Instagram i Facebook trenutno dopuštaju otvaranje računa svima sa 13 ili više godina, pri čemu se korisnici mlađi od 18 godina automatski preusmjeravaju na takozvane „Tinejdžerske račune“ (Teen Accounts), koji su prema zadanim postavkama privatni i ograničavaju pristup štetnom sadržaju. Najavljeni sporazum dodatno će promijeniti te aplikacije: nove značajke bit će uvedene u sljedećih šest mjeseci, dok bi za neke kompleksnije sustave, poput novog načina provjere dobi korisnika, moglo trebati do godinu dana.

U nastavku donosimo detaljan pregled promjena koje očekuju mlade korisnike i njihove roditelje.

Stroža vremenska ograničenja i utišane obavijesti

Tinejdžeri će na Instagramu i Facebooku biti ograničeni na najviše dva sata korištenja dnevno, osim ako roditelj u postavkim ne odobri dodatno vrijeme. Osim toga, mladim će korisnicima automatski biti onemogućeno korištenje aplikacija u kasnim noćnim satima, točnije između ponoći i 6 sati ujutro.

Također, kako bi se smanjilo ometanje nastave, obavijesti na Instagramu i Facebooku bit će utišane tijekom školskih sati, odnosno od 8:00 do 15:00 sati.

Isključivanje algoritmatskih značajki i filtara

Prvi put u povijesti ovih mreža, mladi korisnici moći će isključiti opciju „automatske reprodukcije“ (autoplay), koja automatski pokreće sljedeći videozapis. Umjesto toga, moći će sami odabrati dodir ili povlačenje prstom po zaslonu za nastavak pregledavanja.

Tinejdžeri dobivaju i mogućnost isključivanja personaliziranog alogritamskog ulaga (feeda). Umjesto sadržaja koji je krojen prema njihovim navikama, moći će odabrati prikaz ne-personaliziranog sadržaja.

Meta uvodi i učestalije podsjetnike: svakih 15 uzastopnih minuta provedenih na aplikaciji, korisnik mlađi od 18 godina dobit će obavijest na zaslonu, a upozorenja će se ponovno pojaviti nakon 60 i 90 minuta korištenja.

Kao dodatnu mjeru za očuvanje mentalnog zdravlja, Meta će onemogućiti prikaz broja broja „lajkova“ (sviđanja) te blokirati upotrebu filtara s „ekstremnom šminkom“ i onih koji simuliraju zahvate plastične kirurgije.

Dodatne zaštite i brže prijavljivanje štetnog sadržaja

Tvrtka najavljuje jače zaštite od „neželjenih kontakata sa strancima“, što uključuje zabranu odraslima da šalju poruke tinejdžerima ili pregledavaju njihov sadržaj.

Meta je također obećala jednostavniji i brži sustav za prijavu štetnog sadržaja, uz obvezu da će odgovoriti na čak 90 posto takvih prijava u roku od šest sati.

Unaprijedit će se i roditeljski alati koji omogućuju uvid u vrijeme koje djeca provode na aplikacijama, što pretražuju i s kime komuniciraju. Roditelji će dobiti obavijest svaki put kada njihovo dijete izradi novi račun ili stupi u interakciju s profilima koje Meta označi kao sumnjive.

Pouzdanija provjera dobi korisnika

Određivanje stvarne dobi korisnika dugogodišnji je izazov za sve društvene mreže. U sklopu nagodbe, Meta se obvezala ulagati znatno više resursa u tehnologiju provjere dobi kako bi precizno identificirala tinejdžere te uklonila sve korisnike za koje se utvrdi da su mlađi od 13 godina.

Objava Što se mijenja za tinejdžere na Instagramu i Facebooku; Meta ulaže u zaštitu mladih nakon povijesne nagodbe? pojavila se prvi puta na Republika.

Iako je primjena AI alata poput ChatGPT-ja ili Claudea u stalnom porastu, niz istraživanja objavljenih u posljednjih godinu dana navodi na oprez. Preveliko oslanjanje na tehnologiju može dovesti do atrofije mentalnih procesa. Kada zadatke koji zahtijevaju kognitivni napor preusmjerimo na strojeve, gubimo onaj ključni proces rješavanja problema koji naš mozak održava oštrim.

Stručnjaci ipak ističu da sama tehnologija nije po sebi loša te da njezin utjecaj ovisi isključivo o načinu na koji je koristimo. U nastavku donosimo pregled glavnih rizika i preporuke neuroznanstvenika i psihologa o tome kako koristiti AI bez štete po vlastite mentalne sposobnosti.

Ključni savjeti stručnjaka za očuvanje mentalne oštrine

1. Ne uzimajte odgovore AI-ja zdravo za gotovo

• Rizik: Istraživanja pokazuju da učestalo oslanjanje na AI smanjuje rezultate na testovima kritičkog razmišljanja. Pojava nazvana “kognitivna predaja” označava stanje u kojem ljudi vjeruju robotu više nego vlastitoj intuiciji, čak i kada je robot u krivu.
• Rješenje: Prije nego što postavite pitanje aplikaciji, sami oblikujte vlastiti stav ili hipotezu. Iskoristite AI da preispita vaše mišljenje i pronađe slabosti u vašem rasuđivanju, umjesto da od njega tražite gotov odgovor.

2. Unesite svjesni napor u učenje i istraživanje

• Rizik: Lako dostupne informacije koje pročitamo s ekrana rjeđe završavaju u dugotrajnom pamćenju jer oko njih nije uložen nikakav trud.
• Rješenje: Kada koristite AI za učenje novih tema, usporite proces. Hvatajte bilješke (po mogućnosti ručno) ili zatražite od AI-ja da vam izradi kvizove i kartice za ponavljanje kako biste aktivno testirali vlastito znanje.

3. Ostavite prazan papir praznim bar malo dulje

• Rizik: Generiranje ideja pomoću AI-ja često daje predvidljive i manje originalne rezultate, čime se preskače proces u kojem mozak spaja neočekivane koncepte i jača vlastitu kreativnost.
• Rješenje: Prvo zapišite vlastite ideje, bez obzira na to koliko neoblikovane bile. Dopustite mozgu da se aktivira i poveže vlastita iskustva i znanja, a tek potom upotrijebite AI za razradu ili doradu tih ideja.

4. Vježbajte pozornost i prihvatite zahtjevne zadatke

• Rizik: Instantni odgovori i mogućnost preskakanja uložene energije smanjuju naš kapacitet za dulju koncentraciju i rješavanje složenijih problema.
• Rješenje: Namjerno birajte sporiji put. Izbjegavajte sažimanje dugih članaka pomoću botova, sedite i promišljajte o problemu prije traženja pomoći te dopustite sebi osjećaj mentalnog napora — upravo je to znak da mozak aktivno radi.

Ljudski mozak posjeduje sposobnost stvaranja osobnih i autentičnih veza koje digitalni matematički modeli ne mogu replicirati. Upravo će raznolikost i originalnost ljudskih ideja predstavljati najveću vrijednost u godinama koje dolaze, a svjesno upravljanje upotrebom AI alata ključ je očuvanja te prednosti.

Objava Kako spriječiti da vam umjetna inteligencija ispije mozak pojavila se prvi puta na Republika.

Podaci to i potvrđuju: izvješća za 2026. godinu pokazuju da čak 77 % putnika uživa u obilasku inozemnih trgovina, dok je vodeći finski lanac K-Supermarket nedavno postao prvi u svijetu koji je svoje poslovnice službeno registrirao kao turističke atrakcije na Tripadvisoru.

Prozor u stvarnu svakodnevicu

Za razliku od povijesnih znamenitosti koje govore o prošlosti neke zemlje, supermarket prikazuje kako lokalno stanovništvo živi danas. Na policama nema sadržaja prilagođenog turistima – tu se spajaju lokalna gastro-kultura, svakodnevne navike i stvarni život.

Nekoliko je ključnih razloga zašto je ovaj trend osvojio putnike diljem svijeta:

• Autentičnost bez scenarija: Redovi u trgovini nisu napravljeni za fotografiranje. Prolazak kroz police nudi nefiltriran uvid u to što mještani jedu za doručak, kakve grickalice preferiraju i koje začine smatraju nezaobilaznim.
• Pristupačno i demokratično iskustvo: Dok obrok u restoranu s Michelinovim zvjezdicama ili privatna gastronomska tura zahtijevaju značajan budžet, svatko može izdvojiti nekoliko eura za košaricu punu neobičnih lokalnih grickalica, pića i slatkiša.
• Učinak “ljetnog rosea”: Psiholozi ističu da hrana u stranim trgovinama ima poseban čar zbog konteksta. Jedinstveni okus čipsa ili sok kupljen na odmoru djeluje fascinantno upravo zbog ambalaže na stranom jeziku, ugodne klime i opuštene atmosfere.
• Sigurnost poznatog okruženja: Budući da svi dobro poznajemo osnovni koncept kupovine (uzeti košaricu, razgledati, stati u red), mozak se osjeća sigurno. Ta nam poznata struktura omogućuje da se opustimo i s radoznalošću istražujemo sve ono što je na policama drugačije.

Novi oblici suvenira

Klasične magnete za hladnjak i razglednice sve češće zamjenjuju autentični jestivi suveniri: teglice namaza od pistacija iz Španjolske, egzotične verzije popularnih čokoladica iz Japana ili specifični mješoviti začini iz SAD-a.

Ipak, popularnost ovog trenda donosi i izazove. Kada turisti u potpunosti preplave lokalne trgovine – poput poznate poslovnice Lawson u podnožju planine Fuji – obična trgovina gubi svoju primarnu svrhu i prestaje biti odraz svakodnevnog života.

Čar inozemnog supermarketa leži upravo u njegovoj jednostavnosti: u trenutku kada među nepoznatim slovima i ambalažama intuitivno posegnete za proizvodom koji kupuje i lokalac pored vas, dobivate jedno od najiskrenijih iskustava koje putovanje može ponuditi.

Objava Supermarket-turizam: Zašto su nas opčinile inozemne trgovine pojavila se prvi puta na Republika.

Smješten na obalama rijeke Bregave, lijevog pritoka Neretve, te okružen planinom Hrgud i Vidovim poljem, Stolac je jedan od hercegovačkih gradova s iznimno bogatom kulturnom i povijesnom baštinom. U njegovoj neposrednoj okolici, u slikovitom zaseoku Boljuni koji službeno pripada selu Bjelojevići, smjestila se jedna od najzanimljivijih znamenitosti toga kraja: bunar Neveš.

U narodu poznat i kao “grčki bunar”, za koji se vjeruje da nikada ne presušuje, ovaj drevni spomenik svjedoči o višestoljetnoj povezanosti čovjeka i prirode te i danas privlači pozornost mještana, ali i sve većeg broja posjetitelja i turista.

Voda koja prkosi najtežim sušama

Za ovaj se bunar u narodu prenosi predaja da nikada nije presušio, čak ni u razdobljima najtežih i najdužih suša. Samo njegovo ime — Neveš ili Neva voda — zapravo je arhaični izraz za nepresušnu vodu.

Ovaj kameni ljepotan sagrađen je od čak 1300 precizno slaganim kamenih blokova. Prema procjenama povjesničara i arheologa, stariji je i od same srednjovjekovne nekropole stećaka u Boljunima, koja se nalazi na svega 20-ak metara udaljenosti.

Poznato je da su se u davnim vremenima ljudi često pokapali uz izvore vode. S obzirom na to da se kanal, kojim je kišnica stoljećima dolazila do bunara, proteže dijagonalno kroz samu nekropolu, pretpostavlja se da je bunar Neveš nastao znatno prije srednjovjekovnih spomenika. Posebnu pozornost na lokaciji privlači i velika kamenica dimenzija 120 × 70 × 80 centimetara, od koje do dna bunara vodi 17 sklesanih kamenih stepenica.

U bližoj okolici nalaze se još četiri bunara sličnih graditeljskih i funkcionalnih karakteristika, no onaj u Boljunima najveći je, najimpozantniji i najbolje očuvan. Unatoč stoljećima i modernizaciji, njegova arhitektonska očuvanost i danas izaziva divljenje stručnjaka i prolaznika.

Prijedlog za ljetni izlet: Otkrijte i čuda Parka prirode Hutovo blato

Ako vas put ovoga ljeta nanese u okolicu Stoca i Čapljine, svakako vrijedi posjetiti i obližnji Park prirode Hutovo blato — jedinstvenu zelenu oazu i jedno od najvećih zimovališta ptica u cijeloj Europi.

Hutovo blato pravi je raj za ljubitelje prirode i aktivnosti na otvorenom. Prostire se na čak 8000 hektara močvarnog, ravničarskog i brdovitog terena, s nadmorskom visinom od jednog pa sve do 588 metara. Slijevajući se u depresije, kraške ponornice i površinske vode stvaraju brojna jezera, jaruge i rijeke, dok visoka razina podzemnih voda uzrokuje pojavu stalnih i povremenih vrela.

Rijeka koja teče u oba smjera

Glavni vodotok Hutova blata je rijeka Krupa, duga devet kilometara i prosječne dubine oko pet metara. Krupa je prirodni fenomen jedinstven u Europi jer teče u oba smjera — i nizvodno i uzvodno. Naime, kada poraste vodostaj moćne Neretve, ona potisne Krupu natrag prema njezinome izvorištu u Deranskom jezeru, stvarajući rijedak i fascinantan prirodni proces.

Objava Tajna drevnog spomenika u Boljunima: Hercegovina skriva 2000 godina star bunar koji nikada ne presušuje pojavila se prvi puta na Republika.

Promjene u švedskom obrazovnom sustavu već su vidljive u školama diljem zemlje. U srednjoj školi u Nacki, nedaleko od Stockholma, učenici završnih razreda sve češće iz torbi vade klasične udžbenike i bilježnice umjesto prijenosnih računala.

„Sada iz škole često nosim kući nove knjige i papire”, kazala je 18-godišnja Sophie za BBC, dodajući kako je jedan od nastavnika počeo tiskati sve materijale koji se koriste na nastavi, dok je u nastavi matematike digitalna platforma zamijenjena isključivo radom iz udžbenika.

Strategija „od ekrana do knjige”

Ovaj zaokret predstavlja potpunu suprotnost politici koju je Švedska provodila tijekom proteklog desetljeća. Prijenosna računala postala su uobičajen dio nastave krajem 2000-ih, a već 2015. godine oko 80 posto učenika državnih srednjih škola imalo je vlastiti digitalni uređaj. Od 2019. godine čak je i korištenje tableta u dječjim vrtićima bilo dio službenog nastavnog plana.

Dolaskom desno orijentirane koalicijske vlade 2022. godine, obrazovna politika dobila je potpuno novi smjer.

„Zapravo se pokušavamo riješiti ekrana koliko god je to moguće”, izjavio je Joar Forsell, glasnogovornik Liberalne stranke za obrazovanje. „U višim razredima možda se mogu koristiti nešto više, ali kada je riječ o mlađoj djeci, smatram da ekrane uopće ne bismo trebali koristiti.”

Vlada svoju novu strategiju promovira sloganom „från skärm till pärm” („od ekrana do knjige”), uz obrazloženje da nastava bez ekrana djeci omogućava bolju koncentraciju te kvalitetniji razvoj vještina čitanja i pisanja.

Od prošle godine vrtići više nisu obvezni koristiti digitalne alate, a djeci mlađoj od dvije godine tableti se više ne daju. Kasnije ove godine na snagu stupa i zabrana korištenja mobilnih telefona u školama, čak i kada služe u obrazovne svrhe.

Za nabavu novih udžbenika i tiskanih materijala država je školama već dodijelila više od 2,1 milijardu švedskih kruna, dok se potpuni novi nastavni plan zasnovan na udžbenicima očekuje 2028. godine.

Znanstvenici upozoravaju na pad čitateljske pismenosti

Promjena politike uslijedila je nakon opsežnih konzultacija održanih 2023. godine, u kojima su sudjelovali sveučilišni istraživači, nastavničke organizacije i državne institucije.

Neuroznanstvenica dr. Sissela Nutley s Instituta Karolinska ističe da postoje ozbiljni razlozi za ograničavanje digitalnih uređaja u učionicama:

„Sve je veća svijest o tome koliko tehnologija ometa nastavu. Učenici lako gube koncentraciju gledajući što druga djeca rade na ekranima, dok niz međunarodnih istraživanja pokazuje da čitanje tekstova na digitalnim uređajima otežava obradu informacija i razumijevanje pročitanog.”

Švedska vlada očekuje da će ovakav pristup pomoći zemlji da popravi rezultate na međunarodnom PISA testiranju. Nekadašnji europski uzor u obrazovanju posljednjih godina bilježi pad rezultata, posebno u matematici i čitateljskoj pismenosti, pri čemu podaci pokazuju da gotovo četvrtina švedskih petnaestogodišnjaka ne dostiže osnovnu razinu razumijevanja pročitanog teksta.

Upozorenja OECD-a i tehnološkog sektora

Ipak, ovogodišnje izvješće OECD-a donosi nijansiraniju sliku. Organizacija zaključuje da švedski učenici u cjelini imaju koristi od pristupa digitalnim alatima, ali istovremeno upozorava na veliki broj digitalnih distrakcija u učionicama.

Direktor OECD-ova odjela za obrazovanje Andreas Schleicher smatra da je Švedska otišla u ekstrem:

„Švedska je unijela u učionice mnogo uređaja bez jasne pedagoške svrhe i jasno definiranih ciljeva.”

S druge strane, tehnološka industrija upozorava da bi povratak analognom obrazovanju mogao imati ozbiljne posljedice po tržište rada. Jannie Jeppesen, izvršna direktorica udruženja Swedish EdTech Industry, poziva se na procjene Europske unije prema kojima će uskoro čak 90 posto radnih mjesta zahtijevati digitalne kompetencije, te upozorava da bi Švedska mogla izgubiti status jednog od vodećih europskih tehnoloških središta.

Posebno se vodi rasprava i o umjetnoj inteligenciji. Dok vlada planira uvođenje nastave o AI-ju u srednjim školama, dio stručnjaka smatra da bi djeca s tim tehnologijama trebala biti upoznata i ranije kako ne bi nastala nova digitalna nejednakost.

Reakcije samih učenika također su podijeljene — dok jedni pozdravljaju smanjenje prisutnosti ekrana zbog lakšeg održavanja fokusiranosti, drugi vjeruju da bi škole trebale nastaviti pratiti suvremene tehnološke trendove na kojima počiva moderno društvo.

Objava Švedska vraća udžbenike i papir u učionice te ograničava upotrebu ekrana pojavila se prvi puta na Republika.

Smještaj je namijenjen katoličkim studentima svih fakulteta, isključivo mladićima, a prednost će imati kandidati slabijeg imovinskog stanja i boljeg prosjeka ocjena, iz obitelji s brojnijom djecom, koji već ne uživaju studentsku stipendiju, ili neku drugu financijsku pomoć slične kategorije.
Rok za prijavu

Prijave za natječaj sa potpunom dokumentacijom primaju se do 19. kolovoza 2026.
Prijave slati na adresu:

Dom sv. Antuna Padovanskoga (za natječaj)
Sveti Duh 33
10 000 Zagreb

Detalje natječaja možete pročitati na: stranici Provincije.

/Desk/

Objava Franjevci sa Svetog Duga raspisuju natječaj za besplatan smještaj studentima pojavila se prvi puta na Republika.

Iako turistička slika Mostara pokazuje da ljetne vrućine ne ometaju posjetitelje u obilasku kulturno-povijesnih znamenitosti, obrtnici i trgovci u starom dijelu grada ističu kako rijeke ljudi na ulicama ne znače nužno i ostvarivanje očekivanog profita.

Turistička djelatnica iz stare gradske jezgre Mostara, Mirna Čumalić Kukrica, u razgovoru za Fenu ističe kako uvijek treba razlikovati one koji samo razgledavaju od onih koji su spremni izdvojiti novac za suvenire.

“Kupaca ima, ali uvijek je zanimljivo promatrati taj omjer u odnosu na šetače. Standardno, turistička sezona kasni i ove godine. S obzirom na to da se trenutačno održava Svjetsko prvenstvo u nogometu te uzimajući u obzir cjelokupnu situaciju u svijetu, to se definitivno odrazilo na potrošnju. Uvijek je, naravno, zanimljivo raditi s gostima, ali da je sezona krenula onako kako se očekivalo – definitivno nije”, kazala je Čumalić Kukrica.

Stranci najviše cijene autentičnost i praktičnost

Kada je riječ o potražnji, strani posjetitelji u Mostaru najviše cijene autentičnost i praktičnost prilikom odabira uspomena koje će ponijeti kući.

“Najviše se traže ručni radovi i sve ono što priča priču o povijesti i kulturi Bosne i Hercegovine. Gosti traže nešto što nije preskupo, a da to opet mogu jednostavno ponijeti sa sobom kao uspomenu i suvenir za svoje najbliže”, pojašnjava ona.

Tradicionalni bakreni setovi za kavu – simbol Mostara

Među najpopularnijim i najprepoznatljivijim suvenirima i dalje su tradicionalni bakreni setovi za kavu, čija cijena varira ovisno o složenosti izrade.

“Bakreni se set može naći u rasponu od nekih 40 do 120 konvertibilnih maraka. S obzirom na to da je riječ o čistom ručnom radu, mislim da je to zaista izvrsna cijena za nešto tako vrijedno”, naglašava ova turistička djelatnica.

Cijene ostale pristupačne unatoč poskupljenju sirovina

Iako su nabavne cijene sirovina i materijala u posljednje vrijeme rasle, trgovci i obrtnici u staroj jezgri trudili su se zadržati svoje proizvode pristupačnima kako bi ostali konkurentni i privukli kupce.

“Mislim da su cijene i dalje ostale vrlo prihvatljive za goste. Iako je nabavna cijena brojnih dobara porasla, nismo se odlučivali na velika poskupljenja te se zadržala jedna pristojna i realna razina”, zaključila je Čumalić Kukrica.

Unatoč sporijem startu i utjecaju globalnih događanja, mostarski obrtnici i turistički djelatnici nadaju se da će se intenziviranjem ljetne sezone u predstojećim tjednima popraviti i prodajni rezultati u staroj gradskoj jezgri.

(izvor: Fena)

Objava Autentične rukotvorine i umjerene cijene i dalje su glavni aduti mostarskih obrtnika pojavila se prvi puta na Republika.

Cilj projekta, koji je pokrenut prije deset godina, bio je sustavna borba protiv klimatskih promjena, zagađenja zraka i nesnosnih ljetnih vrućina. Transformacijom ulica, avenija, parkova i riječnih obala, gradske su vlasti stvorile golemu, povezanu zelenu mrežu koja danas služi kao ogledni primjer održivog urbanizma za gradove diljem svijeta.

Spajanje izoliranih zelenih površina

Glavna ideja projekta bila je iskoristiti vegetaciju kao prirodni štit protiv vrućine, ali i povezati već postojeće, dotad izolirane zelene površine. Kroz projekt je formirano više od 30 kontinuiranih zelenih koridora, od čega se 18 proteže duž gradskih ulica i avenija, dok ih 12 prati tokove lokalnih rijeka.

Osim masovne sadnje drveća, projekt je obuhvatio i sadnju grmlja te raslinja za pokrivanje tla. Na brojnim zgradama i javnim objektima postavljeni su vertikalni vrtovi, a ozelenjeni su i krovovi te riječne obale.

Beton i asfalt zamijenjeni prirodnim materijalima

Ključan korak u realizaciji “Zelenih koridora” bilo je uklanjanje asfalta i betona s pojedinih gradskih površina. Ti su dijelovi zamijenjeni propusnim tlom i bogatom vegetacijom, što je omogućilo prirodno upijanje kišnice i smanjilo nakupljanje topline.

Gusta sjena novozasađenih stabala odigrala je presudnu ulogu u regulaciji mikroklime. Rezultati su brzo postali vidljivi na termometrima: prosječna temperatura u gradu pala je za 2°C, dok je u najgušće ozelenjenim četvrtima zabilježen pad od čak 3°C, što donosi golemo olakšanje u regiji poznatoj po tropskim vrućinama.

Međunarodna priznanja za ekološki iskorak

Uspjeh Medellina nije prošao nezapaženo na globalnoj sceni. Zbog inovativnog i učinkovitog korištenja vegetacije u borbi protiv klimatskih izazova, grad je osvojio nekoliko uglednih ekoloških nagrada. Među njima se posebno ističu nagrada Ashden Awards 2019. godine te priznanje organizacije C40 Bloomberg Philanthropies, koje su Medellin svrstale u sam vrh svjetskih gradova koji uspješno provode zelenu tranziciju.

Objava Kolumbijski uzor: Medellin zasadio stotine tisuća stabala, snizio temperaturu do 3°C i transformirao grad u zelenu oazu pojavila se prvi puta na Republika.

Ova zarobljena toplina podiže temperaturu na razine koje ljudsko tijelo teško podnosi. Nedavno su temperature u pojedinim kineskim gradovima dosegnule i ekstremnih 50 stupnjeva Celzijusa, što dramatično otežava svakodnevni život stanovništva u urbanim sredinama. U takvom scenariju, nova metoda hlađenja – kolokvijalno nazvana “vanjski klima uređaj” – bilježi nagli porast popularnosti na globalnim mrežama.

Videozapisi koji kruže platformom X i drugim društvenim medijima prikazuju namjenske sustave za hlađenje instalirane izravno na terasama nebodera u Kini. Prema dostupnim podacima, ovi sustavi uspijevaju sniziti temperaturu okoline za značajnih 5 do 8 stupnjeva Celzijusa.

Princip rada: Evaporacijsko hlađenje pod visokim tlakom

Vanjski sustav za hlađenje vodenom maglom tehnologija je koja hladi otvorene ili poluotvorene prostore raspršivanjem ultralakih oblaka vode u zrak. Sustav funkcionira na principu evaporacijskog hlađenja: sitne kapljice vode apsorbiraju toplinu iz okolnog zraka dok isparavaju, čime se učinkovito snižava temperatura okoline za nekoliko stupnjeva.

Zahvaljujući upotrebi naprednih sustava visokog tlaka, kapljice su toliko sitne da trenutno isparavaju, što omogućuje hlađenje zraka bez vlaženja ljudi, prolaznika ili okolnih površina.

Ova tehnologija, koja se već ranije u manjem opsegu instalirala u kafićima, restoranima, vrtovima, skladištima i prostorima za organizaciju događaja, pokazuje se iznimno korisnom tijekom ekstremnih ljetnih mjeseci. Osim visoke učinkovitosti, ovi sustavi troše relativno malo električne energije i vode u usporedbi s konvencionalnim klima uređajima, što ih čini ekonomski i ekološki isplativim rješenjem za hlađenje otvorenih površina.

Učinkovit odgovor na efekt gradskog toplinskog otoka

Sustavi za hlađenje vodenom maglom posebno su djelotvorni u urbanim sredinama koje su pogođene efektom gradskog toplinskog otoka. U tim područjima betonske zgrade, asfaltni putevi i nedostatak zelenih površina intenzivno apsorbiraju i zadržavaju toplinu, zbog čega su gradske temperature redovito za nekoliko stupnjeva više u odnosu na ruralnu okolicu.

Uvođenjem ovakvih tehnologija na terase nebodera, javne trgove, autobusna stajališta i tržnice, uspješno se suzbija akumulirana toplina. Brzim isparavanjem ultralakih kapljica stvara se ugodnija mikroklima, što boravak na otvorenom i u visokim objektima čini znatno podnošljivijim uz minimalnu potrošnju energije.

Objava Inovativna rješenja protiv urbanih vrućina: Kako Kina koristi sustave vodene magle za hlađenje nebodera i ulica pojavila se prvi puta na Republika.

„Vodili smo vrlo ugodan razgovor“, prisjetio se Serrano u intervjuu za Fortune. „Bila je to predivna mlada žena, puna energije i ideja. Zamislite moj šok kada su nekoliko dana nakon tog razgovora objavili imena dviju smrtno stradalih žrtava i kada sam vidio da je jedna od njih ona.“

U toj golemoj tuzi, Serrano je donio odluku koju nikada prije nije donio u svojoj 34-godišnjoj karijeri na Brownu: svojoj je grupi na kolegiju ECON 1170 – naprednom dodiplomskom studiju matematičke ekonomije – zadao kolokvij koji se piše kod kuće, ali bez korištenja literature (closed-book). Želio je ukloniti stres sjedenja u učionici na kampusu na koji, kako kaže, priličan broj studenata još uvijek bio previše traumatiziran kročiti. Dvoje njegovih studenata bilo je među devetero ranjenih u napadu; tjednima su se borili za život, ali su oboje preživjeli.

Ono što je Serrano dobio zauzvrat, umjesto zahvalnosti, bio je najveći zabilježeni skandal s varanjem uz pomoć umjetne inteligencije (AI) u Ligi bršljana (Ivy League), o čemu je prethodno izvijestio El País.

Varanje masovnih razmjera

Od 86 studenata koji su pristupili ispitu 5. ožujka, njih čak 40 ostvarilo je maksimalnih 100 bodova. Prosjek ocjena u grupi bio je nevjerojatnih 96, dok se prethodnih godina prosjek kretao između 65 i 80 bodova – a ovaj je ispit, po samom dizajnu, bio teži nego inače.

„Ljepota ispita koji se pišu kod kuće nekada je bila u tome što smo mi profesori mogli malo više izazvati studente, kako bismo ih potaknuli na višu razinu“, rekao se Serrano. „Činjenica da je ovo bio teži ispit, uz ovakvu distribuciju ocjena, jasno je pokazala da se dogodilo nešto vrlo neobično.“

Serrano je posumnjao kada je uočio odgovore koji su jednostavno bili „previše pametni“. „Neki su odgovori sadržavali neobične pasuse koji su se podudarali s rezultatima dobivenim nakon što smo pitanja provukli kroz ChatGPT“, rekao je Serrano. Njegovi asistenti koji ispravljaju ispite pokrenuli su ispitna pitanja kroz ChatGPT i došli do znakovitog otkrića: AI je generirao pretjerano zamršen argument za problem koji ima mnogo jednostavniji i elegantniji dokaz, a upravo se to isto zamršeno zaključivanje pojavilo u desecima studentskih ispita. „Ovakva distribucija jasno je pokazala da je nešto ozbiljno pošlo po zlu“, rekao je, nazvavši situaciju „potpuno apsurdnom“.

Ipak, Serrano je odlučio studentima dati priliku: nije poništio kolokvij, ali im je poručio da će završni ispit biti uživo u učionici. Ako distribucija ocjena na završnom ispitu ne bude približno odražavala onu s kolokvija, u obzir će se uzimati samo ocjena sa završnog ispita.

Kada se Serrano vratio na nastavu nakon ispravljanja ispita, otvoreno je rekao studentima što je otkrio: „Ako ste ovo učinili, ako ste samo pritisnuli gumb kako biste tražili od AI agenta da ovo odradi umjesto vas, pokazujete da ste potpuno nevažni. Moje pitanje za vas glasi: zašto ste ovdje? Zašto ste na sveučilištu ako odbijate učiti, ako odbijate raditi naporno i ako odbijate uložiti potreban trud za razvoj kritičkog mišljenja?“

„Ako je sve što radite samo pritiskanje gumba kako bi ovaj stroj obavio posao umjesto vas, mislite li stvarno da vam za to treba diploma s Browna?“

Na pitanje o prvoj reakciji studenata, Serrano je odgovorio samo jednom riječju: „Tišina“. Posumnjao je da oni koji su varali uopće nisu bili u dvorani: „Iskreno, mislim da većina njih tog dana nije bila na predavanju.“ Nastavu je zaključio podsjetivši studente na kodeks časti. „Svi ste potpisali ovo, zar ne? Nažalost, to je vrijednost vašeg potpisa.“

Nakon njegova govora, 27 studenata ispisalo se s kolegija; njih 22 imalo je čistih 100 bodova na kolokviju pisanom kod kuće.

Kada je došao red na završni ispit, samo se 59 studenata pojavilo na polaganju uživo – a njih 19 je palo. Prosjek ocjena cijele grupe srušio se na 48 od 100 bodova, što je uvjerljivo najniži prosjek završnog ispita u povijesti tog kolegija. „Empirijski dokazi prijevare su nepobitni“, rekao je Serrano. „Kada spojite sve ove informacije i distribucije ocjena s dvaju ispita, sve je apsolutno jasno.“

Nakon što je prikupio dokaze, Serrano ih je poslao dekanu i prorektoru Browna. Nitko u početku nije odgovorio. Tek nakon što je slučaj proslijedio Sveučilišnom odboru za akademski kodeks, primio je kratku poruku u kojoj se incident naziva „pozivom na buđenje“. Prorektor je, kako kaže, do danas zadržao potpunu tišinu.

Stručnjak koji je napisao knjigu o teoriji igara objašnjava teoriju igara

Serrano ima titulu profesora na prestižnoj katedri Harrison S. Kravis, što je jedno od najcjenjenijih imenovanja koje sveučilište može dodijeliti. Radi kao urednik u časopisu Games and Economic Behavior, vodećem znanstvenom časopisu u području koje pokriva ekonomiju rizika, nesigurnosti i informacija, u javnosti poznatom kao „teorija igara“ – što je upravo ono što je na djelu kada se važu rizici i koristi, primjerice, kod varanja na ispitu.

Serrano ima više od 6100 citata na Google Scholaru i autor je dvaju široko korištenih udžbenika, uključujući onaj koji koristi i sam odjel za ekonomiju na Brownu. Član je prestižnih akademskih društava, a 2024. godine dobio je i Nagradu Kralja Španjolske za ekonomiju.

Ovaj stručnjak za teoriju igara promatra trenutačnu situaciju i očajava. „Vrlo sam frustriran“, izjavio je Serrano za Fortune. „Vjerujem da je dolazak AI-ja za sve nas bio poput tsunamija. Uhvatio je sve nespremne. No, po mom skromnom mišljenju, šutnja je najgori mogući način rješavanja ovog problema.“

Serrano, koji je slijep od svoje 17. godine, doktorirao je na Harvardu i proveo više od tri desetljeća na Brownu. Priznaje da se AI razvijao toliko brzo da institucije nisu znale kako reagirati. Sveučilište Brown još uvijek nije odgovorilo na upite Fortunea za komentar.

No, problem nije samo na Brownu, napominje Serrano. Ukazao je na nedavni esej u The New York Timesu koji opisuje raširenu kulturu varanja uz pomoć AI-ja među studentima na Stanfordu – studentima koji su na elitnim sveučilištima ne da bi učili, već da bi prikupili prestižne titule i diplome. „Ono što propuštaju u toj vrlo naivnoj analizi“, kaže Serrano, „jest da će marka Browna biti marka još neko vrijeme. Ali ako Brown nastavi proizvoditi osrednje studente koji odbijaju učiti, tržište će prije ili kasnije shvatiti da diploma Browna više nije ono što je nekada bila.“

Šira putanja kojom se krećemo, upozorava, vodi prema nečem mnogo mračnijem. „Ako će radnici samo pritiskati gumb i tražiti od AI agenta da odradi posao umjesto njih, to ispisuje svijet u kojem je čovječanstvo odlučilo postati glupo“, rekao je. „Prestajemo razmišljati.“

Brown u ovome nije sam. Profesorski zbor Princetona izglasao je u svibnju ukidanje 133 godine stare tradicije kodeksa časti prema kojoj su se ispiti pisali bez nadzora, uvodeći obvezne proktore (nadglednike) u svakoj dvorani od 1. srpnja, što je najznačajnija promjena te politike otkako su je studenti prvi put izglasali 1893. godine. Kako je Fortune izvijestio u svibnju, 57% studenata u SAD-u sada navodi da tjedno koristi AI alate u svojim obvezama. Posebna analiza Fortunea pokazala je da AI uzrokuje mjerljivu kognitivnu atrofiju među studentima, pri čemu profesori upozoravaju na „veliko razvezivanje“ sposobnosti samostalnog zaključivanja. A prošlog tjedna, čak 47% anketiranih apsolvenata Harvarda priznalo je da je varalo tijekom studija.

Serrano je već uveo promjene za nadolazeću akademsku godinu. Tjedne domaće zadaće više neće nositi nikakve bodove za konačnu ocjenu, budući da se mogu u potpunosti riješiti uz pomoć AI-ja. Ispiti kod kuće trajno su ukinuti. „Nažalost, ideja o ispitima kod kuće stvar je prošlosti“, rekao je. „Studentima je previše lako pokleknuti pred iskušenjem.“

„Siguran sam da postoje prikladni načini korištenja AI-ja: on ima potencijal biti vrlo koristan alat koji će pridonijeti učenju“, zaključio je. „Ali moramo biti apsolutno načisto s rizicima koje donosi za akademski integritet, a to je vrijednost od koje ne smijemo odustati.“

Posljednja riječ za Serrana ipak se ne odnosi na ispite ili distribuciju ocjena. Radi se o tome kakve ljude sveučilišta stvaraju. „Moramo postaviti potrebne zaštitne ograde – a ako one zakažu, moramo biti spremni primijeniti posljedice“, poručio je. „Ovo je veće od same akademije. Ako više ne branimo istinu, pristojnost i poštenje, kakav ćemo uopće kredibilitet imati kao akademici?“

Objava „Čovječanstvo je odlučilo postati glupo“: Profesor s Browna prešao na ispite kod kuće nakon masovne pucnjave pa otkrio masovno varanje pojavila se prvi puta na Republika.