Prema dostavljenim preliminarnim podacima i projekciji sastava Skupštine HNŽ-a, koaliciji HDZ BiH, HKDU, HDU i HRAST pripalo bi 13 mandata, a SDA osam. SDP bi imao tri zastupnika, koalicija HDZ 1990–HSS i Hrvatska republikanska stranka po dva, dok bi koalicija NES BiH, PDA i Naprijed te lista DF/GS imale po jedan mandat, projekcija je portala Hercegovina.info budućeg rasporeda mandata u Skupštini HNŽ-a.

Takav raspored popunjava svih 30 mjesta u županijskoj Skupštini i HDZ-u BiH daje najsnažniju pregovaračku poziciju. Ipak, rezultat te stranke sam po sebi nije dovoljan za samostalno formiranje vlasti.

Za potvrdu imenovanja Vlade HNŽ-a potrebna je dvotrećinska većina, odnosno najmanje 20 zastupničkih glasova. HDZ BiH i SDA prema ovoj bi projekciji zajedno imali 21 mandat, jedan više od potrebnog broja. To im otvara mogućnost potvrde Vlade bez potpore drugih stranaka, ako postignu politički dogovor i osiguraju glasove svojih zastupnika.

Najviše osobnih glasova među navedenim kandidatima osvojio je nositelj liste HDZ-a BiH Marko Novak, kojemu je pripalo 5.446 preferencija, odnosno 18,75 posto glasova njegove liste. Slijedi Ivo Bevanda 3.939 13,56% (no nije ušao u Skupštinu zbog postotka kojeg smo objasnili na početku), Tomislav Martinović s 3.443 glasa i 11,85 posto, dok je Josip Grbavac prikupio 2.269 glasova, odnosno 7,81 posto.

Izborni zakon BiH propisuje da se mandati za županijske skupštine najprije dodjeljuju kandidatima koji su osvojili najmanje 20 posto ukupnih važećih glasova svoje liste, poredanima prema broju osobnih glasova. Preostali mandati dodjeljuju se prema izvornom redoslijedu kandidata na listi. Zato kandidat s više preferencija od stranačkog kolege ne preskače automatski njegovo mjesto ako nije dosegnuo taj prag.

Prema dostavljenim postotcima, nijedan od navedenih kandidata HDZ-ove koalicije trenutačno nema 20 posto. To znači da pri dodjeli njezinih 13 projiciranih mandata odlučuje izvorni raspored kandidata.

Uz Novaka, Martinovića i Grbavca, ulazak u Skupštinu prema projekciji očekuju Ivana Buntić-Jovanović s 1.228 glasova i 4,23 posto, Darinka Klarić Soldo s 461 glasom i 1,59 posto, Daniel Babić s 1.358 glasova i 4,68 posto te Matea Bulić s 1.010 glasova i 3,48 posto.

Mandate bi dobili i Damir Džeba s 1.117 glasova i 3,85 posto, Slavko Bilić s 963 glasa i 3,32 posto, Daniela Matić s 833 glasa i 2,87 posto, Stanko Marić s 879 glasova i 3,03 posto, Marija Bošković s 211 glasova i 0,73 posto te Stana Burić s 474 glasa i 1,63 posto.

Razlika između Grbavčevih 2.269 i 211 glasova Marije Bošković pokazuje koliko se osobna potpora kandidatima može razlikovati, a da oboje dobiju mandat. U takvim okolnostima rezultat cijele liste i mjesto koje je stranka dodijelila kandidatu imaju presudnu ulogu.

U SDA se jasno izdvojio Džafer Alić, koji je osvojio 4.486 preferencija, odnosno 23,03 posto glasova liste. Time prelazi zakonski prag, ali budući da je već bio nositelj liste, njegov rezultat potvrđuje vodeću poziciju.

Salmir Kaplan prikupio je 1.629 glasova i 8,36 posto, a Kemal Muratović 1.565 glasova i 8,03 posto. Harun Kurtović ima 1.275 glasova i 6,54 posto, Alma Huseinbegović Radmanić 1.237 glasova i 6,35 posto, a Nedžad Maksumić 1.191 glas i 6,11 posto. Prema projekciji, u Skupštinu ulaze i Edina Gorančić s 396 glasova i 2,03 posto te Dragica Suša s 359 glasova i 1,84 posto.

U SDP-u je drukčija situacija. Ismet Lulić osvojio je 1.530 glasova, odnosno 20,63 posto, čime prelazi prag i prema trenutačnim podacima dobiva prednost pri dodjeli mandata. Na izvornoj listi bio je treći, iza nositelja Ivora Perića i Vesne Saradžić.

Saradžić ima 1.123 glasa i 15,14 posto, a Perić 1.111 glasova i 14,98 posto. Iako Saradžić ima 12 preferencija više od Perića, njihov međusobni redoslijed pri dodjeli preostalih mandata određuje izvorna lista. Ako SDP zadrži tri mandata, sva tri kandidata ulaze u Skupštinu, pa Lulićev pomak trenutačno mijenja redoslijed, ali ne i sastav projiciranog zastupničkog kluba.

Kod HRS-a preferencije imaju izravan učinak na to tko dobiva mandat. Nositelj Silvio Bubalo osvojio je 1.061 glas i 27,20 posto, dok Slavko Zovko ima 899 glasova i 23,05 posto.

Obojica prelaze prag, a Zovko time s četvrtog mjesta izvorne liste dolazi na drugo mjesto pri dodjeli mandata ispred Vesne Šunjić i Mirka Vasilja. Ako HRS zadrži dva projicirana mandata, u Skupštinu bi ušli Bubalo i Zovko. To je konkretan primjer u kojemu osobni glasovi mijenjaju sastav zastupnika koje stranka šalje u županijsku Skupštinu.

Koaliciju HDZ 1990–HSS prema projekciji predstavljali bi Marko Ćurčić sa 735 glasova i 16,80 posto te Danijela Mišura s 408 glasova i 9,32 posto.

Jedan mandat koalicije NES BiH, PDA i Naprijed pripao bi Semiru Drljeviću, koji je osvojio 873 glasa i 28 posto. Listu DF/GS predstavljao bi Arman Zalihić s 1.032 glasa i 35,44 posto.

Raspodjela mandata otvara nekoliko mogućih političkih kombinacija. HDZ BiH i SDA zajedno bi imali 21 zastupnika, a potencijalnim uključivanjem SDP-a ta bi većina narasla na 24.

Postoji i računska mogućnost većine bez SDA: HDZ BiH, SDP, HDZ 1990–HSS i HRS zajedno bi imali točno 20 mandata. Takva bi kombinacija zahtijevala dogovor četiriju političkih subjekata i potporu svih njihovih zastupnika pri potvrdi Vlade.

S druge strane, sve ostale liste zajedno, bez HDZ-ove koalicije, imale bi 17 mandata. Prema ovoj projekciji zato ne bi mogle potvrditi Vladu bez potpore dijela zastupnika HDZ-a BiH.

To HDZ-u BiH daje ključnu ulogu u pregovorima, dok SDA ostaje partner s kojim najlakše doseže potrebnu dvotrećinsku većinu. Manje stranke mogu biti važne za širu i stabilniju potporu vlasti ili za alternativni dogovor, ali njihova uloga ovisit će o tome koju će većinu najveća stranka pokušati okupiti, analizirala ja Hercegovina.info.

/Desk/

Objava Projekcija Hercegovina.info o mandatima u skupštini HNŽ – HDZ i SDA sami mogu formirati vlast pojavila se prvi puta na Republika.

Previšić u svom obraćanju pojasnio zašto se odlučio na ovaj potez, a istodobno je čestitao izbornim pobjednicima.

“Nakon jučerašnjeg rezultata ne želim tražiti krivca, ne želim umanjivati rezultat i ne želim izmišljati opravdanja. Ljudi, izabrali ste. Svojim ste glasovima pokazali da želite drugačiji politički put od onoga koji smo vam nudili ja i moje kolegice i kolege. Možemo vjerovati da smo nudili bolji put, možemo vjerovati da smo puno toga napravili ispravno i možemo znati koliko smo sebe dali, ali u demokraciji posljednju riječ imaju građani. Vaš glas je vaša odluka i tu odluku moram poštovati, bez obzira koliko mi je teško prihvatiti je.
Zato, nakon prespavane noći i ozbiljnog razmišljanja o svemu što je iza nas, osjećam odgovornost napraviti ono što smatram ispravnim.

S današnjim danom podnosim ostavku na mjesto predsjednika Čapljinske neovisne stranke. Ovu odluku ne donosim iz ljutnje, ogorčenosti niti zbog jednog pojedinca. Ne donosim je zato što se sramim onoga što smo radili, niti zato što mislim da smo trebali šutjeti. Donosim je zato što smatram da svatko tko preuzima odgovornost u politici mora znati preuzeti odgovornost i kada rezultat nije onakav kakvom se nadao.
Pobjednicima ovih izbora čestitam. Narod vam je dao povjerenje i time ste dobili legitimitet da nastavite putem koji ste izabrali. S tim povjerenjem dobili ste i veliku odgovornost prema ljudima koji su vam dali svoj glas, ali i prema onima koji nisu. Hvala svima koji ste svih ovih petnaest godina bili uz mene i koji ste vjerovali meni i ljudima s kojima sam zajedno radio”, napisao je, između ostaloga, Previšić.

Naime, prema preliminarnim, nepotpunim rezultatima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH i obrađenih skoro 93% listića, na izborima za Skupštinu HNŽ-a koalicija Čapljinske neovisne stranke i Ramske narodne stranke pod nazivom Hrvatsko proljeće, osvojila 339 glasova. Najviše glasova osvojila Mara Anđelić iz Ramske narodne stranke, 440 glasova, što je također loš rezultat za stranku koja drži vlast u općini Prozor-Rama i značajna poruka birača.

“Na kraju, hvala dragom Bogu na daru života i na prilici da sam imao mogućnost petnaest godina boriti se za svoj narod, svoj grad i za sve ljude kojima je moj rad mogao biti od koristi. Ne znam što donosi sutra i ne želim danas unaprijed određivati što će biti dalje. Ali znam da iza mene ostaje petnaest godina života koje sam dao onome u što sam vjerovao. Ljudi, izabrali ste i poštujem vašu odluku. Sada je odgovornost na onima kojima ste dali svoje povjerenje. Hvala vam na svemu i želim vam svako dobro, poručio je na kraju Previšić.

/Republika/

Objava Pero Previšić zbog lošeg izbornog rezultata podnio ostavku na dužnost predsjednika ČNS-a pojavila se prvi puta na Republika.

Minimalne temperature zraka varirat će između 5°C i 11°C u Bosni, na jugu Hercegovine od 12°C do 15°C. Najviše dnevne temperature uglavnom između 18°C i 24°C, na jugu zemlje od 24°C do 28°C.

Od 8. listopada prema trenutnim sinoptičkim modelima, prognozira se naoblačenje koje će uvjetovati kišu i povremene pljuskove. Veće količine padalina prognoziraju se u sredinjim i južnim područjima Bosne i Hercegovine. Temperature zraka bit će nešto niže u popodnevnim satima.

Jutarnja temperatura u Bosni uglavnom između 8°C i 12°C, u Hercegovini do 15°C. Najviša dnevna temperatura od 12°C do 17°C, jugu zemlje do 21°C.

Prognoza vremena za sljedeća tri dana

5.10.2026 (Ponedjeljak)., sunčano uz umjerenu oblačnost. Vjetar slab na jugu jugozapadni, a u ostalim područjima sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 12, na jugu do 15, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 29 stupnjeva.

6.10.2026 (Utorak)., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 12, na jugu do 16, a dnevna od 19 do 25, na jugu do 28 stupnjeva.

7.10.2026 (Srijeda)., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 12, na jugu do 16, a dnevna od 18 do 24, u sjevernim područjima Bosne do 28 stupnjeva.

/Desk/

Objava Vrijeme: Sunčano sve do kraja tjedna pojavila se prvi puta na Republika.

„Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina dvije su susjedne i prijateljske države koje ne povezuje samo duga zajednička povijest, najduža državna granica i velika gospodarska suradnja, nego ih više od svega povezuje hrvatski narod, koji stoljećima živi u Bosni i Hercegovini i koji je konstitutivan narod današnje Bosne i Hercegovine jednako kao Bošnjaci i Srbi. Državni je interes Republike Hrvatske cjelovita, stabilna i sigurna Bosna i Hercegovina, kao što je državni i nacionalni interes, ali i ustavna obveza, Republike Hrvatske zaštita prava i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Dužnost je stoga Republike Hrvatske učiniti sve da Hrvati ostanu konstitutivan narod Bosne i Hercegovine te da imaju svoje legitimne predstavnike u tijelima vlasti na svim razinama. Štoviše, uvjeren sam kako je to najbolje i za Bosnu i Hercegovinu jer su upravo Hrvati poveznica koja sprječava daljnju destabilizaciju te države i motor koji vuče Bosnu i Hercegovinu prema Europskoj uniji.

Pred Bosnom i Hercegovinom su Opći izbori na državnoj i entitetskoj razini na kojima će se birati članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine te zastupnici u državnom i entitetskim parlamentima. Smatram važnim da pripadnici sva tri konstitutivna naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba – ovoga puta izaberu svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kao i svoje legitimne parlamentarne zastupnike. Za Hrvate je to posebno važno jer od 2018. godine u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine nisu imali svojeg legitimnog predstavnika.

Kako bi ispravili tu nepravdu, učvrstili svoju konstitutivnost i zaštitili svoj položaj i prava, Hrvati u Bosni i Hercegovini trebaju izaći na izbore. Pozivam stoga Hrvatice i Hrvate u Bosni i Hercegovini da 4. listopada u što većem broju izađu na izbore, glasaju i izaberu svoje istinske predstavnike. Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini sada ima priliku pokazati što je njegova istinska volja jer je svjestan, uvjeren sam, kako je to preduvjet opstanka Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali i temelj za trajnu stabilnost i funkcioniranje Bosne i Hercegovine“.

/Desk/

Objava Milanović poručio bh Hrvatima: Izađite na izbore i birajte svoje legitimne predstavnike pojavila se prvi puta na Republika.

Sutra, petak, 2. rujna, uoči početka izborne šutnje, Mostar će biti središte hrvatskih političkih stranaka. HDZ BiH najavio je završni predizborni skup u Sportskoj dvorani Bijeli Brijg u 19 sati, a prethodno i konferenciju za medije u 18.45 sati u Domu HDZ-a BiH. Javnosti će se obratiti predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, hrvatski premijer Andrej Plenković i kandidatkinja HDZ-a BiH i HNS BiH za hrvtsku članicu Predsjedništva BiH. Dolazak hrvatskog premijera s izaslanstvom nedvojbena je poruka je podrške HDZ-u BiH.

Za sutra je i koalicija pet hratskih stranaka, HDZ 1990-HSS-HNP-HDS-HRS, kolokvijalno nazvana Hrvatska petorka, najavila konferenciju za medije, u 12 sati u zajedničkom izbornom stožeru u Središnjici HDZ-a 1990. Javnosti će se obratiti predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović te predsjednik HRS-a Slaven Raguž, u ime Hrvatske petorke i kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Zdenka Lučića. Ova koalicija je već u srijedu održali završni predizborni skup u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru.

Sutra je posljednji dan predizborne kampanje ovogodišnjih Općih izbora koji će se održati 4. rujna i po prvi puta uz upotrebu suvremenih tehnologija na izborima. A kako će to funkcionirati, vidjet ćemo u nedjelju, 4. rujna.

/Republika/

Objava Kraj neinovativne, na trenutak i prizemno šokantne, predizborne kampanje – Na završni predizborni skup HDZ-a dolazi Plenković, Hrvatska petorka najavila konferenciju za medije pojavila se prvi puta na Republika.

Biljana Plavšić tijekom rata u BiH obnašala je dužnost potpredsjednice Republike Srpske i bila je bliska suradnica ratnog čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića, kojega je poslije naslijedila na dužnosti predsjednika RS-a. 

Predsjednik SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, danas je izjavio kako Biljana Plavšić zaslužuje sve počasti.

“Kao predsjednik Republike Srpske, kao čovjek koji je u teškim vremenima zajedno sa rukovodstvom tadašnje RS-a stala u obranu srpskog naroda, a kasnije i formiranju Republike Srpske – zadužila je Republiku Srpsku. Borila se za srpski narod. Kao predsjednica Republike Srpske zaslužila je sve počasti”, poručio je Dodik.

On je na svom X nalogu napisao: “S tugom sam primio vijest o smrti Biljane Plavšić. Njeno ime ostaje upisano u povijest RS-a – kao ime žene koja je pripadala generaciji koja je u najtežim vremenima gradila prve institucije, prve temelje i prvu svijset o tome kak srpski narod mora imati vlastiti institucionalni okvir u kojem će sam odlučivati o svojoj sudbini. To je generacija kojoj dugujemo svijest i odlučnost da jai barid zdaruni temelje vječnosti Republike Srpske. Svojom pojavom, obrazovanjem i odlučnošću pokazala je kako u presudnim trenutcima nema mjesta kolebanju. Bilaq je tu kada se Republika Srpska rađala, kada su se donosile odluke povijesne težine i kada je trebalo zastupati politički položaj srpskog naroda pred svijetom. Njen odlazak je još jedan podsjetnik na vrijeme borbe, odricanja i velikih izazova na putu stvaranja Republike Srpske. Vrijeme koje je oblikovalo sudbinu našeg naroda i koje ne smijemo zaboraviti. Obitelji Plavšić izražavam iskrenu sućut. Neka počiva u miru”.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) 2003. godine osudio ju je na 11 godina zatvora nakon što ju je proglasio krivom za zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom rata u BiH.

Ona je prethodno priznala krivnju za progon na političkoj, vjerskoj i rasnoj osnovi. 

„Izašnjavam se da sam kriva”, rekla 2002. godine pred sudcima u Haagu ratna potpredsjednica Republike Srpske.

Nakon ovog priznanja, prema sporazumu o priznanju krivice, postupak je okončan presudom od 11 godina, uz odbacivanje svih ostalih optužbi uključujući i onu za genocid, svojedobno je izvješćivao Radio Slobodna Europa. No, sedam godina kasnije, iz švedskog zatvora u kome je služila kaznu, Biljana Plavšić je u intervjuu za švedski magazin ‘Vi’ povukla svoje priznanje krivice. Prema pisanju magazina, o motivima koji su je ponukali za priznanje ona je tada rekla:

“Ja sam sebe žrtvovala. Nisam učinila nista loše. Priznala sam krivicu za zločine protiv čovječnosti zato da bih mogla pregovarati o ostalim optužbama. Da nisam, suđenje je moglo potrajati tri, tri i pol godine. S obzirom na moje godine, to nije bila prihvatljiva opcija.”

Prema sudskoj presudi, sudjelovala je u kampanji etničkog razdvajanja i progona nesrpskog stanovništva, Bošnjaka i Hrvata, u 37 općina u Bosni i Hercegovini.

Puštena je na slobodu 2009. godine nakon izdržane dvije trećine kazne koju je služila u Švedskoj i od tada je živjela u Beogradu. Jedina je žena koju je Haški tribunal osudio za ratne zločine. 

Agencija TANJUG izvješćuje da će Biljana Plavšić biti pokopana u Banja Luci. 

/Desk/

Objava Umrla Biljana Plavšić, jedina žena koju je haški tribunal osudio za ratne zločine – nakon glorifikacije Mladića, ide isto i za Plavšićku pojavila se prvi puta na Republika.

Prema njegovim informacijama, riječ je o tri djevojčice, a Duraković je kazao kako će ovaj slučaj, sve je izglednije, završiti tužbom, izvješćuje N1.

Duraković je istaknuo kako o ovom slučaju pričao s pojedinim roditeljima te tvrdi da su učenice upozorene da bi im vladanje moglo biti smanjeno zbog nošenja dresova reprezentacije BiH.

“Ovo je u Srebrenici sigurno tako, jer sam ja razgovarao i s nekim roditeljima. To su djeca u srednjoj školi, dakle, nisu to djeca u drugom razredu osnovne škole pa da im ne vjerujemo u smislu da znaju donijeti racionalnu odluku. To su djeca u srednjoj školi kojima je profesorica rekla da će im smanjiti vladanje zbog toga što na taj način, nošenjem dresova, šire nacionalnu netrpeljivost i tako dalje”, rekao je Duraković za N1.

Posebno problematizira, kako tvrdi, različit odnos prema dresovima i simbolima Bosne i Hercegovine i Srbije.

“Kada djeca dolaze u školu s dresovima, recimo, reprezentacije Srbije, to je potpuno u redu. Sa zastavama Srbije, to je u redu. Međutim, u vlastitoj državi, od koje svi mi živimo i u kojoj živimo, to je, evo, navodno problem”, kazao je.

Duraković je najavio i konkretne poteze te ustvrdio kako roditelji pravdu planiraju tražiti pravnim putem te da će im i on kao potpredsjednik RS, u tome pomoći.

“Roditelji namjeravaju tužiti i školu i nastavnike, profesore koji su već utjecali na ovu djecu. Dakle, to je pravno čista stvar. Pazite, pričamo o državi u kojoj živimo. To je možda jedinstven slučaj u cijelom svijetu, da vam netko u vlastitoj državi u kojoj živite zabranjuje da nosite simbole te države. Mislim, gdje oni žive i što misle time postići? Dakle, to je čista stvar i oni će biti tuženi zbog toga”, poručio je Duraković.

Duraković je iznio i osobno iskustvo iz vremena kada je njegova kćer imala tri i pol godine i bila u vrtiću.

Ispričao je kako su prolazili kroz Srebrenicu kada se začulo zvono s lokalne crkve, nakon čega se djevojčica počela krstiti.

“Kažem ja njoj: ‘Ajna, što radiš, dijete?’ Kaže ona: ‘Pa, učiteljica u vrtiću rekla je kada se čuje zvono na crkvi da se treba krstiti.’ E, toliko o tome koliko oni imaju obzira prema djeci drugih etničkih i nacionalnih skupina”, ispričao je Duraković.

On smatra da se kroz takve primjere pokušava nametnuti dominacija jednog naroda unutar sustava obrazovanja.

“Ovdje se pokušava nametnuti sustavni ekskluzivitet jednog naroda, što nije ni po Ustavu ni po zakonima. Škole imaju slave, što su pravoslavni praznici. Vrtići imaju slave, sveučilišta imaju slave, kabineti ministarstava imaju slave. Mislim, gdje idemo? Ovo je strašno. Ja stvarno ne mogu zamisliti da u jednom modernom, demokratskom, pravno uređenom društvu postoje takve pojave. To nigdje u svijetu nema. Dakle, samo ovdje”, zaključio je Duraković za N1.

/Desk/

Objava Škola u Srebrenici učenicima zabranila dolazak u dresovima reprezentacije BiH zbog “širenja nacionalne netrpeljivosti”, zaprijetili smanjenjem vladanja pojavila se prvi puta na Republika.

Autocesta koja bi trebala povezati Budimpeštu i Ploče kroz BiH projektirana je u dužini od oko 330 kilometara i većina te prometnice prolazi kroz Federaciju BiH, prenosi HINA.

Gradnja traje već 25 godina pri čemu je dovršeno manje od 150 kilometara autoceste, a provedbu projekta prate brojne afere pa je ranije ovog mjeseca Posebni odjel Tužiteljstva Federacije BiH za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije (POSKOK) podignuo optužnicu protiv bivšeg direktora Autocesta FBiH Eldara Trhulja i još tri osobe koje sumnjiči za umjetno “pumpanje” cijena za otkup zemljišta na kojemu se izvode radovi.

Istodobno traje istraga koju provodi Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) zbog sumnje u zloporabu kredita koje su Autocestama FBiH odobrile Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Europska investicijska banka (EIB).

Te banke najavile su kako će suspendirati planirane isplate dok traje istraga, a entitetske vlasti zbog toga su se suočile s problemom plaćanja za već obavljene radove na dionici koja od Zenice vodi ka Doboju.

Nikšić: Problem ćemo premostiti komercijalnim kreditima

Nikšić je sada najavio kako će taj problem premostiti komercijalnim kreditima.

“Vlada bi ovih dana trebala donijeti potrebne odluke da 150 milijuna konvertibilnih maraka (76,7 milijuna eura) Autoceste uzmu od komercijalnih banaka po dosta kvalitetnoj kamatnoj stopi kako bi se nastavili radovi”, kazao je Nikšić za portal Klix.

Portal Istraga.ba nakon toga je ustvrdio kako je taj posao zapravo već dogovoren pa je objavio presliku ugovora vlade s Raiffeisen bankom BiH o kreditnom zaduženju od oko 50 milijuna eura s rokom otplate od 10 godina i uz kamatnu stopu nešto veću od tri posto.

Nikšić je najavio kako će unatoč poteškoćama, u sljedećih desetak dana u promet biti pušteno još deset kilometara autoceste pa će ona u kontinuitetu povezivati područje od granice Hercegovine do prilaza Žepču u središnjoj Bosni.

Kada će autocesta u cijelosti biti dovršena za sada nema novih naznaka no poznato je kako će samo za gradnju tunela kroz planinu Prenj na najzahtjevnijoj dionici između Sarajeva i Mostara trebat najmanje šest godina, a radovi nisu niti počeli.

/Desk/

Objava I kriminal i nove kamate plaćaju porezni obveznici – Europske banke obustavile financiranje Koridora Vc: BiH se kod komercijalnih banaka zadužuje za nastavak gradnje autoceste pojavila se prvi puta na Republika.

Kako izvješćuje Federalna.ba pozivajući se na izjavu glasnogovornice POSKOK-a Nine Hadžihajdarević, policija pretresa komunalno poduzeće ‘Neum’ zbog sumnji povezanih s uvozom otpada iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.

„Pretresa se komunalno preduzeće ‘Neum’ u vezi sa uvozom otpada iz Hrvatske u BiH. Više informacija trenutno ne možemo iznositi“, kazala je Hadžihajdarević.

Problematika odlaganja komunalnog otpada iz Hrvatske na području Neuma nije nova. Federalna uprava policije još je 2007. godine prikupljala dokumentaciju o dopremanju otpada iz Hrvatske, nakon čega je materijal proslijeđen Tužilaštvu BiH i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove.

Federalna inspekcija je tada utvrdila kako se na lokalitet Klepovica dovozio komunalni otpad iz Stona, Orebića i Janjine. Prema tada dostupnim podacima, preko granice su svakodnevno prelazila dva do tri kamiona natovarena otpadom.

Inspektori su, osim pitanja porijekla i dopremanja otpada, utvrdili i određene nepravilnosti na samoj deponiji. Među evidentiranim problemima bili su nedostatak zaštitne ograde i obilaznog puta, kao i neredovno zatrpavanje odloženog otpada.

/Desk/

Objava FUP pretresa neumsko komunalno poduzeće – sumnja na uvoza otpada iz Hrvatske pojavila se prvi puta na Republika.

“Nedolaskom na sjednice onemogućava se rad Gradskog vijeća i donošenje odluka od izravne važnosti za funkcioniranje grada i svakodnevni život njegovih građana. Posebno zabrinjava činjenica da je zbog nemogućnosti održavanja sjednice upitno pravodobno usvajanje rebalansa Proračuna Grada Mostara, a time i osiguravanje sredstava potrebnih za isplatu plaća djelatnicima Grada i pripadnicima Profesionalne vatrogasne postrojbe Mostar”, ističu u priopćenju.

Pozivaju se vijećnici Koalicije za Mostar, kao i predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara Đani Rahimić, da pokažu političku i ljudsku odgovornost prema građanima koji su im dali mandat. Politička neslaganja legitimna su u demokratskom društvu, ali bojkot rada institucije ne bi trebao biti način rješavanja političkih pitanja, osobito kada njegove posljedice mogu osjetiti zaposlenici i građani.

“Gradska vijećnica mjesto je na kojem se trebaju sučeljavati argumenti, iznositi različiti politički stavovi i donositi odluke. Građani su vijećnicima dali mandat upravo za rad u Gradskom vijeću, a ne za izostanak iz njegova rada.

Stoga se vijećnike Koalicije za Mostar poziva da prekinu bojkot, vrate se u Gradsko vijeće te kroz institucionalni dijalog, raspravu i glasovanje zastupaju stavove svojih birača. Mandat koji su dobili od građana nosi i odgovornost prema tim istim građanima. Ta odgovornost mora biti iznad političkih nesuglasica i prijepora.

U ovom trenutku posebno je važno pokazati političku i institucionalnu odgovornost te omogućiti aktivan rad Gradskog vijeća, osobito kada se odlučuje o pitanjima koja izravno utječu na egzistenciju zaposlenika i funkcioniranje gradskih službi. U demokraciji je parlament najviše zakonodavno tijelo. Ako parlament prestane raditi, demokracija prestaje funkcionirati”, poručuju iz Grada Mostara.

Ta poruka danas jednako vrijedi za svaku demokratski izabranu instituciju, pa tako i za Gradsko vijeće Grada Mostara. Politički stavovi i neslaganja imaju svoje mjesto u demokratskom procesu, ali njihovo mjesto je u vijećnici – kroz raspravu, argumente i glasovanje, a ne izvan institucije čiji je rad povjeren upravo izabranim predstavnicima građana.

/Desk/

Objava Grad Mostar poziva vijećnike Koalicije na povratak u vijećničke klupe pojavila se prvi puta na Republika.