Nakon sjednice Stožera civilne zaštite Grada Mostara, gradonačelnik Mario Kordić rekao je da se situacija na terenu postupno normalizira.

Otpad se odvozi preko pretovarnih lokacija

Kordić je kazao da je od jutarnjih sati počeo pretovar otpada na novoj lokaciji u Sjevernom logoru.

“Na sreću, jutros se nekako ponovo vraća stabilnost kada je u pitanju odvoz komunalnog otpada iz Grada Mostara. Jučer smo donijeli zapovijed da osiguramo još tri dodatne lokacije, uz onu koju smo imali u Bijelom Polju. Krenuli smo u Sjevernom logoru, na lokaciji gdje je Grad Mostar svojevremeno radio reciklažno dvorište. Jutros od četiri sata pretovaraju se kamioni i voze na druga odlagališta”, rekao je Kordić.

Dodao je da je prije sjednice Stožera razgovarao sa stanovnicima južnog dijela Mostara, gdje je planirana još jedna potencijalna pretovarna lokacija.

“Razgovarali smo, objasnili smo im što planiramo i kako planiramo raditi. Oni su se složili s tim i dali potporu. Ta lokacija se trenutno priprema za potencijalni pretovar”, kazao je.

Istodobno, na požarištu na Uborku nastavljaju se aktivnosti na njegovoj sanaciji.

“Na samom požarištu rade se uobičajene aktivnosti, odnosno zasipanje kako bi se požar konačno lokalizirao i potpuno ugasio, te kako više ne bismo imali neugodne mirise koje osjećamo posljednjih dana”, rekao je Kordić.

Više od 500 tona otpada čeka odvoz

Gradonačelnik je podsjetio da Mostar dnevno proizvede oko 120 tona komunalnog otpada, ali da je zbog višednevnih problema nastala velika količina neodvezenog smeća.

“Količina otpada koja se trenutno generira u gradu iznosi oko 120 tona dnevno. To je ujedno i količina koju smo uspjeli dogovoriti za odlaganje na drugim odlagalištima. Međutim, posljednja četiri dana generirala su oko 500 tona otpada, pa ćemo pokušati dogovoriti dodatne kapacitete kako bismo što prije sustigli zaostatke i vratili se u dnevni ritam odvoza”, kazao je Kordić.

Ponovo je apelirao na građane da do normalizacije stanja ne odlažu glomazni otpad.

“Apeliram na građane da se suzdrže od odlaganja kauča, hladnjaka, bojlera i drugog glomaznog otpada dok se ne vratimo u redovito funkcioniranje. Nakon toga komunalno poduzeće će, kao i do sada, dolaziti po takav otpad”, rekao je.

Traži se dugoročno rješenje

Na pitanje što će biti nakon isteka jednomjesečnog dogovora s odlagalištima koja trenutno primaju mostarski otpad, Kordić je rekao da Grad intenzivno razgovara s nadležnim institucijama.

“Kontinuirano razgovaramo s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, različitim inspekcijama i Vladom Federacije BiH. Tražimo srednjoročno i dugoročno rješenje. Uključili smo i struku kako bismo pronašli najbolje rješenje. Kada budemo imali konkretne informacije, podijelit ćemo ih s javnošću”, kazao je Kordić.

“Ne pravimo nova odlagališta”

Odgovarajući na pitanja o novim lokacijama za odlaganje otpada, Kordić je naglasio da nije riječ o novim odlagalištima.

“Vrlo je važno kako to komuniciramo. Ne postoje nikakva nova odlagališta u Mostaru. Radi se isključivo o pretovarnim mjestima. To su reciklažna dvorišta Grada Mostara. Prva lokacija je stari bazen u Vrapčićima, a četvrta lokacija je odlagalište krutog otpada na lokalitetu Buđevci u Boraku”, rekao je.

Dodao je da će sve analize koje budu naložile nadležne institucije biti javno objavljene.

“Sve institucije su uključene i, između ostalog, tražit će se analiza tla. Sve informacije i inspekcijski nalazi bit će objavljeni čim ih budemo imali”, kazao je.

Izvanredno stanje ostaje na snazi

Govoreći o mogućim posljedicama požara na turizam, Kordić je priznao da je situacija ostavila negativan dojam.

“Naravno da je neugodno i upravo zbog toga smo proglasili izvanredno stanje kako bismo što prije riješili problem. Razumijem da su turisti razočarani kvalitetom zraka u Mostaru. Mi se uvijek promoviramo kao lijep i čist grad, a to trenutno nismo”, rekao je.

Dodao je da nema službenih podataka o utjecaju na turističke posjete, ali da turistički djelatnici već duže vrijeme bilježe pad.

“Nemamo službene podatke, ali smo u stalnoj komunikaciji s turističkim djelatnicima koji već neko vrijeme osjećaju pad turizma. Mislim da je to posljedica ukupnih globalnih okolnosti, uključujući rast cijena goriva i situaciju u svijetu”, kazao je Kordić.

Ukinuta evakuacija stanovništva

Govoreći o mjerama koje su i dalje na snazi, Kordić je rekao da je jedna od njih danas ukinuta.

“Sve mjere ostaju na snazi, osim jedne. Danas ukidamo evakuaciju stanovništva u okolici odlagališta”, rekao je.

Istaknuo je i da sjeverni dio grada više nije blokiran te da je postignut dogovor sa stanovnicima tog područja.

“Saslušali smo njihove probleme i dileme, razjasnili neke stvari koje su kroz medije bile pogrešno predstavljene i dobili njihovo načelno razumijevanje. Lokacija u Sjevernom logoru ostaje aktivna, ali ćemo koristiti sve četiri lokacije u skladu s potrebama na terenu”, kazao je Kordić.

Dodao je da je Grad angažirao još jedno poduzeće za odvoz otpada kako bi se ubrzalo uklanjanje smeća s mostarskih ulica.

“Angažirali smo još jedno poduzeće koje se bavi odvozom i zbrinjavanjem komunalnog otpada. Jutros su postavljena četiri velika roll kontejnera kako bismo dodatno ubrzali odvoz. Ono što nam i dalje predstavlja izazov jest količina otpada, ali pokušavamo maksimalno angažirati sve raspoložive resurse kako bismo što prije vratili normalno funkcioniranje grada”, poručio je Kordić.

Objava Mostar nakon proglašenja izvanrednog stanja postupno normalizira odvoz otpada dok Kordić najavljuje potragu za trajnim rješenjem pojavila se prvi puta na Republika.

U nakladi Sveučilišta u Mostaru i HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, uz partnersko sudjelovanje HKD Napredak Dubrovnik i HKD Napredak Split, ovih dana iz tiska je izišao zbornik radova ‘Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva’.

Ovo izdanje predstavlja jedno od najznačajnijih novijih djela posvećenih tom važnom prijelomnom razdoblju povijesti Bosne i Hercegovine te jugoistočne Europe.

Zbornik je nastao kao rezultat međunarodnoga znanstvenog skupa održanog 24. i 25. listopada 2024. godine povodom obilježavanja 600. obljetnice rođenja bosanske kraljice Katarine Kosače Kotromanić, osobe koja i danas zauzima istaknuto mjesto u povijesnom i kulturnom pamćenju Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Kako ističe jedan od urednika zbornika, dr. sc. Anto Ivić, znanstveni skup otvorio je niz pitanja o političkim, društvenim, kulturnim i demografskim posljedicama nestanka Bosanskoga Kraljevstva, sudbini različitih društvenih slojeva nakon osmanskog osvajanja te dugoročnim promjenama koje su obilježile prostor Bosne i susjednih zemalja.

Posebnu vrijednost publikaciji daje i prvi cjeloviti prijepis, transkripcija i prijevod oporuke kraljice Katarine Kosače Kotromanić, jednog od najvažnijih dokumenata bosanskohercegovačke srednjovjekovne baštine. Iako se nestanak Bosanskoga Kraljevstva često promatra kao događaj iz daleke prošlosti, posljedice tog povijesnog prijeloma osjećale su se stoljećima.

Promjene političkih granica, migracijski tokovi, preoblikovanje društvenih odnosa te promjene vjerskog, kulturnog i identitetskog krajolika trajno su obilježili Bosnu i Hercegovinu i njezino šire okruženje. Upravo tim složenim procesima posvećena je ova knjiga.

Povijest Bosne povezuje se sa širim europskim procesima kasnoga srednjeg i ranoga novog vijeka

Zbornik donosi 17 znanstvenih radova autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih europskih zemalja. Tematski obuhvaća širok raspon istraživačkih područja, od političke i institucionalne povijesti, preko migracijskih i demografskih procesa, do pitanja identiteta, kulturnoga nasljeđa, kolektivnog pamćenja i povijesti umjetnosti. Posebna pozornost posvećena je dugoročnim posljedicama osmanskog osvajanja Bosne, uključujući promjene društvenih struktura, konfesionalnih odnosa i migracijskih tokova.

Prema ocjeni recenzenata, izv. prof. dr. sc. Marka Rimca sa Sveučilišta u Splitu i izv. prof. dr. sc. Marinka Marića sa Sveučilišta u Dubrovniku, zbornik predstavlja vrijedan doprinos suvremenim istraživanjima povijesti Bosne i jugoistočne Europe.

Njegova posebnost leži u tome što nestanak Bosanskoga Kraljevstva ne promatra tek kao politički slom jedne države, nego kao početak dubokih društvenih, kulturnih i identitetskih promjena koje su obilježile stoljeća koja su uslijedila.

Autori okupljeni u zborniku nude nova tumačenja i istraživačke perspektive, povezujući povijest Bosne sa širim europskim procesima kasnoga srednjeg i ranoga novog vijeka. Time ova publikacija nadilazi uske nacionalne okvire te doprinosi boljem razumijevanju zajedničke povijesti prostora na kojem se stoljećima susreću različite kulture, religije i političke tradicije.

Uz dr. sc. Antu Ivića, urednica zbornika je izv. prof. dr. sc. Dijana Pinjuh, dok su koordinatori projekta Miroslav Landeka i izv. prof. dr. sc. Dražen Barbarić. Grafički prijelom uradio je Željko Koren, a tisak PRESSUM.

Slika na naslovnici Kraljica Katarina rad je akademskog slikara Borisa Jovanovića. Objavljivanjem ovoga zbornika znanstvenoj i široj javnosti dostupno je vrijedno djelo koje na suvremen i interdisciplinaran način rasvjetljava jedno od ključnih poglavlja povijesti Bosne i Hercegovine te pridonosi boljem razumijevanju procesa koji su stoljećima oblikovali društveni, kulturni i identitetski razvoj ovoga prostora.

(VL/HKD GPM)

Objava Objavljen zbornik radova „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ pojavila se prvi puta na Republika.

Kordić je potvrdio kako je održan sastanak s predstavnicima građana sjevernih mostarskih naselja koji su prethodno blokirali lokaciju predviđenu za pretovar otpada u Vrapčićima. Prema njegovim riječima, mještanima su izdana jasna jamstva da se na navedenim lokacijama neće vršiti dugoročno odlaganje otpada, već isključivo njegov pretovar i hitan transport prema drugim odlagalištima unutar BiH.

„Građanima smo pojasnili da se radi isključivo o pretovarnom mjestu i da otpad neće ostajati na toj lokaciji. Razumijemo njihovu zabrinutost i nepovjerenje, ali cilj je da cijeli grad zajedno podnese teret trenutne situacije“, poručio je Kordić, a prenosi Bljesak.

Tehnička prilagodba i ugovori s drugim odlagalištima

Gradonačelnik je naveo da postojeća reciklažna dvorišta još uvijek nisu u potpunosti spremna za pretovar otpada te da će ih nadležno komunalno poduzeće žurno prilagoditi toj namjeni. Planirano je otvaranje dodatnih pretovarnih punktova u južnom i sjevernom dijelu grada, kao i privremeno korištenje dijela prostora postojećeg odlagališta.

Pretovar otpada na ranije određenoj lokaciji započet će već u petak, dok će ostale tri lokacije biti stavljene u funkciju odmah nakon što budu tehnički osposobljene.

Odgovarajući na novinarski upit o tome koliko će dugo odlagališta izvan Mostara primati gradski otpad, Kordić je pojasnio da su ugovori trenutno zaključeni na ograničeni rok:

• Trajanje ugovora: Ugovori s drugim odlagalištima trenutačno su potpisani na razdoblje od mjesec dana.
• Neizvjesnost situacije: „Postoji mnogo nepoznanica i u ovom trenutku ne možemo precizirati koliko će ova situacija trajati. Krizni stožer zasjeda kontinuirano i redovito prati razvoj događaja“, izjavio je gradonačelnik.

Inspekcijski nalazi i pravni status

Govoreći o inspekcijskom nalazu koji se odnosi na pretovarno mjesto u Vrapčićima, Kordić je istaknuo da, prema njegovim saznanjima, inspekcija nije nadležna za to pitanje te da Grad Mostar još uvijek nije zaprimio nikakav službeni upravni akt. Dodao je da će gradske službe postupiti u potpunosti u skladu sa zakonom ukoliko takav akt bude dostavljen.

Na kraju, Kordić je napomenuo kako u ovom trenutku nema informacija o eventualnim istragama koje bi u vezi s ovim slučajem moglo provoditi tužiteljstvo ili policija.

(izvor: euronews.ba)

Objava Mostar uvodi četiri lokacije za pretovar otpada, vlasti jamče da smeće neće ostajati u Vrapčićima pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik Zaklade Ljudsko bratstvo, mons. akademik Franjo Topić, članovima nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, stručnom stožeru, izborniku Sergeju Barbarezu i rukovodstvu Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine, čestitao je na pobjedi nad Katarom.

“U ime Zaklade Ljudsko bratstvo i Panevropske unije BiH i u svoje osobno ime upućujem vam iskrene čestitke na velikom uspjehu i plasmanu u nokaut fazu Svjetskog nogometnog prvenstva 2026. godine. Ovim povijesnim rezultatom obradovali ste milijune navijača u domovini i diljem svijeta te pokazali kako se zajedništvom, vjerom u vlastite mogućnosti i predanim radom mogu ostvariti najveći sportski ciljevi.
Posebnu zahvalnost zaslužujete što ste dostojanstveno predstavili Bosnu i Hercegovinu, promičući vrijednosti sporta, dobre igre i zajedništva među svim njezinim narodima i građanima. Neka vam ovaj uspjeh bude poticaj za nove pobjede, a svima nama razlog za ponos i radost. Želim vam mnogo sreće, snage i sportskog nadahnuća u predstojećim utakmicama nokaut faze Svjetskog nogometnog prvenstva”, stoji u Topićevoj čestitci.

Objava Topić čestitao reprezentaciji BiH pobjedu nad Katarom: Promičete sport i zajedništvo među svim narodima i građanima pojavila se prvi puta na Republika.

“Vječna Hercegovina je knjiga koja vraća dostojanstvo zaboravljenim žrtvama, daje glas onima koji ga nisu smjeli imatii podsjeća da se budućnost ne može graditi bez istine o prošlosti. Riječ je o djelu koje nadilazi uske akademske okvire i zaslužuje mjesto ne samo u knjižnicama povjesničara i teologa, nego i svih onih koji žele razumjeti kako se vjera može svjedočiti najdublje upravo u najtežim mogućim uvjetima”, piše u svom predgovoru knjige napisala doc. dr. sc. Mirjana Pinezić sa Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu.

Hrvatsko kulturno društvo ‘Napredak’ Mostar i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, predstavljanjem knjige ‘Vječna Hercegovina – Mučenička baština i ukazanja od 1945. do 1948.’ autora don Josipa Mužića, protekloga tjedna  organizirali su Dan zahvalnosti. O knjizi su govorili predsjednik HKD Napredak Mostar fra Andrija Nikić i sam autor don Josip Mužić, dok su u glazbenom dijelu sudjelovali članovi FRAMA-e iz Čerina.

Kako je u svom predgovoru knjige napisala doc. dr. sc. Mirjana Pinezić sa Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu, knjiga je iznimno vrijedno, hrabro i slojevito historiografsko-duhovno djelo koje se bavi jednim od najosjetljivijih, ali i najdugotrajnije prešućivanih razdoblja hercegovačke i hrvatske povijesti. Knjiga koja svjesno otvara teme. Knjiga pamćenja, savjesti i nade.

“Knjiga donosi sustavan i dokumentiran prikaz mučenićke sudbine Crkve i vjerničkoga puka na prostoru livanjsko-duvanjskoga i hercegovačkoga kraja, osobito u poraću II. Svjetskog rata, ali i u širem povijesnom luku koji seže od osmanskih progona do komunističke represije, sve do suvremenih izazova gubitka povijesnoga pamćenja i identiteta”, navodi Pinezić, ističući kako je posebna vrijednost knjige u načinu na koji autor Mužić povezuje povijesnu analizu s teološkom i duhovnom refleksijom.

Ona zaključuje: “Vječna Hercegovina je knjiga koja vraća dostojanstvo zaboravljenim žrtvama, daje glas onima koji ga nisu smjeli imati podsjeća da se budućnost ne može graditi bez istine o prošlosti. Riječ je o djelu koje nadilazi uske akademske okvire i zaslužuje mjesto ne samo u knjižnicama povjesničara i teologa, nego i svih onih koji žele razumjeti kako se vjera može svjedočiti najdublje upravo u najtežim mogućim uvjetima”.

“Zulum Osmanlija“

U prvom poglavlju ‘Život u sužanjstvu, uništenje naroda i vjere i zulum nad katolicima’, autor između ostaloga, piše o razlozima pada Bosne pod Osmansko carstvo, zločinima koji su uslijedili, islamizaciji, odvođenju mladih ljudi u janjičare,ali i položaju katolkinja u takvom sužanjstvu i njihovo odvođenje u hareme, što je bila redovita pojava.

“Razlozi pada Bosne, kako to već zapaža Ivan Franjo Jukić, moralna je izopačenost ‘oholost, bludnost i nenavidnost’, ‘svak je hotio zapoviedati a umio nije’, nesloga grabež. To se odnosi na bosansku i humsku vlastelu koji su zanemarili brigu za opće dobro i bavili se samo svojim sebičnim interesima. Jednako tako, tomu su kumovali i vanjski razlozi jer je Zapd na pad Bosne gledao ravnodušno, ne poduzevši ništa da joj pomogne. Kad je Turska kao ‘najjača svjedska velesila’ osvojila Bosnu, iz Venecije 14. lipnja 1463. godine pišu u Firencu da je ‘pred očima svijeta izgorjelo jedno ugledno kraljevsstvo'”, osvrće se autor.

Navodi kako su Osmanlije odmah na početku okupacije počeli provoditi politiku uništenja kršćanstva te kako je Mehmed II. nakon što je osvojio Bosnu, u janjičare odveo 30.000 momaka, a oko 200.000 ljudi prodano je u rovblje u Maloj Aziji.

Milijun Hrvata odvedeno u tursko roblje

Autor se osvrće na pisanje Dominika Mandića koji navodi da zbroj svih brojeva koje navode izvori dolazi do zaključka kako je od konca 14. do konca 18. stoljeća, iz svih hrvatskih zemalja u tursko roblje odvedeno skoro milijun Hrvata.

Navodi pisanje fra Lovre Karaule koji konstatira: “…bosanski poturice, izgubivši svogs zaonitog kralja Stiepana posliednjega, pobacivši strah kraljevskih zakona, nebojeći se svoga od Bosne udaljenoga Cara, učiniše da Bosna pribogata svakom svetinjom narodnom i vierozakonskom, nakićena svuda bielim dvorim prastare gospode i krasnim Cerkvam, spomenicim i mnogoverstnim Nadpisim, kroz malo godinah postade pustoš i razvala. Iz kamena bi suza potekla gledajući u ono vrieme kako pomamni Dahije bosanski, serbski i Ercegovački, svojim jataganima i železnim Nagacim i buzdohanim kerše, lome, razbijaju, merve i poganim nogama gaze častne križe, slike i Dubke svetih i sveticah božjih na raskeršima putah, na keršćanskim grebljim, na Mostovima. Ovako sva zemlja bosanska bih odkeršćena i svetogrdno poturčena”.

Ispočetka su na islam prelazli samo plemići, da očuvaju svoj imetak, a onda i cijela sela i gradovi. Osmanlije svećenicima nisu dopuštali djelovanje, a narodu je prijelaz na islam omogućavao normalan i povlašten život: “…osigurao im je imanjstva i bogatstva, oslobodio od harača i svakoga danka, dopuštao svako diealo grešno i nasladjenje tielesno, bez truda i radnje mogli su gospodstvo provoditi’.

‘Orla i psa kod njih ubiti je griehota, a Vlaha ubiti je sevap’

U svojoj knjizi autor don Josip Mužić također se poziva i na izvješće Anastazija Jurjevića prema kojem je 1626. godine u Bosanskom Kraljevstvu bilo 250.000 katolika, a nakon Bečkog rata (1683.-1699.), uslijed velikog iseljavanja, katolici su u Bosni spali na svega 17.000 vjernika i 26 svećenika.

O odnosu Osmanlija prema kršćanima osvrće se na pismo biskupa Rafe Barišića austrijskom caru iz 1837. gdje, između ostaloga piše:”…Odnos Osmanlija prema kršćanima zorno oslikava logika kojom se ravnaju – tako ‘orla i psa kod njih ubiti je griehota, a Vlaha ubiti je sevap, od Vlaha oteti sve se mora, samo da ne krepa…”.

Podsjeća i na pisanje Matije Mažuranića na njegovom putu u Bosnu polovicom 19. stoljeća:”…U sarajevskom polju je, kako sam čuo, os ve Bosne najgori stališ za Krstjane. Onde Krstjani ništa pod nebo neimaju, ni kuće, ni kućišta, ni mačke, nego ono , što se vidi, sve je agino…”.

Stradanja kroz stoljeća

Položaj žena katolkinja tijekom vladavine Osmanlija bio je također vrlo nezavidan te je vrijedilo pravilo kako je ‘svaki čovjek vlastan ubiti svoju ženu kad hoće i svaki gospodar svoga slugu, za najmanju pogrešku, osobito ako je Krstjanin’. Tu autor piše i o tetoviranju križeva, sicanju na vidljivim dijelovima tijela kako bi se djevojke spasile od Osmanlija.

“Osmanski moćnici polagali su pravo na prvu bračnu noć koju su mlade morali provesti s agom ili begom. Kako bi se to izbjeglo, nastali su običaji zajedničkih svadbi na kojima bi se vjenčalo više parova odjednom. Bilo je i slučajeva kada bi se mladoženja pobunio i ubio Osmanliju. No, ni udane žene nisu mogle biti mirne”, navodi autor uz brojne primjere stradanja djevojaka koje su željele očuvati čast, ali i običaju Osmanlija da napadaju svatove kako bi oteli mladu, kada bi dolazilo do pokolja itd.

Autor u sljedećim poglavljima knjige piše o stradanjima, razaranjima, progonima i posljedicama za hercegovačko stanovništvo i svećenstvo tijekom komunističke vlasti u bivšoj Jugoslaviji, ali i o stradanjima i protjerivanjima Hrvata u posljednjem, Domovinskom ratu, posebno na području današnje Republike Srpske, ali i političkom rješenju ‘Daytonske BiH’, uz konstataciju kako je ‘Zapad sustavno provodio i nastavlja provoditi protukatoličku politiku u BiH’ i konačan zaključak kako je nada, ukazanja i vjera puka doprinijela ostanku i opstanku

Tri proročanstva ocu Perici od njemačke mističarke – ‘Hrvatska kičma očuvanja kršćanstva u Europi’

Zanimljiva je i tema dijela knjige o ocu Petru Perici (1881.-1944.) i njegovom sastanku s njemačkom mističarkom Therese Neumann 1928. godine. Inače Petar Perica je spjevao vrlo poznatu pjesmu ‘Do Nebesa nek’ se ori’ i ‘Zdravo djevo kraljice Hrvata’. Tom prilikom ova mističarka mu je izrekla tri proročanstva – da će završiti mučeničkom smrću – zajedno s još 52 Dubrovčanina partizani su ga odveli u Daksu, gdje je bilo mučen i bez ikakva suđenja strijeljan, a tijelo mu bačeno u zajedničku jamu.

Kazala je i kako će Hrvatska krajem stoljeća zadobiti slobodu, što se i dogodilo te, a koncu, kako će ‘Hrvatska imati ključnu ulogu i kičma u očuvanju kršćanstva u Europi’.

/Desk/

Objava U Mostaru predstavljena knjiga  autora don Josipa Mužića – ‘Vječna Hercegovina – Mučenička baština i ukazanja od 1945. do 1948.’ pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjetimo, 24. lipnja 1981. oko 18 sati šestoro mladih iz župe Međugorje, Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović, kazali su kako su na brdu Crnica zvanom Podbrdo, vidjeli bijelu pojavu s djetetom u naručju. Kako su tafa kazali, bili su iznenađeni i prestrašeni te pojavi stoga nisu pristupili bliže.

Dan poslije, 25.lipnja 1981., četvoro mladih od njih šestoro koji su dan prije kazali kako su vidjeli Gospu, Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković i Ivan Dragićević, ponovno su otišli na isto mjesto.

S njima nisu bili Milka Pavlović i Ivan Ivanković, a umjesto njih pridružili su im se Marija Pavlović i Jakov Čolo. Ta skupina i do danas je poznata kao vidioci kojima se ukazivala Gospa, s kojom su razgovarali i molili i koja im je dijelila savjete i poruke. Nitko od njih nije se zaredio svećeničkim redom i žive obiteljske živote.

Milka Pavlović i Ivan Ivanković, mladi koji su bili u prvobitno j skupini, Gospu više nikad nisu vidjeli, no pridruživanjem Marije Pavlović i Jakova Čolo skupina je ostala na istom broju – zbog šestoro mladih i fenomena kojeg ovo, nekada malo hercegovačko mjesto njeguje, Međugodje je već 45-tu godinu, iako još uvijek u potpunosti nepriznato, jedno od najpoznatijih marijanskih svetišta., ali i temom mnogih rasprava.

Naime, Vatikan je priznao “brojne pozitivne plodove koji se događaju u Međugorju”, ali nije dao svoj konačan stav o nadnaravnosti fenomena koji se vezuje uz tvrdnje vidjelaca da im se ukazuje Gospa.

Međunarodno vatikansko povjerenstvo za Međugorje, koje je radilo od 2010. do 2014. godine, najvećim brojem glasova utvrdilo je kako je prvih sedam dana ukazanja autentično. Od 2018. godine Međugorje ima svojega apostolskog vizitatora, a od 2019. godine Sveta Stolica je dopustila službena hodočašća u Međugorje, a 2024. priznati su duhovni plodovi Međugorja i pozitivno vrjednovane poruke. To praktično znači da je Međugorje priznato kao svetište, što je sa sobom donijelo i porast broja hodočasnika.

No, bilježi se na tisuće ukazanja Gospe vidiocima, ali ta ukazanja više nisu skupna već pojedinačna i vezane uz pojedine datume ili događaje, Božić, godišnjice, njihove rođendane itd.

/Desk/

Objava Tisuće vjernika u Međugorju na 45. godišnjicu ukazanja pojavila se prvi puta na Republika.

Stanovnici naselja u blizini odlagališta Uborak noć su proveli uz zatvorene prozore, u strahu od dima i zagađenog zraka koji se širio s požarišta.

„Slušaj, gledaj kako smrdi, zatvori prozore i pati, što ćeš. Smrdi bez prestanka, ugušit će nas sve i to je to“, izjavio je mještanin Ibro Dedić.

Besana noć za Mostarce

Neprospavana noć je i iza brojnih građana Mostara, s obzirom na to da se dim s požarišta širi prema gradu i okolnim naseljima. Građani poručuju kako je neprihvatljivo da usred ljetnih vrućina ne mogu otvoriti prozore niti normalno boraviti na otvorenom.

Neki od njih podijelili su svoja iskustva o tome kako su se borili s posljedicama ekološkog incidenta tijekom noći:

• „Pepeo je padao cijelu noć, nema zraka, nema ničega.“
• „Zatvorio sam sve, ali upalio sam klimu, što ću, kako drugačije… Mora se upaliti klima ili barem ventilator.“
• „Palila sam klimu, ne bih mogla izdržati drugačije jer je sve zatvoreno. Unutra je podnošljivo, ali kad sam jutros izašla van – grozno. Ovo je javašluk, neznanje i, naravno, korupcija.“

Goleme količine otpada završile pokraj jezera

Dok traje sanacija požarišta, jedno od glavnih pitanja ostaje: kamo s tonama otpada koje svakodnevno završavaju na Uborku? Nakon odluke da se uz Mostarsko jezero uspostavi privremeno pretovarno mjesto za otpad, uslijedile su burne reakcije i oštro protivljenje lokalnog stanovništva.

„Što reći i kakvu poruku poslati kada ugledate goleme količine smeća koje su noćas potajno dovezene na lokaciju koja neposredno dotiče jezero. Da je vodostaj malo viši, to bi smeće završilo u jezeru. Otrovali smo ovaj dio, sad je ostala još i voda pa da i nju otrujemo, jednostavno nema smisla živjeti ovdje”, upozorava Alija Marić, mještanin naselja Vrapčići.

Podršku nezadovoljnim mještanima pružili su i pojedini vijećnici te zastupnici u Skupštini, ističući kako je nužno hitno pronaći rješenje koje neće ugrožavati interese i kvalitetu života stanovništva.

Kordić poručuje: Nema razloga za paniku

S druge strane, gradonačelnik Mostara poručuje kako nema razloga za dodatnu paniku među građanima. Ističe da je, prema procjenama stručnjaka, jedini način gašenja ovakvog požara zasipavanje odlagališnih polja zemljom te da su već poduzete mjere za praćenje kvalitete zraka i organizaciju privremenog pretovara otpada.

Također tvrdi da ne postoji opasnost od eksplozije metana, dok odgovornost za dugogodišnje probleme na Uborku vidi u višegodišnjim blokadama projekata koji su, kako navodi, trebali omogućiti sigurnije upravljanje otpadom.

Višemilijunska šteta

Šteta nakon požara je višemilijunska. Izgorjeli su radni strojevi, reciklažno dvorište, oprema za razvrstavanje otpada, kao i kompletna tehnika kojom upravlja poduzeće Deponija, te više objekata na samoj lokaciji.

Dok se čeka službena procjena i potpuna sanacija terena, sasvim je jasno da će posljedice ovog požara imati dugotrajan financijski i operativni utjecaj na sustav zbrinjavanja otpada, ali i na zdravlje građana koji su izravno izloženi zagađenom zraku i dimu.

Objava Požar na Uborku pod nadzorom, građani guše se u dimu i optužuju vlast za korupciju pojavila se prvi puta na Republika.

U organizaciji Paneuropske unije Bosne i Hercegovine i Zaklade Ljudsko bratstvo, a uz partnerstvo Vlade Posavske županije, Grada Orašja i Konrad-Adenauer-Stiftunga, od 19. do 21. lipnja 2026. godine u Orašju je održana međunarodna konferencija pod nazivom „Na granici Europske unije: integracije, povezanost i razvojna perspektiva Bosne i Hercegovine“.

Konferencija je okupila više od 70 sudionika iz sedam europskih država te predstavnike osam gradova Bosne i Hercegovine, potvrđujući još jednom značaj Orašja kao mjesta međunarodnog dijaloga o europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine i regije Zapadnog Balkana.

Tijekom trodnevnog skupa sudjelovali su istaknuti političari, akademici, stručnjaci, diplomati, politolozi, predstavnici međunarodnih organizacija, gospodarstva, civilnog društva i nacionalnih paneuropskih organizacija iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Austrije, Njemačke, Slovenije, Ukrajine i drugih europskih zemalja. Rasprave su bile posvećene novoj fazi proširenja Europske unije, europskim razvojnim prilikama, sigurnosnim izazovima, miru i stabilnosti te prekograničnoj suradnji kao ključnom instrumentu europske integracije.
Posebnu težinu konferenciji dali su sudionici iz europskih institucija, državnih i entitetskih tijela vlasti, diplomatskog zbora, akademske zajednice i organizacija civilnog društva, koji su kroz četiri tematska panela razmijenili iskustva i ponudili konkretne prijedloge za ubrzanje europskog i euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine.

Na konferenciji je usvojena i potpisana Deklaracija o europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, kojom su sudionici potvrdili privrženost europskim vrijednostima, euroatlantskim integracijama, regionalnoj suradnji i jačanju demokratskih institucija. Deklaraciju su potpisali akademik mons. Franjo Topić, predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine, Đuro Topić, predsjednik Vlade Posavske županije, i Marijan Oršolić, gradonačelnik Orašja, dok je dokument jednoglasno podržan od svih sudionika konferencije.

Usvojena Deklaracija potvrđuje da europski i euroatlantski put Bosne i Hercegovine predstavlja njezino najvažnije strateško opredjeljenje te ključni okvir za očuvanje mira, stabilnosti, demokratskog razvoja i gospodarskog napretka. Sudionici su naglasili kako Bosna i Hercegovina pripada zajednici europskih demokratskih država okupljenih oko vrijednosti slobode, demokracije, vladavine prava, solidarnosti i poštivanja ljudskih prava.

Deklaracijom se pozivaju svi politički i društveni akteri u Bosni i Hercegovini da kroz dijalog, međusobno uvažavanje i odgovorno djelovanje doprinesu jačanju institucija, društvene kohezije i ostvarivanju europske perspektive zemlje. Istaknuto je kako proces europskih integracija mora ostati zajednički cilj koji nadilazi političke podjele i kratkoročne interese.

Sudionici su također pozdravili kontinuiranu potporu Europske unije, država članica Europske unije, NATO saveza, Ureda visokog predstavnika (OHR), EUFOR-a, OESS-a, Vijeća Europe i drugih međunarodnih organizacija koje svojim angažmanom doprinose očuvanju mira, stabilnosti, sigurnosti i demokratskog razvoja Bosne i Hercegovine.

Poseban naglasak stavljen je na prometnu, energetsku, digitalnu i gospodarsku povezanost kao jedan od ključnih preduvjeta razvoja Bosne i Hercegovine i njezina snažnijeg uključivanja u europske gospodarske i razvojne tokove. Sudionici su istaknuli važnost prekogranične suradnje kao instrumenta europskog povezivanja, razvoja lokalnih zajednica i jačanja zajedničkog europskog prostora suradnje i prosperiteta.
Predsjednik Paneuropske unije BiH, akademik mons. Franjo Topić, poručio je kako Bosna i Hercegovina danas više nego ikada treba vjerovati u europsku ideju:

“Europski put Bosne i Hercegovine nije samo politički proces nego civilizacijsko opredjeljenje. Europa je prostor mira, suradnje i zajedničkih vrijednosti, a Bosna i Hercegovina prirodno pripada toj zajednici.”
Predsjednik Internacionalne i Hrvatske paneuropske unije, akademik Pavo Barišić, naglasio je da je budućnost Europe nezamisliva bez uključivanja država jugoistočne Europe:

“Europsko jedinstvo ostaje nedovršen projekt bez Bosne i Hercegovine i država Zapadnog Balkana. Upravo zato potrebno je nastaviti graditi mostove suradnje, povjerenja i zajedničkog razvoja.”

Predsjednik Vlade Posavske županije Đuro Topić istaknuo je važnost lokalnih zajednica u procesu europskih integracija:

“Europske integracije nisu apstraktan politički cilj, nego konkretna prilika za razvoj naših lokalnih zajednica, gospodarstva i kvalitete života građana. Posavina želi biti primjer europske povezanosti i otvorenosti.”

Gradonačelnik Orašja Marijan Oršolić istaknuo je značaj Orašja kao mjesta susreta i suradnje: “Orašje je i ovom konferencijom pokazalo da može biti mjesto dijaloga, povezivanja i europske suradnje. Naša je obveza stvarati uvjete u kojima će mladi ostajati, gospodarstvo se razvijati, a lokalne zajednice biti snažan oslonac europskom putu Bosne i Hercegovine.”

Akademik Mirko Pejanović, dopredsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine, naglasio je važnost europske perspektive za stabilnost zemlje i regije:

“Europska budućnost Bosne i Hercegovine nije samo vanjskopolitički cilj nego i pretpostavka dugoročne stabilnosti, demokratskog razvoja i gospodarskog napretka. U vremenu složenih geopolitičkih izazova potrebno je jačati dijalog, međusobno povjerenje i europsku odgovornost svih društvenih i političkih aktera.”

Sudionici konferencije posebno su naglasili potrebu nastavka dijaloga među političkim i društvenim akterima u Bosni i Hercegovini, jačanja institucionalne suradnje te snažnije potpore europskih i međunarodnih partnera procesu integracije zemlje u Europsku uniju i euroatlantske strukture.

Međunarodna konferencija u Orašju zaključena je zajedničkom porukom da europska perspektiva Bosne i Hercegovine ostaje najvažniji okvir za očuvanje mira, stabilnosti, gospodarskog razvoja i dugoročne sigurnosti države te da je nastavak politike proširenja Europske unije ključan za budućnost cijele regije Zapadnog Balkana.

Posebnu težinu konferenciji dali su brojni visoki dužnosnici, predstavnici europskih i domaćih institucija, diplomatskog zbora, akademske zajednice i organizacija civilnog društva. Među sudionicima konferencije bili su ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza, u ime DEI BIH Darija Ramljak, veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivan Sabolić koji je sudjelovao u ime Vlade Republike Hrvatske, predsjednik Internacionalne i Hrvatske paneuropske unije Pavo Barišić, predsjednik Skupštine Brčko distrikta BiH Damir Bulčević, predsjednik Skupštine Vukovarsko-srijemske županije Dalibor Šandrk te šefica Terenskog ureda OESS-a u Brčkom Megan McCullough.

Konferenciju su organizirali Paneuropska unija Bosne i Hercegovine i Zaklada Ljudsko bratstvo, uz partnere Vladu Posavske županije, Ilija Baotić u ime Grada Orašja i Konrad-Adenauer-Stiftung. Organizaciju događaja koordinirali su generalna tajnica Paneuropske unije BiH Zvonimira Jakić i tajnik Željko Galić, uz potporu članova Predsjedništva Paneuropske unije BiH, partnera i brojnih suradnika koji su doprinijeli uspješnoj realizaciji jednog od najznačajnijih međunarodnih skupova o europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine održanih ove godine.

/Desk/

Objava Orašje okupilo Europu: Više od 70 sudionika iz sedam država podržalo Deklaraciju o europskoj budućnosti BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Izuzetno visoke temperature koje proteklih dana vladaju na području Hercegovine uzrokovale su nagli porast broja požara na otvorenom prostoru. Najkritičnija situacija zabilježena je tokom protekle noći na širem području Mostara, gdje su vatrogasne jedinice vodile višesatnu, tešku bitku s vatrenom stihijom kako bi zaštitile privatne objekte.

Dramatičan požar izbio je u kasnim poslijepodnevnim satima u naselju Malo Polje, gdje je plamen brzo zahvatio suhu travu i nisko rastinje. Borba s vatrom na ovom lokalitetu trajala je od subote navečer u 19:10 sati pa sve do 01:30 sati iza ponoći.

Odbranjeno osam porodičnih kuća

Zahvaljujući brzoj i koordinisanoj reakciji Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar, ali i solidarnosti lokalnog stanovništva, spriječena je katastrofa većih razmjera. Vatrogasci i mještani uspjeli su odbraniti osam ugroženih porodičnih kuća u Malom Polju, kao i stambene objekte u obližnjem zaseoku Svačići (Vranjevići). Prema službenim informacijama, u ovom incidentu nije bilo povrijeđenih osoba.

Profesionalna vatrogasna jedinica Mostar u nedjelju je javno uputila zahvalnost svim građanima koji su nesebično izašli na teren i pomogli u gašenju i obuzdavanju požara u trenucima kada je situacija bila najnapetija.

Požar u Vranjevićima i dalje aktivan, angažovana avijacija

Iako su stambeni objekti van neposredne opasnosti, situacija na terenu i dalje zahtijeva maksimalan oprez. Prema najnovijim podacima Štaba civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), požar u Vranjevićima je i dalje aktivan.

Vatrogasne ekipe se konstantno nalaze na terenu gdje kontrolišu liniju požara, a tokom dana očekuje se i nastavak djelovanja protivpožarnog aviona air tractor kako bi se u potpunosti lokalizovala preostala žarišta na nepristupačnom terenu.

Objava Raste broj požara u Mostaru: Vatrogasci i mještani Malog Polja odbranili kuće od vatrene stihije pojavila se prvi puta na Republika.

Zahvaljujući brzoj reakciji članova Kluba skakača i kajakaškog kluba spriječen je koban epilog. Njihova intervencija spriječila je tragediju.

Vijesti.ba su u posjedu snimka događaja. Video je uznemiravajući. Snimljen je trenutak panike, ali i koordinirana akcija spašavanja koja je uslijedila u samo nekoliko sekundi.

Prema dostupnim informacijama, identitet skakača nije poznat, a pretpostavlja se da je riječ o stranom državljaninu.

Ovaj incident dogodio se gotovo na godišnjicu sličnog slučaja na istoj lokaciji koji je također mogao imati kobne posljedice. I tada, 27. lipnja 2025., nepoznati muškarac skočio je s mosta i upao u vodu neposredno pored gumenjaka u kojem je bila grupa ljudi.

Zbog toga je bio izložen napadu i kritikama lokalaca, koji su bili ogorčeni neodgovornim potezom koji je ugrozio živote više osoba. Tada su na metu kritika dijela javnosti došli članovi Kluba skakača, mladići s obala Neretve, koji u ovim opasnim situacijama nerijetko spašavaju živote, iako to nije njihov posao.

Iako Stari most privlači brojne posjetitelje i prava je atrakcija za skokove, riječ je o iznimno opasnoj aktivnosti. Visina mosta, jaka vodena struja i niska temperatura Neretve, čine skokove rizičnim čak i za iskusne skakače, dok se početnicima bez treninga strogo ne preporučuju.

Lokalni stanovnici često upozoravaju kako ovakvi nepromišljeni potezi mogu ugroziti ne samo život onoga tko skače, već i drugih ljudi na vodi, te ponovo pozivaju na odgovornije ponašanje posjetitelja.

Snimak možete pogledati: OVDJE

/Desk/

Objava Mostar – spriječena nova tragedija – mostarski skakači spasili stranca za kojeg je skok sa Starog mosta mogao biti koban pojavila se prvi puta na Republika.