Naime, ova anketa je provedena, kako se navodi na službenom webu Agencije za statistiku BiH, na 9.043 domaćinstva.
“Prema ovoj anketi, 6,3 posto je računalo koristilo prije više od godinu dana, 2,1 njih je računalo koristilo prije više od tri mjeseca, dok je 61 posto osoba računalo koristilo u zadnja tri mjeseca”, istaknuli su za “Nezavisne” u Agenciji statistiku BiH.
Naglasili su da je, prema podacima iz popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, od ukupno 3.180.115 osoba starijih od deset godina informatički nepismenih bilo 38,7 posto.
Kako pojašnjavaju, informatička pismenost definira se kao sposobnost osobe da obradi tekst, izradi tabele, koristi e-mail i internet, dok se osoba koja ne zna obavljati nijednu od navedenih aktivnosti smatra kompjuterski nepismenom.
Slobodan Dragičević, tajnik Udruženja za informacijske tehnologije Privredne komore RS, kazao je da je ovakav podatak poražavajući u ovom vremenu dostignuća ljudske civilizacije.
“Ako postoje ljudi koji nikad nisu koristili računalo, to govori o stanju u društvu”, smatra Dragičević.
S druge strane, ističe, možda je to jedan element koji kaže da još uvijek nismo dosegnuli dovoljne razine razvoja.
“Današnji način funkcioniranja pojedinca u odnosu na gospodarski sustav je takav da traži jedan aktivan odnos i korištenje novih tehnologija”, upozorio je Dragičević.
Nikola Kužet, ekonomista iz Banja Luke, rekao je da, iako postoji veliki broj ljudi koji ne koriste računala, veliki je postotak onih koji koriste pametne telefone, a koji su, kako kaže, mini-kompjuteri.
“Tako da mislim da to nije neke velika prepreka za digitalizaciju i ispunjavanje određenih obrazaca ili popunjavanje formi”, rekao je Kužet.
Prema njegovim riječima, podatak o korištenju računala nije ohrabrujući i statistika jeste loša, a kako dodaje, pretpostavlja da se to odnosi na starije ljude.
“Ono što treba uraditi je posvetiti se mlađim ljudima. Treba uvesti informatiku već od prvog osnovne, a programiranje od petog razreda. Takođe svi razredi srednjih škola bi trebali imati informatiku”, savjetuje Kužet.
Vedrana T. iz Zvornika kazala je da računalo uključi samo da bi pogledala neki film.
“Što se tiče uređaja, najviše koristim telefon za društvene mreže, a računalo uključim s vremena na vrijeme da bih odgledala neki film. Kada bih na telefonu kvalitetno mogla odgledati film, računalo mi ne bi bilo potrebno”, kazala je ova Zvorničanka.
(Izvor: Nezavisne novine)