Nenad Bakić, hrvatski matematičar, poduzetnik i ulagač koji je tijekom karijere osnovao više podzeća za analizu tržišta, na svom Facebook profilu objavio je analizu trgovačkih marža u susjednoj Hrvatskoj, i to na primjeru “jednog lanca u domaćem vlasništvu”, te zaključio kako međunarodni trgovački lanci, ako ih uspoređujemo s računovodstvenim sposobnostima hrvatskih lanaca, ispadaju poprilično nesposobni.
Možda nejgova analiza može pomoći u razjašnjavanju ove problematika i potrošačima u BiH te njegovu analizu prensimo u cijelosti:
STVARNE MARŽE TRGOVAČKIH LANACA
“Gledam ovu javnu diskusiju/svađu oko marži trgovačkih lanaca i ne vjerujem: toliko površnosti, muljanja, zaključivanja na osnovi jednog parametra – loše koliko i pokušaji epidemioloških izračuna Rudana, Cecka, Štagljara ili Čičin-Šaina (vidite u komentarima).
Evo PRIMJERA jednog od vodećih lanaca, u domaćem vlasništvu.
U 2023. je imao neto dobit od 5,8%, ali kad bi se nabavni popusti umjesto u prihode prikazivali kao smanjenje ulaznih cijena (što u stvarnosti jesu), skočili bi na boljih 6,4%. Usporedimo li to s uobičajenom neto maržom jednog od najvećih i najboljih lanaca u EU (za koji imamo javne podatke), ovo je već SJAJNO. Carrefourova neto marža je bila između 0,91% i 1,99% proteklih 5 godina. Čestitke za naš lanac!
Sad pogledajmo neke druge jako zanimljive stvari. Naš lanac amortizira građevine (najveći dio imovine) u 10 godina. Zamislite da svoj stan amortizirate u 10 godina tako da on svake godine izgubi 10% vrijednosti i nakon 10 godina više ne vrijedi ništa! Carrefour to radi u 40 godina (uobičajenih 2,5% godišnje). Učinak toga je:
– značajno manja iskazana dobit: kad bi amortizirao kao Carrefour, i uz gornju modifikaciju, neto dobit bi već bila oko 9%!
– značajno manji plaćeni porez
– značajno povećan tok novca (inače, kompanija ostvaruje značajno veći i operativni tok novca nego što bi se to činilo na osnovi dobiti, pa tako brzo smanjuje dug – sjajno im ide!)
I možda najzanimljivije: marže. Marža je koliko se zaradi u cijeni na polici, a markup je koliko se zaradi na ulaznu cijenu. Ako trgovac zaračuna 20 kuna na ulaz od 100, to je markup 20%, ali marža 16,67% (= 20/120).
Nominalni markup u ovoj kompaniji je stalno rastao od 2020. do 2023. – s 22,8% na 30,2%. Robu koju su kupovali za 100 su u prosjeku prodavali za 130,2. MEĐUTIM, u stvarnosti je ovo daleko od istine! Naime, osim prihoda od prodaje, postoje i ostali poslovni prihodi, u kojima dominiraju prihodi od popusta, casa sconti, superrabati itd. A to je ustvari koliko su smanjene nabavne cijene robe da se dođe do cijena koje su stvarno plaćene!
Oni se, dakle, dodaju ukupnim prihodima.
Dakle, zamislite:
1. Nešto biste trebali platiti 100 i prodati za 130.
2. Netko vam da popust od 12 (to su razmjeri) i po računovodstvenim standardima ne pišete da ste kupili po 88 i prodali po 130, nego pišete da ste kupili po 100 i prodali po 130 i ostvarili “ostalih prihoda” 12.
3. A u stvarnosti ste kupili po 88 i prodali po 130. Vaš markup je ZAPRAVO 130-88 = 42 ili u %: 42/88 = 47%.
No, stvarni markup u našoj kompaniji je zapravo bio 49%. Čestitamo! Nekako slutim da je 2024. i veći, samo nemamo podatke.
I dolazimo do još jedne stavke: od koga taj lanac kupuje robu? Možda dio kupuje preko povezane kompanije u kojoj također ostaje dio marže? To ne znamo.
MEĐUNARODNI LANCI:
Jedan od najvećih međunarodnih lanaca koji posluje kod nas je baš “nesposoban” u odnosu na naše: samo 0,5% dobiti i markup od 35%. Zanimljivo, nema “ostalih prihoda” od popusta. Hmmm… zar nemaju popuste ili drugačije iskazuju? Meni se ovo čini više fer iskazivanje. Ali ovdje dolazimo do transfernih cijena i nekih drugih stvari, o kojima radije ne bih. Iako nekako slutim da su konkurentni, da ih ne pobjeđuju tek tako ovi naši.
U svakom slučaju, uvozne cijene hrane su u zadnje 4 godine porasle kod nas 10% više nego u prosjeku EU. O tome pogledajte u komentaru”, napisao je Bakić.
Lauc: Jedan od najzaslužnijih za ukidanje korona mjere je Nenad Bakić
Prof. dr. sc. Gordan Lauc, hrvatski epidemilog i znanstvenik s velikim iskustvom na polju epidemioloških istraživanja, ali i nekadašnji član Znanstvenog savjeta Vlade, koji je zbog svojih stavova o cijepljenju i strogim epidemiološkim mjerama Vlade RH izbačen iz tog tijela, za Bakića je napisao:kako je jedan od najzaslužnijih za ublažaanje strogih korona mjera u Hrvatskoj.
Bakić je uz biokemičara Gordana Lauca, bio je jedan od javnih protivnika pojedinih javnozdravstvenih mjera za pošasti COVID-a 19. Protivio se cijepljenju djece i zdravih protiv COVID-a 19.
“Prije tri godine u ovo vrijeme bilo je jako dobro živjeti u Hrvatskoj. Za razliku od većine Europe koja je bila u lockdownu, naša Vlada je ubrzano ublažavala i ukidala mjere. Jedna od najzaslužnijih osoba za to je Nenad Bakić.
Nenad je kroz cijelu jesen i zimu 2020. godine na dnevnoj bazi radio analize i projekcije koje sam prvo ja prosljeđivao Vladi, a kasnije i on izravno. Nakon što je Hrvatska s puno blažim mjerama od ostatka Europe uspješno prošla kroz prvi val pandemije, Vlada je postala uvjerena da su Nenadove projekcije točne i mogli su se oduprijeti pritiscima iz EU i kroz medije da i mi uvedemo “stroge mjere”.
Dio medija, nekompetentnih lokalnih “stručnjaka” te industrije povezane s pandemijom Nenadu to nikada nije oprostio pa ga čak i danas, tri godine nakon što je sve postalo jasno, optužuju i blate po medijima. To rade samo na svoju sramotu, jer oni koji donose odluke jako dobro znaju kolike su Nenadove zasluge i koliko nas je sve zadužio time što je doslovno po 14 sati na dan prikupljao i analizirao podatke koji su omogućili da tijekom pandemije život u Hrvatskoj bude daleko bolji, nego u ostatku Europe. To što danas imamo jedan od najvećih rastova BDP-a u EU je u značajnoj mjeri upravo njegova zasluga”.
/Desk/