodnog izlaganja ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske Nataše Mikuš Žigman. Posebno je ukazala na važnost pravodobne pripreme institucija, razvojnih strategija i projektne dokumentacije kako bi BiH mogla kvalitetnije iskoristiti mogućnosti koje će joj biti dostupne u procesu približavanja Europskoj uniji.

/Desk/

Objava Plenković u Mostaru: Za projekte bh Hrvata 25,75 milijuna eura od hrvatskih poreznih obveznika pojavila se prvi puta na Republika.

Piše: Mons. akademik Franjo Topić /AUTOGRAF

Kako sam anticipirao ”zlatnu misu” prije deset godina nisam ni mislio obilježavati 50. obljetnicu, ali su mnogi pitali hoće li i kad će biti, te insistirali pa sam ipak popustio i krenuo u organizaciju zlatnog jubileja. Popustio sam jer takve obljetnice mogu i trebaju biti ne veličanje slavljenika, nego jedan lijep duhovni događaj, a i vrijedan društveni događaj, što je i bilo.

Prvo sam pitao kardinala Vinka Puljića, je li voljan propovijedati, i on je istog dana pristao. Obavijestio sam i nadbiskupa Tomu Vukšića je li se slaže s predloženim propovjednikom i on je pristao.

Zlatna misa je trebala biti i bila je u župi Presvetog Trojstva u Novom Travniku, gdje pokojni brat Stipo ima jednu od svoje dvije kuće i gdje žive njegova kćer Lucija i sin Anto, a živjela je i pokojna supruga Anka koja je preminula 26. rujna 2025.

Kad je srušena stara kuća, a Halid Bešlić ima krasnu pjesmu o staroj kući, onda je ispalo najzgodnije da boravim u kući u gradu kod pokojnog brata Stipe, jer tamo ima odvojen apartman, lagan pristup, a i finu i gostoljubivu čeljad.

Da ne bi bilo zabune, i druga moja rodbina je vrlo gostoljubiva prema meni a i drugima. Utrkivali su se svi i danas se utrkuju tko će me bolje ugostiti.

Kad to spominjem dodat ću da je naša obitelj bila uvijek vrlo gostoljubiva, o čemu ću pisati nekom drugom zgodom, a sad ću spomenuti samo nešto.

U našoj ”staroj kući” koja se nalazila blizu ceste u Margetićima svaki dan je bilo gostiju i svakome se nudila kava, rakija, ako je vrijeme i ručak i večera. Kod nas su se navraćali i muslimani i pravoslavni. Neki pravoslavni iz sela Zijameta/Bugojno često su noćivali srijedom uvečer, da bi stigli što ranije na pijacu u Travnik.

Piše Ivo Andrić kako je telal najavljivao promjenu pijačnog dana u Travniku od petka na četvrtak: Petak nije više u petak, nego je petak u četvrtak.

Zlatna misa u Novom Travniku

Bilo je desetak svećenika na čelu sa župnikom dr. Antom Ledićem, koji je zdušno prihvatio održavanje Zlatne mise i sjajno i vesela srca organizirao što je spadalo na njega.

Kako je bila nedjelja kad svećenici imaju mise, to je utjecalo i na dolazak svećenika. Posebno treba istaknuti da je došao iz Vojvodine kolega iz gimnazije vlč. Jakob Pfeifer i kolega sa studija vlč. Paško Dani s Kosova.

Kardinal Puljić je govorio posebno o misništvu, kako on voli zvati svećeništvo. Svećeništvo je dar Božji i svećenik je važan posebno jer predvodi Misu, tumači Riječ Božju, a dijeli i druge sakramente. Svećenik je uzet od ljudi, ali za ljude. Uvodno je iznio i nekoliko podataka o slavljeniku.

Misu je uživo prenosila sarajevska televizija Hayat što je odmah prihvatio vlasnik Elvir Švrakić. Mi smo surađivali na njihovim počecima u ratu 1992. što gazda nikad ne zaboravlja. Stručni komentator je bio prof. dr. Drago Župarić a pomagala je u realizaciji i Marina Knežević s BH televizije. Vlasnica Televizije Laudato, Ksenija Abramović, rado je prihvatila da i oni prenose misu uživo. Signal je rado ustupio Hayat i to gratis.

Na misi je pjevao župski zbor sa voditeljicom s. Anđelom Brkić a posebni gosti mo. Bartolomej Stanković i operni pjevač Siniša Markanović su obogatili pjevanjem par pjesama.

Crkva je bila ispunjena i atmosfera je bila duhovna. Bili su prisutni i pripadnici drugih naših religija na čelu s poznatom pjevačicom Hankom Paldum te akademikom Mirkom Pejanovićem, nekadašnjim srpskim članom Predsjedništva BiH i predsjednikom židovskog kulturnog društva La Benevolencia Vladimirom Andrleom.

Ručak i druženje

Posebno teško i delikatno bilo je pitanje kako izabrati manji broj gostiju na ručku. Od par tisuća izabrali smo 220, a ručak i druženje bili su u svadbenom salonu i restoranu Aviva u Novom Travniku. To je dobar restoran i osoblje je vrlo profesionalno, a nije ni cijena pretjerana. Hranom su gosti bili vrlo zadovoljni.

Na Misi i na ručku je bila gotovo sva naša rodbina, komšije i prijatelji, predstavnici HKD Napredak, čiji sam bio obnovitelj i predsjednik, 29 godina (1990 – 2019), Panevropske unije BiH, osnivač i predsjednik (1995 – 2010, 2024.-) i Zaklade ljudsko bratstvo (2022.-).

Na druženju je bilo prigodnih govora, a voditelj je bio vlč. Anto: bratićna prof. dr. Davorka Topić Stipić u ime rodbine, vlč. Jozo Batinić u ime bivših studenata, vlč. Luka Brković u ime Napretka, prof. Pejanović o mom društvenom angažmanu, predsjednik Međunarodne Paneuropske unije akademik prof. dr. Pavo Barišić iz Zagreba. Dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta prof. dr. Mario Bernardić je ostavio svoj pisani govor.

I ja sam govorio, prije svega zahvaljujući Bogu na daru života, na svećeničkom pozivu i na svemu što mi je Bog dao u dugom životu. Bogu sam zahvalan za sve i za sve teške bolesti (preboljena leukemija prije 37 godina, rak prostate i operacija kičme). Uzelo bi puno prostora da se citira i malo od govora. Ručak su začinili pjesmama Hanka i operni prvak Ivica Šarić a i kard. Puljić u duetu s Šarićem sa pjesmom ”Tebi majko misli lete”.

Na kraju treba dodati da jubilej ne bi izgledao tako dobro da nije bilo velikog angažmana tajnika Zaklade Željka Galića, PEU Zvonimire Jakić i Anese Galić.

O Zlatnoj misi pisali su mnogi bh mediji, čime je dodatno zlatna misa bila pozlaćena. Uz puno čestitki izdvojit ćemo samo dio iz dvije čestitke.

Kardinal Josip Bozanić, umirovljeni zagrebački nadbiskup, napisao je mali esej iz kojega citiram par rečenica: ”Dragi Franjo, s osobitom se radošću prisjećam našeg prvog susreta na studijskom hodočašću u Svetu Zemlju 1978. godine, pa zatim naših zajedničkih studentskih dana u Rimu, gdje su se, u ozračju molitve, studija i crkvenoga zajedništva, oblikovala prijateljstva… Svojim si znanjem i duhovnom otvorenošću svjedočio da se teologija potvrđuje u služenju čovjeku i u promicanju civilizacije ljubavi….

Posebno mjesto u Tvom životu ima neumorno zauzimanje za mir, pomirenje i međureligijski dijalog. U najtežim godinama rata, kada su mnogi bili prisiljeni napustiti Sarajevo, Ti si ostao uz svoj narod i svoju Crkvu vrhbosansku, dijeleći sudbinu ljudi kojima si bio poslan. Usprkos svakodnevnim opasnostima, nisi prestao graditi mostove među ljudima, promicati razumijevanje i svjedočiti da je mir moguć i onda kada se čini nedostižnim.

Jednako je dragocjen i Tvoj doprinos obnovi i razvoju HKD Napredak. U vremenu kada je trebalo jačati nadu i ponovno izgrađivati kulturne i društvene ustanove, svojim si vodstvom i neumornim radom pridonio da Napredak ponovno postane institucija koja će njegovati nacionalni identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini te mjesto susreta, obrazovanja, kulturnoga stvaralaštva i povezivanja ljudi različitih vjerskih i nacionalnih pripadnosti”.

Zadarski nadbiskup u miru, mons. Želimir Puljić, bivši profesor i rektor Vrhbosanske bogoslovije, napisao je između ostalog: ”Zahvalan sam Božjoj Providnosti što smo se našli (Želimir rektor i Franjo prefekt studija) u Štadlerovoj Bogosloviji u Sarajevu na istom poslu i zadatku odgoja i obrazovanja novih svećeničkih naraštaja.

Nosim drage uspomene iz našeg zajedničkog rada, planova i ostvarenja; posebice iz Tvoga kolegijalnog, korektnog i bratskog odnosa. Žao mi je, međutim, da se tijekom višegodišnjeg rada nikada ni poriječkali nismo (pa ne znam kako izgledaš, kad se naljutiš)”. Bogu hvala!

Objava Zlatna misa pojavila se prvi puta na Republika.

Potvrđeno je da nepalske vlasti zakopavaju brojne neidentificirane žrtve u masovne grobnice.

Istodobno traje potraga za radnicima na izgradnji hidroelektrana i u tom području, jer se vjeruje kako je u trenutku katastrofe oko 900 radnika radilo u tunelima unutar planina.

“Kao što znate, to je Himalaja i ondje je uski klanac. Dakle, teren je vrlo zahtjevan. Zato moramo biti vrlo oprezni prije nego što uopće počnemo bilo kakvu akciju spašavanja i operaciju pomoći. Klanac je stvarno dubok i strm, dakle postoje teškoće na terenu. Zahvalni smo kineskoj vladi na pruženoj pomoći. Tim za spasilačku operaciju već je na mjestu događaja, puno potrebnoga za podršku spašavanju već je u Katmanduu, a dolazi i dalje”, kazao je Lok Bahadur Poudel Chhetri, glasnogovornik nepalskog ministarstva vanjskih poslova.

/Desk/

Objava Broj žrtava u katastrofalnim poplavama u Nepalu i Kini neprestano raste – više od 950 mrtvih, traga se za oko 4.500 pojavila se prvi puta na Republika.

Bailey je upozorenje iznio u pismu na dvije stranice upućenom međunarodnim ministrima financija i guvernerima središnjih banaka u sklopu svoje dužnosti predsjedatelja međunarodnog Odbora za financijsku stabilnost.

Naveo je da najnapredniji AI modeli pokazuju sve sofisticiraniju autonomiju i sposobnost rješavanja problema, ali i sve izraženije mogućnosti koje mogu predstavljati prijetnju. Prema Baileyju, takvi bi modeli mogli destabilizirati „visoko povezani” globalni financijski sustav putem kibernetičkih napada čiji se učinci mogu brzo širiti između različitih jurisdikcija.

Financijski sustav pod novim kibernetičkim rizikom

Bailey je pismo poslao ministrima financija i guvernerima središnjih banaka zemalja G20 uoči njihovog sastanka u Sjevernoj Karolini u Sjedinjenim Američkim Državama.

„Nedavni razvoj događaja također mi je pokazao da mnoge jurisdikcije nemaju protokole za upravljanje razvojem, objavljivanjem i primjenom naprednih AI modela najnovije generacije, što povećava rizike za financijski sektor, ali i šire“, napisao je Bailey.

Njegovo upozorenje dolazi nakon niza sličnih upozorenja istaknutih tehnologa proteklih tjedana. Bailey je i ranije pozivao na međunarodnu suradnju u suočavanju s rastućim rizicima umjetne inteligencije. „Nijedna se zemlja ne može izolirati od prekogranične prirode sustava koji su danas prisutni“, rekao je ranije čelnicima financijskog sektora.

Sada je naglasak posebno stavio na kibernetički rizik. „Za financijski sustav, najneposrednija zabrinutost jest potencijalni utjecaj najnaprednijih AI modela na kibernetički rizik“, napisao je Bailey.

Prema njegovim riječima, napredna umjetna inteligencija mogla bi znatno promijeniti brzinu, opseg i ekonomsku računicu kibernetičkog rizika, što bi moglo ugroziti povjerenje u financijska tržišta na razini cijeloga sustava. Poseban problem predstavljaju visoko koncentrirani pružatelji usluga trećih strana, čiji bi eventualno kompromitirani sustavi mogli imati posljedice diljem financijskog sektora.

I sami inženjeri umjetne inteligencije upozoravaju na rizik

Baileyevo upozorenje dolazi samo nekoliko tjedana nakon što je 1.367 istraživača i inženjera iz vodećih AI laboratorija, uglavnom iz OpenAI-ja, Anthropica i Google DeepMinda, potpisalo pismo o rizicima razvoja ove tehnologije, navodi britanski The Guardian.

U pismu su upozorili da postoji stvaran rizik da se razvoj sposobnosti AI sustava toliko ubrza da nadmaši mogućnost ljudi da razumiju ili kontroliraju nastale sustave. Potpisnici su od američke vlade zatražili potporu međunarodnim naporima za razvoj tehničkih i upravljačkih mehanizama koji bi omogućili namjerno usporavanje razvoja najnaprednijih autonomnih AI sustava.

Ranije ovog mjeseca pojavile su se i informacije da su zaposlenici OpenAI-ja tjednima prije jednog velikog incidenta primijetili znakove nepredvidivog ponašanja naprednih AI agenata. Ti su sustavi kasnije napustili svoje okruženje za obuku i pokrenuli opsežnu hakersku kampanju koja je izazvala globalnu zabrinutost.

Bailey sada poziva institucije odgovorne za zaštitu svjetskog financijskog sustava da kao prioritet postave mjere koje bi omogućile sigurno i odgovorno objavljivanje te primjenu naprednih AI modela na globalnoj razini.

Objava Guverner Središnje banke Engleske upozorava: Napredna umjetna inteligencija može ugroziti globalne financije pojavila se prvi puta na Republika.

„Žestoko ćemo ih gađati. Bit će odgovora“, izjavio je Trump za Fox News, naglasivši kako je američka protuzračna obrana presrela sve iranske projektile te da su nove ekonomske sankcije znatno oslabile Teheran.

Eskalacija je započela kada su američke snage izvele, prema navodima Središnjeg zapovjedništva SAD-a, „ograničene i precizne akcije“ na otoku Laraku. Washington tvrdi da su napali dva lansera s kojih su iranske snage pripremale polaganje mina u Hormuški tjesnac kako bi ugrozile komercijalno brodarstvo. Prema podacima Iranske revolucijske garde (IRGC), u američkom su napadu poginule tri osobe, od kojih su dvije identificirane kao pripadnici mornarice IRGC-a, dok su dvije osobe ranjene. IRGC je također objavio da je oborio američki dron iznad tjesnaca.

Iran je na udar odgovorio lansiranjem balističkih raketa i bespilotnih letjelica na zračne baze Kralj Husein i al-Azraq u Jordanu, u kojima su smještene američke snage, kao i na bazu Al Minhad u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Visoki iranski izvor opisao je napad kao „ograničen i kontroliran sukob“, ali je upozorio da slijedi oštar odgovor u slučaju novih američkih udara.

Iranski predsjednik Masud Pezeškian poručio je da Teheran ne želi rat, ali da neće ostati pasivan pred agresijom, dok je glasnogovornik IRGC-a Hosein Mohebi američku akciju nazvao „strateškom i kobnom pogreškom Trumpova režima“.

Paralelno s vojnim sukobima traje i informacijski rat. Trump je na društvenim mrežama objavio snimke koje prikazuju uništenje glavnog iranskog naftnog terminala na otoku Harg, no ubrzo se ispostavilo da je riječ o videozapisima generiranima umjetnom inteligencijom. Potpredsjednik J. D. Vance opravdao je objavu rekavši da predsjednik „voli unijeti promjene na društvenim mrežama i slati poruke“.

Stručnjaci i dužnosnici procjenjuju da je vojni potez Teherana izravna posljedica sve jačeg ekonomskog pritiska SAD-a. Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je na sastanku skupine G20 u Sjevernoj Karolini da Washington nastavlja s „Operacijom ekonomski izopćenik“ i uvođenjem tjednih sekundarnih sankcija iranskim partnerima i bankama.

„U šoku su zbog stanja svog gospodarstva. Mislim da kinetički napadaju jer gube na ekonomskom planu“, poručio je Bessent.

Najnovije zaoštravanje odnosa odmah je izazvalo reakciju na globalnim tržištima. Cijene sirove nafte skočile su za gotovo 3 posto, potisnuvši cijenu barela tipa Brent na londonskoj burzi iznad granice od 90 dolara, dok se kroz ključni Hormuški tjesnac trenutno odvija tek fragment polaznog trgovačkog prometa.

Objava Trump ponovno prijeti žestokim napadima na Iran pojavila se prvi puta na Republika.

Prosvjednici u Sarajevu većim brojem kamiona najprije su usporavali promet središtem grada, a potom su se okupili pred sjedištem delegacije EU i tamo ponovili ranije zahtjeve da Europska komisija promijeni način na koji ih se tretira dok voze teritorijem Unije odnosno da im se omogući da to čine bez postojećih ograničenja.

Autoprijevoznika balkanskih zemalja, BiH, Sjeverne Makedonije, Srbije i Crne Gore prosvjeduju zbog pravila EU-a prema kojem vozači u državama EU-a mogu boraviti do 90 dana tijekom pola godine. To je stvorilo mnoge probleme vozačima, od koji su brojni čak i deportirani iz nekih od zemalja EU-a.

Prijevozničke tvrtke iz svih država zapadnog Balkana suočene su s problemom statusa njihovih vozača jer ih se u trenutku kada prijeđu granicu neke od država Schengena tretira kao i sve druge putnike, što znači da se i na njih primjenjuje pravilo po kojemu na području Unije mogu boraviti najviše 90 dana u razdoblju od šest mjeseci.

Svako prekoračenje tih rokova smatra se prekršajem zbog kojega vozači mogu dobiti dugotrajne zabrane ulaska na teritorij EU i visoke novčane kazne.

“Nitko ne obraća pozornost na to tko su naši vozači”, kazao je Nikola Brković, predstavnik konzorcija “Logistika” koji okuplja prijevoznike.

Razumijevanje pokazala jedino Hrvatska

Prijevoznici u svojim zahtjevima ističu kako njihovi vozači nisu ni turisti ni migranti i traže da ih se izuzme od tog pravila, u protivnom prijete kako će prosvjed zaoštriti i blokirati granične prijelaze.

U odnosu na profesionalne vozače iz BiH razumijevanje je do sada iskazala jedino Hrvatska pokazujući spremnost da im izda vize koje bi im omogućile tranzitiranje bez ograničenja no takve vize ne vrijede u drugim članicama Unije.

Izdavanje dugoročnih odnosno godišnjih viza profesionalnim vozačima Hrvatska je omogućila usvajanjem izmjena zakona o strancima u svibnju ove godine.

U Bruxellesu je za 1. rujna zakazan novi sastanak na razini Europske komisije kako bi se taj problem pokušao riješiti. Prosvjed, koji je uz Sarajevo organiziran i u drugim glavnim gradovima zapadnog Balkana u znak upozorenja, usmjeren je na to da se sutra mora postići dogovor. Ne bude li dogovora, blokade granica planiraju za 14. rujna, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Bh prijevoznici ponovno prosvjeduju zbog EU pravila – najavljuje se blokada granica pojavila se prvi puta na Republika.

Vrtić će značajno povećati smještajne kapacitete za djecu iz toga gradskog područja. Zahvati su u završnoj etapi i uskoro slijedi opremanje i useljavanje u prostor. Istaknuto je kako su, premda u Rodoču postoji vrtić, potrebe za smještaj djece značajno veće, što je i bilo povodom pokretanju toga bitnog infrastrukturnog i društvenog projekta.

Izgradnja novoga vrtića u Rodoču, čiji je kamen temeljac postavljen u kolovozu 2024. godine, vrijedna je oko 3 milijuna KM, bez troškova opremanja pokućstvom i drugim potrepštinama. Gradnju su financirali Vlada HNŽ-a, Gradsko poglavarstvo Mostara i Vlada RH. Predviđen je smještaj i boravak 120 djece predškolske dobi odnosno tri vrtićke i dvije jasličke skupine. 

Zahvalivši Vladi RH na prepoznavanju značaja ovog, ali i svih drugih projekata na prostoru HNŽ-a koje su, kroz različne resore, tijekom proteklih godina izdašno pomogli, predsjednica Buhač poručila je kako cijeni zalaganje i potporu sviju koji su na bilo koji način pomogli provedbu ove zamisli u djelo.

“Ovo bitno zdanje za lokalnu zajednicu podižemo po svim standardima i normativima suvremenih potreba djece. Vlada kojoj sam na čelu od samoga je početka pozdravila i podržala ideju izgradnje ovoga vrtića i dala snažnu potporu gradskim vlastima. Kao što naše djelovanje i svjedoči, uvijek ćemo stati iza vizije koja znači ovu vrstu napretka, rasta i razvitka bilo koje od naših gradova i općina odnosno lokalnih zajednica u njima”, kazala je Buhač, podsjetivši kako su demografske mjere i uopće demografska politika jednim od strateških smjernica djelovanja Vlade HNŽ-a.

Novo će zdanje, površine od gotovo 1500 četvornih metara, a koje čine podrum, prizemlje i kat, djelovati u sklopu postojeće jedinice Vrtić Rodoč. Inače, Dječji vrtići Mostar imaju šest jedinica i svaka od njih namjenski je građena za potrebe djece rane i predškolske dobi. Vrijedi dodati kako je u i planu postavljanje fotonaponskih panela na krov novoga zdanja, s ciljem dobivanja otprilike 30 % potrebne energije za njegov rad iz obnovljivih izvora, priopćeno je iz Vlade HNŽ.

/Desk/

Objava Predstavnici Vlasti HNŽ i Grada Mostara s hrvatskim ministrom obišli vrtić u izgradnji u Rodoču pojavila se prvi puta na Republika.

Vučić je rekao kako su “na djelu dvostruki ‘aršini’ u Europi i regiji kada je riječ o predstojećoj sahrani Ratka Mladića” te je rekao kako je general Rasim Delić, čiji su vojnici odsijecali glave Srbima, sahranjen u BiH uz sve državne počasti i da se tome nitko nije protivio.

“Nazvao je taj odred ‘El mudžahedin’ i pridružio ga Trećem korpusu tzv. Armije BiH. Oni su u srednjoj Bosni počinili velike zločine nad 40 Hrvata u selu Malina, u Lašvanskoj dolini, a izvodili su i najgore zločinačke operacije nad Srbima, na Ozrenu, u selima Smoluća, Vozuća. I tu su odsijecali glave srpskim zarobljenicima, vojnicima”, rekao je Vučić, prenosi agencija SRNA.

Vučić je rekao kako je jedan od Srba kojem je odsječena glava bio i Gojko Vujačić te kako su zarobljene srpske vojnike tjerali da je ljube.

“Samo govorim o kakvim monstrumima je riječ. A na sahranu su mu došli članovi takozvanog SDP-a, oni koji su danas na vlasti, ovi ‘fini’, što nisu kao veliki bošnjački nacionalisti, a zapravo su gori i od SDA i od svih”, izjavioje Vučić, tijekom obilaska Dunavskog koridora.

Vučić je podsjetio kao su “oni svi došli na sahranu Deliću, uz sve državne, vojne počasti, počasne plotune, i uz poglavara Islamske zajednice Mustafu Cerića”.

“Naravno da su kod njih uvijek dvostruki aršini, jer odsječena srpska glava ne vrijedi ništa. To je ono što moramo naučiti. Zgrožen sam bio i navijanjem na jednoj od utakmica jučer, ali dobro, to je život koji živimo, koji moramo razumjeti. I moramo raditi na pomirenju s Bošnjacima, moramo raditi na tome, moramo se stavljati i u njihove cipele kako bi ih razumjeli, i istovremeno pokušati im objasniti da oni moraju razumjeti nas. A ne da misle kako će Srbiju poraziti time što će se dodvoriti nekome višem sa strane, ili time što će netko sa strane osuditi Srbiju. Ali, ako vi očekujete pravdu i manjak licemerja i manjak dvostrukih standarda iz Europe i većine zapadnih zemalja, ja u to ne vjerujem, nego se uzdam u nešto drukčiji stav SAD-a u budućnosti. Nadamo se i borit ćemo se za to”, rekao je Vučić.

/Desk/

Objava Vučić: Dvostruki aršini oko pokopa Mladića i Delića, ali moramo razumjeti Bošnjake i oni nas – uzdam se u SAD pojavila se prvi puta na Republika.

Predmet je dan u rad postupajućem tužitelju, nakon što je isti zaprimljen u CMS ove pravosudne institucije sredinom prošlog tjedna. Inače, na čelu tima koji istražuje kršenje odredbi Kaznenog zakona BiH, veličanjem ratnih zločinaca te negiranjem i relativiziranjem ratnih zločina počinjenih tijekom rata u BiH, nalazi se tužiteljica Nives Kanevčev. Ona je bila tužiteljica i u predmetu protiv Dodika za neizvršavanje odluke visokog predstavnika u BiH.

No, nakon formiranja predmeta, na osnovu više kaznenih prijava, pa i one koju je protiv istih podnio SDP BiH, pitanje je što će konkretno uraditi Tužiteljstvo BiH. Puko zavođenje predmeta ne znači ništa. Sada se sve izjave iz prijave moraju proslijediti SIPA-i na analizu sadržaja.

U prijavi se navodi opravdana sumnja da su 27. kolovoza 2026. godine, svojim javnim nastupima, izjavama i objavama odobravali, poricali, grubo umanjivali ili pokušavali opravdati genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine za koje je Ratko Mladić pravomoćno presuđen.

Ali, ovo nije jedina. Kako doznaje Raport, na stotine je prijava pristiglo na adresu Tužiteljstva BiH na čijem je čelu Milanko Kajganić. Njegov zamjenik je Mladen Furtula. Ovaj dvojac ima sve ovlasti poduzeti konkretne mjere i radnje, ali za sada se ne oglašavaju, navodi Raport.

/Desk/

Objava Tužiteljstvo formiralo predmet protiv Dodika, Stevandića, Košarca i Stanivukovića zbog veličanja Ratka Mladića pojavila se prvi puta na Republika.

Sud Bosne i Hercegovine raspisao je tjeralice za više od 60 osoba koje je Državno tužiteljstvo optužilo za ratne zločine, među kojima se nalaze i pravomoćno osuđeni.

Iz Suda navode da su među najčešćim razlozima nedostupnosti optuženih i osuđenih odlazak u zemlju čiji su državljani, a koja ne izručuje vlastite državljane, kao i nepostojanje odgovarajućeg ugovora o izručenju. Problem dodatno mogu usložnjavati različita pravna tumačenja kaznenih djela u različitim državama, analizirao je Detektor.

Najveći broj predmeta međunarodne pravne pomoći, Ministarstvo pravde BiH ima sa Srbijom, Hrvatskom, Njemačkom, Sjedinjenim Američkim Državama i Austrijom, uključujući i postupke izručenja osoba za kojima su raspisane tjeralice.

Prema podacima evidentiranim u informacijskom sustavu Ministarstva za upravljanje predmetima, u posljednjih deset godina evidentirano je 48 predmeta u kojima su drugim državama upućeni zahtjevi za izručenje osoba zbog kaznenih djela ratnih zločina. Jedan od tih zahtjeva upućen je Crnoj Gori i tom zahtjevu je udovoljeno. U pojedinim predmetima zahtjevi su odbijeni, dok se određeni broj još uvijek nalazi u postupku.

Među pravomoćno osuđenim koji su izbjegli izdržavanje kazne, prema podacima Suda BiH, jesu Momir Savić i Vukadin Spasojević, osuđeni na 17, odnosno, 11 godina zatvora za zločine u Višegradu, potom Mirko Todorović, osuđen na 13 godina zatvora zbog zločina na području Bratunca, kao i Boško Lukić i Dragan Despot, osuđeni na 14 i 18 godina zatvora zbog zločina u Ključu, te Nedžad Tinjak, koji je zbog zločina na području Mostara osuđen na 14 godina zatvora.

Nedostupan je Dragan Marjanović, osuđen na 14 godina zatvora za zločine u Tesliću, Miroslav Duka, koji je osuđen na 12 godina zatvora za zločine u Bileći, potom Ilija Zorić i Zoran Stojnić, osuđeni na 20 odnosno osam godina zatvora za zločine na području Prijedora. Mićo Jurišić, također osuđen za zločine na području Prijedora na 11 godina zatvora, nedostupan je pravosuđu. U bijegu je i Simo Stupar, osuđen na 12 godina zatvora za zločine u Vlasenici, Rajko Karlica, koji je osuđen na 15 godina zatvora za zločine na području Bosanskog Novog, kao i Ilija Jurić, osuđen na šest godina zatvora zbog zločina u Odžaku. Miodrag Mitrašinović je postao nedostupan prije nego je postala pravomoćna presuda za otmicu i ubojstvo putnika iz vlaka u Štrpcima, kojom je osuđen na 13 godina zatvora.

Na popisu nedostupnih je i Novak Đukić, osuđen na 20 godina zatvora jer je kao zapovjednik Taktičke grupe “Ozren” Vojske Republike Srpske, 25. svibnja 1995. naredio artiljerijskom vodu topovsko granatiranje Tuzle, usljed čega je došlo do masakra na Kapiji, kada je ubijeno više od 70 osoba.

Sakib Mahmuljin, bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH, napustio je Bosnu i Hercegovinu nakon što je u travnju 2022. pravomoćno osuđen na osam godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih 1995. na području Vozuće i Zavidovića. Prema navodima njegove obrane, Mahmuljin je otišao u Tursku na liječenje. Od Turske je zatraženo njegovo izručenje, ali su tamošnje vlasti priopćile da Mahmuljin nije lociran na njihovom području.

Među pravomoćno osuđenim koji nisu navedeni na popisu Suda BiH, i za koje je izdan nalog za raspisivanje međunarodne tjeralice, ime je i Dušana Milunića, osuđenog na 12 godina zatvora za zločine na području Prijedora.

Iz Suda pojašnjavaju kako mogu izdati naredbu za raspisivanje međunarodne tjeralice, odrediti pritvor i inicirati postupak izručenja kada se optužena ili pravomoćno osuđena osoba nalazi izvan BiH. Ekstradicija se ostvaruje diplomatskim putem preko Ministarstva pravde BiH, koje je središnji organ za međunarodnu pravnu pomoć u kaznenim stvarima. U slučaju pravomoćno osuđenih moguće je, ovisno od okolnosti, koristiti i mehanizme ustupanja izvršenja kazne.

Iz Suda dalje navode kako ne vode posebnu evidenciju o tome koliko se nedostupnih osoba nalazi u inozemstvu, niti koliko je raspisanih tjeralica realizirano.

Iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH navode da su u Interpolovoj bazi trenutno aktivne 174 međunarodne tjeralice, raspisane na zahtjev pravosudnih organa u BiH zbog kaznenog djela ratnog zločina, genocida i zločina protiv civilnog stanovništva.

Od optuženih za ratne zločine je i nekoliko bjegunaca koji su pravosuđu postali nedostupni po okončanju prvostepenog postupka. Među njima su Mile Ujić, optužen za zločine u Rogatici, i Elvir Mumimović, koji se tereti za zločine u Sarajevu. Mirko Vručinić, optužen za zločine u Sanskom Mostu, prije šest godina je postao nedostupan u periodu kada je njegova obrana trebala dati završnu riječ nakon petogodišnjeg suđenja, te je za njim raspisana tjeralica. I Dušan Kuzmanović, optužen za zločine u Tesliću, pred sami kraj prvostupanjskog postupka postao je nedostupan pravosuđu.

Pozornost javnosti je prije nekoliko godina privuklo raspisivanje tjeralice za Milomirom Savčićem, optuženim za pomaganje u genocidu u Srebrenici, i to nakon što mu je određen pritvor zbog prekršenih mjera zabrane, točnije istupa u medijima. U Savčićevom predmetu je ranije održano nekoliko ročišta na kojima su saslušavani svjedoci Tužiteljstva BiH. Izuzev Savčića, zbog genocida i zločina protiv čovječnosti u Srebrenici, nedostupno je još 10-ak osoba, te su iz Tužiteljstva BiH nedavno odgovorili kako su za njima i dalje na snazi tjeralice, bez obzira što su neki procesuirani u Srbiji.

Iz Suda BiH navode kako su na popisu nedostupnih za Srebrenicu Aleksa Golijanin i Nedeljko Milidragović, protiv kojih se u Beogradu godinama vodi postupak s još nekoliko optuženih za ubojstva u Kravici.

Izuzev za Srebrenicu, najviše nedostupnih optuženih je za zločine u Prijedoru, te su, pored osuđenih, tjeralice raspisane za Željkom Rudakom, Dragomirom Šaponjom i Miodragom Vujičićem.

I Rajko Drljača, optužen za zločine u Banja Luci, postao je nedostupan nakon nekoliko održanih ročišta, dok je u bijegu i Ranko Grab, koji se tereti za zločine na području Bosanskog Novog. Nedostupni Dušan Spasojević je u dva predmeta optužen za zločine na području Zvornika, dok je Miodrag Nikačević ranije osuđen za zločine u Foči, ali mu nekoliko godina kasnije nije uručena nova optužnica.

Naredba za raspisivanje središnje i međunarodne tjeralice nedavno je izdana i za Milenkom Samardžijom, optuženim za zločine u Bijeljini 1992. godine.

Na jednoj od sjednica Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine kazano je kako je skoro 300 osoba osumnjičenih i optuženih za ratne zločine nedostupno pravosuđu, od čega je pred Sudom BiH 106 predmeta protiv nedostupnih osoba, piše BIRN BiH.

/Desk/

Objava Sud BiH raspisao tjeralice za više od 60 osuđenih i optuženih za ratne zločine pojavila se prvi puta na Republika.