Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovno je jutros “okrenuo pilu naopako” u slučaju presuđenog duga za slovensku tvrtku Viaduct Portorož od ukupno 110,1 milijuna KM, objavljujući svoje viđenje rješenja.
Inače, zbog raspisanje centralne tjeralice, Dodik osobno-fizički više ne može sudjelovati kao akter na bilo kakvim dogovorima na području Federacije zbog straha od uhićenja te se javnosti obraća putem platforme X.
Dodik, umjesto da u dobroj vjeri prihvati traženje rješenja u suradnji s državnim institucijama, on nastavlja negirati odgovornost za učinjeno entiteta čiji je predsjednik, tvrdeći kako se “želi uništiti RS”, dok je istina samo jedna – problem je prouzročen u vrijeme vlasti njegove stranke.
Dodik ovu investicijsku aferu RS-a, koju do sada nije spominjao, a nastalu u vrijeme vladavine njegovog SNSD-a, licemjerno koristi kako bi obezvrijedio državne institucije tvrdeći kako “ne rade u interesu oba entiteta”. No, činjenice su jasne dug od 110 milijuna KM koji je pričinjen u vrijeme vladavine njegovog SNSD-a, nikako nije u interesu RS-a i za to nemaju nikakvu odgovornost niti država BiH, a niti Federacija, a još manje BHANS-a koji je račun blokiran, a zaposlenicima drastično smanjene plaće.
Stoga je tvrdnja kako institucije BiH, i u ovom slučaju, rade na štetu RS-a su, u najmanju ruku, pokvarena, politička šizofrenija. No, ono što (ne)iznenađuje je što iz Tužiteljstva BiH još nema informacije ili najave o pokretanju istrage i osumnjičenima za oštećenje državnog proračuna za više od 110 milijuna KM.
Radi se o međunarodnom sudskom epilogu nakom jednostranog raskida ugovora za izgradnju hidroelektrane Bočac 2 kod Mrkonjić Grada. Dug će morati platiti država BiH kao tuženi subjekt jer u pravnim slučajevima pred međunarodnim sudovima entiteti (kao i Distrikt Brčko) nemaju nadležnost nad Državom, između ostaloga, jer i nisu vlasnici državne imovine. BiH je arbitražni spor 2022. izgubila apred arbitražnim sudom u Washingtonu.
Vlada RS-a, tada vladajućeg SDS-a je 2004. godine s HES Vrbas, čiji je većinski vlasnik slovenski Viadukt, potpisala koncesijski ugovor vrijedan 165 milijuna eura za izgradnju dviju hidroelektrana. Kako projekt nije bio realiziran ni nakon deset godina, ugovor je raskinut u rujnu 2015. godine. HES Vrbas je u listopadu 2015. podnio odštetni zahtjev vladi Republike Srpske, tada vladakuće SNSD-a Milorada Dodika, zbog raskida ugovora. Budući da je vlada zahtjev odbila, Viadukt kao većinski vlasnik HES Vrbas podnio je 2016. godine zahtjev za arbitražu u Washingtonu.
Sporazumom iz 2017. godine, koji je potpisala tadašnja premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović, SNSD Milorada Dodika, precizirano je da će entitet RS snositi “sve financijske posljedice arbitraže” s Viaductom.
No, ruku na srce, konkretno u njegovom slučaju, potvrđuje se nesposobnost Države – gdje je za njim i najvišim dužnosnicima RS-a, Sud BiH raspisao centralnu tjeralicu zbog neodazivanja na pozive Tužiteljstva BiH na saslušanje zbog osumnjičenosti na rušenje ustavno-pravnog poretka BiH, a on sam, pod snažnom oružanom zaštitom pripadnika MUP-a slobodno se kreće diljem RS-a, te putuje u inozemstvom (Srbija, Mađarska, Izrael…).
Dodik traži raspodjelu novca iz Središnje banke BiH
Dodik traži raspodjelu sredstava iz Središnje banke prema kojoj bi RS-u pripalo skoro 300 milijuna KM, te nakon toga učinjeno poravnanje.
“Institucije BiH još jednom su demonstrirale svoju nesposobnost i opredjeljenje da ne rade u interesu oba entiteta, već na štetu RS-a. Slučaj Viaduct koje je vodilo Pravobraniteljstvo BiH to dokazuje”, navodi Dodik.
(Kod ove Dodikove tvrdnje podsjetimo kako je Pravobraniteljstvo RS-a upozoravalo na vrlo moguće pravne posljedice zbog jednostranog raskida ugovora, no to je od donositelja odluka tada ignorirano)
“Stav da BiH bude predstavljena u međunarodnom arbitražnom sporu kao subjekt, a da šteta bude učinjena RS govori o lošim namjerama. Lošim potezima, propuštanjem radnji i procesnim pogreškama doveli su da BiH bude presuđena, a RS kažnjena. Uprkos tome RS ne bježi od svojih obveza i ponudila je rješenje zasnovano na zakonu. I Vijeće ministara donijelo je odluku koja je bazirana na zakonu, a koju su podržali ministri iz reda Bošnjaka”, napisao je Dodik.
(U svezi ovog navoda, činjenica je kako je BiH presuđena, BHANS-a kažnjena jer RS kao jedan od dva bh entita, kao što je navedeno, ne može biti pravni subjekt u međunarodnim sporovima već država BiH)
Dodik je potom ‘targetirao krivca’ – premijera Federacije BiH Nermina Nikšia, navodeći kako je upravo on “odbio takvo rješenje, želeći da šteta bude veća”.
“BiH koja je presuđena dužna je izmiriti obveze, a nakon toga će se izvršiti unutarnje poravnanje. Na računu Središnje banke i drugih banaka nalazi se više od 700 milijuna neraspoređenih sredstava, od kojih gotovo 300 milijuna pripada RS. Uprkos brojnim dogovorima, Nikšić i političari iz Sarajeva blokiraju raspodjelu. Nikšić je nekoliko puta priznao da je to potrebno uraditi, ali da oni to ne smiju”, napisao je Dodik na X-u.
“Nikšić je zato priznao kako je tražio da Schmidt nametne raspodjelu, što smo mi odbili. Tim sredstvima, kao i onim iz drugih izvora, mogu se izvršiti poravnanja. Međutim, ovdje očito nije namjera da se problem riješi, već nanese šteta Republici Srpskoj, po cijenu da bude kažnjena i Federacija BiH. Zato po tko zna koji put pozivamo na ispunjenje dogovora, ali i zakonskih obveza, da se izvrši raspodjela sredstava. Na taj način omogućilo bi se izvršenje svih obveza i nesmetan rad BHANSA-e”, zaključio je Dodik.
Nikšić: Porezni obveznici vraćaju dug RS-a
U svezi navedenog, Dnevni avaz podsjeća kako na sjednici Fiskalnog vijeća BiH, održanoj u ponedjeljak, nije postignuta suglasnost o izmjenama Globalnog okvira fiskalne bilance 2025-2027., koje su podrazumijevale preraspodjelu dobiti Središnje banke BiH s ciljem izmirenja duga RS, dosuđenog u arbitražnom sporu Viaduct protiv BiH.
Kao što je i najavio, premijer FBIH Nermin Nikšić je, zajedno s federalnim ministrom financija Tonijem Kraljevićem, uložio veto na oba prijedloga koja je ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD) kandidirao na dnevni red.
“Jedna varijanta je podrazumijevala da se od dobiti Središnje banke BiH, koja iznosi 200 milijuna, 110 milijuna KM plati izravno kao obveza države BiH, a da se ostatak od 90 rasporedi akcionarima – 2/3 FBIH i 1/3 RS. U toj varijanti FBiH bi platila 73 milijuna duga RS od ukupno 110 milijuna. Drugi prijedlog je bio malo modificiran, ali i on je podrazumijevao da se s zajedničkog računa PDV-a poveća izdvajanje koje bi iskoristili za plaćanje duga, gdje bi opet FBiH dala gotovo dvije trećine, a tu bi i županije bile ugrožene. Pošto sam jedini Bošnjak u Fiskalnom vijeću, kad glasam protiv ne može se donijeti odluka. Prvi prijedlog bi, da nije bilo veta, možda prošao preglasavanjem, jer su iz Vijeća ministara i iz RS za njega glasali”, kazao je Nikšić za Dnevni avaz nakon sjednice.
Zamjenik državnog ministra financija Muhamed Hasanović iznio je podatak da, izuzev s ‘Viaductom’, RS ima još nekoliko sličnih sporova, vrijednih ukupno gotovo dvije milijarde KM, koji bi mogli doći na naplatu državi. Nikšić je i na sjednici pitao znači li to da svatko u ovoj zemlji treba izbjegavati plaćanje svojih obveza, pa kad one dođu na naplatu, onda ih ispostavljati proračunu države.
“Moram kazati da i u toj varijanti FBiH prolazi lošije, jer na kraju 2/3 sredstava, čak i nešto više, naplaćuje se u FBiH. Čak bih bio pobornik da tražimo rješenja kada bismo imali normalne odnose u BiH, ali nije baš prirodno da ne priznajete BiH, koristite svaku priliku za rušenje ustavnog poretka i institucije države, prozivate i ponižavate, a onda tražite da vam ta država otplati dug. Da ne govorimo o tome da to na kraju ne plaća ni država nego porezni obveznici”, ističe Nikšić.
Na sjednici je ponovo aktueliziran prijedlog da Vijeće ministara BiH izmijeni proračunski okvir i pošalje ga Predsjedništvu i PSBiH na usvajanje. Nikšić ne vjeruje da će i tamo naići na podršku da država, a posebno FBiH, plaća dugove manjem entitetu.
“Ponudili smo mi izlaz iz situacije. Od ovih 200 milijuna dobiti Središnje banke BiH, 66 milijuna pripada RS. Neka tih 66 milijuna izravno ide za otplatu duga i još neka namire 44 milijuna iz svog proračuna. Što da radimo, ne znamo kako će, ali to je obveza Vlade RS”, kazao je Nikšić.
/Republika/