“Izjava je usuglašena između tri politička bloka, hrvatskim, bošnjačkim i srpskim. Došli smo u fazu da moramo razgovarati o raspodjeli resora, čitavog jednog mehanizma, prvo ide predsjedatelj Vijeća ministra, popuna resora, provjera itd. tako da će to biti sigurno aktualno 30-ak dana, ali tu ne vidim nikakvih tehničkih problema, što se tiče razgovora k oji smo vodili posljednje vrijeme. Što se tiče razgovora o vladi Federacije, razgovaramo sa svim faktorima kako bi napravili plan i program, reformsku agendu za sljedeće četiri godine. Mislim da bi prva točka trebala biti izborno zakonodavstvo i bez toga mislim da nema smisla ulaziti u bilo kakvu aktivnost”, kazao je Čović, osvrćući se na dinamiku oko uspostave vlasti.
Odgovaraqjući na pitanje je li Demokratska fronta (DF) opcija koja bi mogla biti poželjan partner u vlasti, Čović je kazao: “Ja do sada nisam spominjao nijednu političku opciju. Među Bošnjacima gospodin Izetbegović, odnosno SDA, prevodi taj blok stranaka. Koga će on imati u tom bloku to je apsolutno njhova stvar i o tome ne želim nagađati. Za pregovarčkim stolom, siguran sam, da neće biti DF-a kao ni nekih drugih – imamo tri predvodnika, a dalje je sve stvar bošnjačkih, hrvatskih i srpskih i s te strane želim nikoga uvjetovati koga će kao osobu staviti kao ministra, bilo bi nekorektno”.
O HZ HB
Osvrćući se na svoj prošlotjedni govor prilikom sabora Hrvatske zajednice Herceg- Bosna, gdje je kazao, da “treba čuvati sjećanje na Herceg.Bosnu”, Čović je pojasnio: “Zanimljivo je da 20 i kusur godina od organiziranja i ponovng pokretanja Hrvatske zajednice Herceg Bosna kao udruženja građana, netko se ponovno sjetio da smo imali redoviti sabor i ništa više od toga. Na redovitom saboru sam, kao predsjednik HNS-a BiH vrlo precizno kazao da, tamo gdje nije bio organizirana HZ HB, da hrvatskog naroda kao političkog naroda i nema. A što je značilo za BiH – izvršna, zakonodavna i pravosudna vlast koja je tada ustanovljena. Iako će netko kazati “takozvana” to je bila institucija koja je djelovala kao što su djelovale i druge dvije institucije na istom prostoru. Ona je kao takva ugrađena do kraja washingtonskim, daytonskim, odnosno, pariškim sporazumom. Nadam se da ćemo vrijednosti HZ HB trajno baštiniti, bez želje da bilo koga povrijedimo od onih koji su imali problema u tom vremenu. Kao što su hrvati u drugim područjima imali problema, Bošnjaci ili Sr4bi u trećem itd. Znači, to ne sugerira bilo kakav odnos prema povijesti, a kada sam osobno u pitanju, vrlo sam jasno i nedvosmisleno govorio i taj stav ću, ako treba, ponoviti tisuću puta bez želje da ikoga povrijedim.
O reizboru Bože Ljubića za GV HNS-a (nakon govora da bi netko iz HDZ 1990 trebao preuzeti tu poziciju)
“Što se tiče dr. Ljubića, onje izabran uvjerljivom većinom glasova. Neke su kolege iskazale svoj stav prema radu u tom periodu. Ja osobno mislim da je dr. radio jedan izvrsan posao i da je GV napravio jedan iskorak, iako tu ima još jako puno raditi. Zbog toga je danas i dobio povjerenje. Dr. Ljubić nije bio pretjerano zainteresiran da nastavi ovaj posao jer je još uvijek u Saboru RH, i činjenica je da on danas više treba nama nego što mi trebamo njemu. Uvjeren sam da puno odjela GV-a nije odradilo svoj posao i to je personalna stvar. Što se tiče ‘Devedesetke’ sa gosp. Cvitanovićem sam se dogovorio da upravo to bude zajednički pristup, ali isto tako smo pozvali sve stranke da u sljedećih tjedan dana daju svoje prijedloge za popunu svih odjela HNS-a”.
O HAŠKIM PRESUDAMA “Svaki zločinac je zločinac ako je tako presudio sud…, ali dijelio sam politički život s Prlićem i ostalima”
Odgovarajući na novinarsko pitanje da prokomentira presudu Radovanu Karadžiću, ali i da iznese svoj stav o najavljenoj Paradi ponosa u sarajevu, odnosno, je li BiH spremna za jedan takav događaj i je li to što EU očekuje od BiH, Čović je istaknuo:
” Kod nas se stalno paradira i o tome se nema šta posebno razgovarati. Ako mene osobno pitate, apsolutno sam pobornik svih različitosti, bez bilo kakvih ograničenja. Naravno, svatko od nas vjerojatno razmišlja drukčije, možda zbog konzervatizma, tradicionalnog odgoja kojeg imamo tako da i to treba uvažavati jer je i to različitost.
Što se tiče presuda, nijednu nisam komentirao do sada, izuzev presude Prliću i ostalima i ostat ću na tome, bez obzira tko što komentira. Svaki zločinac je zločinac ako je oko toga presudio sud i nisam ja taj koji definira nečiju poziciju. Druga je stvar kako mi to doživljavamo kao akteri vremena, a ja jesam jedan od aktera vremena u kojem se događao jedan užasan rati i ovdje u Hercegovini, Mostaru i BiH. Zbog toga imam vrlo jasan stav, bez obzira o kome se radi, nema to veze je li to netko od Hrvata, Bošnjaka ili Srba, svatko onaj tko je činio zlodjela za njih će morati odgovarati. Puno njih još hoda ovom zemljom, a da se žrtve još uvijek oplakuju, a ne znamo tko je naredio i izvršio zločine. Tih zločina imate na svakom dijelu BiH. Ja sam znao često kazati da saka majka isto plače. Ja ću se suzdržati i ubuduće od bilo kakvih komentara pravosudne presude, ali ono što je moja obveza – to su kolege i oni s kojim sam dijelio jedan politički život u nekom vremenu i to je bio gospodin Prlić i ostali koji su u jednom paketu osuđeni od strane haškog tribunala.
ZBOG MIGRANATA “Zatražit ćemo da se zatvori granica”
U svezi aktualne migrantske krize, Čivić je istaknuo kako će HNS zatražiti da se zatvori bh granica, ali i donese poseban zakon za tražitelje azila iako je, kako je pojasnio, vrlo jasno da migrantima azil i boravak u BiH nije u cilju.
“Naš stav će biti da s emoramo ponašati kao uređeno pravno društvo, iako smo svjesni da to nismo i to možemo obrazlagati koliko hoćemo. Naš stav će biti da zatražimo da institucije BiH zatvore svoje granice u pravom smislu te riječi, da znamo tko ulazi u ovu državu, da znamo tko nam je u ovoj državi. A to sve danas ne znamo. Mi danas nagađamo koliko nam je ljudi ušlo zadnja tri mjeseca. Nitko u ovom državi točno ne zna koliko je ušlo ljudi u BiH i gdje se oni sada nalaze. Bilo tko neka tako pokuša prijeći granicu pa će vidjeti kako će proći. Znači, jendostavno mora zaživjeti jedno društvo gdje ćemo svim žiteljima BiH osigurati sigurnost. Ako ćemo imati tisuće ljudi, kao što ih imamo u jendom dijelu BiH danas, i ako su ti ljudi prije dvije godine dočekivani kao prijatelji kod domaćina, kojima se davala hrana itd., vrijeme je učinilo da je to postalo teret za taj prostor. Vidite da to nema veze s nacionalnošću. To više nije taj problem – problem je realnog života i koridora koji je u vrhu BiH, a činjenica je da se on može još intezivnije postaviti ovog ljeta, kada će biti laganije prelaziti granicu. S te strane naš zahtjev će ići prema institucijama da zatvore granice, odnonso, prvo prema izmjenama zakona, što znači da osoba koja uđe u BiH i zatraži azil, a evidentno je da nikome nije u interesu da zatrži azil – da to raščistimo, da u roku 48 sati dobije odgovor. Da bi se to dogodilo, morate donijeti zakon i to možemo uraditi za 24 sata jer je to žuran problem i imqamo za to većinu. To nije više problem jednog dijela BiH, jendog naroda ili jedne politike jer to može postati i ekonomski i socijalni i politički i sigurnosni problem”, zaključio je Čoivć.
(Republikainfo.com/V.S.)