Nakon više od dva tjedna pregovora, svjetske države nisu uspjele postići dogovor o zajedničkim koracima u borbi protiv klimatskih promjena. Završni nacrt sporazuma na konferenciji COP31 u turskoj Antaliji odbacile su Europska unija i druge zemlje, a predsjedateljstvo nije uspjelo postići potreban konsenzus, prenosi N1.
Turski predsjedatelj konferencije COP31 Murat Kurum na završnoj plenarnoj sjednici potvrdio je da odluke nisu usvojene jer među sudionicima nije postojala suglasnost o predloženom dokumentu.
„Jasno je da u ovoj dvorani postoje strane koje se protive tekstu. Uviđamo da ne postoji konsenzus o ovom dokumentu. Stoga odluke nisu usvojene”, izjavio je Kurum.
Posljednji veliki neuspjeh dogodio se u Kopenhagenu
Pregovori su trebali završiti u petak, ali su se nastavili tijekom vikenda. Unatoč višestrukim pokušajima pronalaska kompromisa, Turska i Australija, koje su predvodile proces, nisu uspjele usuglasiti završni dokument.
Posljednji veliki neuspjeh pregovora UN-a o klimi dogodio se 2009. godine u Kopenhagenu. Tada države također nisu uspjele konsenzusom usvojiti Kopenhaški sporazum, što je predstavljalo ozbiljan udarac međunarodnoj klimatskoj diplomaciji.
Ovogodišnji pregovori odvijali su se u vrijeme sve izraženijih posljedica globalnog zatopljenja. Ekstremne vrućine u Europi i poplave povezane s otapanjem ledenjaka u Nepalu obilježile su godinu, dok su međunarodnu pozornost istodobno zaokupljali ratni sukobi i nezadovoljstvo građana zbog rasta troškova života.
Fosilna goriva i financijska pomoć među glavnim spornim pitanjima
Turska i Australija pripremile su nekoliko verzija završnog teksta pokušavajući pomiriti zahtjeve država posebno izloženih klimatskim promjenama s interesima gospodarstava koja ovise o proizvodnji ili potrošnji fosilnih goriva.
Jedna od najvažnijih spornih točaka bio je zahtjev za izričitim pozivom na postupno napuštanje fosilnih goriva. Takvu formulaciju zagovarale su brojne države, ali su joj se usprotivile zemlje proizvođači nafte, među kojima je i Saudijska Arabija.
Novi nacrt prvi je put priznao da bi globalno zatopljenje moglo premašiti granicu od 1,5 Celzijevih stupnjeva, koju su države nastojale izbjeći. Dokument je također pozivao na ubrzani razvoj tehnologija za uklanjanje ugljika kako bi se eventualno prekoračenje te granice s vremenom moglo poništiti.
Među ostalim otvorenim pitanjima bili su novi cilj ubrzanja elektrifikacije te nesuglasice oko isplate obećanih financijskih sredstava namijenjenih pomoći zemljama u razvoju.
Kritičari su predloženi tekst ocijenili nedovoljno ambicioznim, a pokušaj postizanja zajedničkog stava na kraju je propao.
Neuspjeh u Antaliji ne briše ranije klimatske obveze
Konferencije COP glavni su međunarodni mehanizam za koordinaciju napora u borbi protiv globalnog zatopljenja. Godišnji samiti predstavljaju priliku državama da pokažu spremnost na suradnju u pronalaženju i financiranju rješenja za posljedice rasta globalnih temperatura.
Neuspjeh u postizanju političke deklaracije u Antaliji predstavlja ozbiljan udarac nastojanjima da se ubrza međunarodno djelovanje protiv klimatskih promjena. Ipak, izostanak novog dogovora ne poništava obveze preuzete na prethodnim klimatskim samitima niti ukida postojeće tehničke i pravne okvire međunarodne suradnje.
Time je COP31 završio bez zajedničke političke poruke o daljnjim koracima, u trenutku kada pritisak klimatskih promjena postaje sve vidljiviji.
/Desk/



