Beskonačno pregledavanje društvenih mreža, automatsko pokretanje videozapisa i algoritmi koji korisnike zadržavaju pred ekranima sve su veći izazov za javno zdravlje. Stručnjaci upozoravaju da problematično korištenje interneta može biti povezano s anksioznošću, depresijom, poremećajima spavanja i smanjenom produktivnošću te pozivaju na strožu regulaciju digitalnih platformi, piše Euronews.
Problematično korištenje interneta postaje sve važnije globalno javnozdravstveno pitanje, a prema procjenama stručnjaka moglo bi pogađati više od deset posto svjetske populacije.
U izvješću objavljenom u znanstvenom časopisu The Lancet Psychiatry, stručnjaci iz područja javnog zdravstva, psihologije i javnih politika upozoravaju da digitalne platforme svojim dizajnom mogu poticati pretjerano i kompulzivno korištenje interneta.
Autori smatraju da vlade trebaju prepoznati ovaj problem kao ozbiljan javnozdravstveni izazov i uvesti stroža pravila za digitalne usluge koje koriste mehanizme osmišljene kako bi korisnike što dulje zadržale na internetu.
Kada korištenje interneta postaje problem?
Pojam problematičnog korištenja interneta, poznat pod engleskom kraticom PUI (Problematic Internet Use), obuhvaća različite aktivnosti, uključujući društvene mreže, videoigre, internetsko kockanje, gledanje pornografije i kupnju putem interneta.
Same po sebi, te aktivnosti ne moraju biti štetne. Problem nastaje kada počnu negativno utjecati na svakodnevni život, međuljudske odnose, obrazovanje, posao ili mentalno zdravlje.
U pojedinim slučajevima takvo ponašanje može dosegnuti razinu kliničkog poremećaja, primjerice kod ovisnosti o kockanju.
Autori izvješća ističu da mnogi oblici problematičnog korištenja interneta ne ispunjavaju kriterije za medicinsku dijagnozu, ali zajedno mogu predstavljati značajan javnozdravstveni problem.
Povezanost s depresijom, anksioznošću i poremećajima spavanja
Prema izvješću, osobe koje imaju poteškoće s kontroliranjem korištenja interneta često istodobno imaju i određene psihičke ili emocionalne probleme.
Među stanjima koja se povezuju s problematičnim korištenjem interneta navode se:
- depresija i anksioznost
- poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD)
- opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)
- poremećaji spavanja
- poremećaji prehrane
- samoozljeđivanje te suicidalne misli ili pokušaji
Stručnjaci također upozoravaju na povezanost s usamljenošću, obiteljskim sukobima, narušenim međuljudskim odnosima, slabijim školskim i poslovnim rezultatima te profesionalnim izgaranjem.
Važno je naglasiti da ove povezanosti ne znače nužno da korištenje interneta izravno uzrokuje navedene probleme. Odnos između digitalnih navika i mentalnog zdravlja složen je i predmet daljnjih istraživanja.
Mladi među najugroženijim skupinama
Prema autorima izvješća, povećanom riziku posebno su izloženi mladi, osobe koje već imaju poteškoće s mentalnim zdravljem te stanovnici zemalja s niskim i srednjim prihodima.
Na razvoj problematičnih digitalnih navika mogu utjecati usamljenost, narušeni obiteljski odnosi i sve dulje vrijeme provedeno na internetu.
Ipak, istraživači naglašavaju da se odgovornost ne može pripisati isključivo pojedincima i njihovoj sposobnosti samokontrole.
Način na koji su digitalne platforme osmišljene također ima važnu ulogu u oblikovanju ponašanja korisnika.
Još nije potpuno jasno postaje li problematično korištenje interneta učestalije ili stručnjaci danas jednostavno bolje razumiju njegove posljedice.
Beskonačno pregledavanje i algoritmi potiču dulje korištenje
Iako su kockanje, videoigre i pornografija postojali mnogo prije interneta, digitalne platforme omogućile su njihovu gotovo neprekidnu dostupnost.
Posebnu pozornost stručnjaci posvećuju značajkama koje korisnike potiču da nastave koristiti određenu aplikaciju ili uslugu.
Među njima su beskonačno pregledavanje sadržaja (infinite scroll), automatsko pokretanje sljedećih videozapisa, personalizirani algoritmi i obavijesti koje korisnike stalno vraćaju na platformu.
Takvi mehanizmi mogu otežati prekid korištenja, osobito kada sadržaj neprestano odgovara osobnim interesima korisnika.
Autori upozoravaju da problematične digitalne navike nisu samo posljedica individualnih ranjivosti, nego ih mogu dodatno oblikovati i pojačavati poslovni modeli internetskih platformi.
Stručnjaci traže strožu regulaciju digitalnih platformi
Autori izvješća smatraju da postojeći pristupi regulaciji interneta nisu dovoljni za učinkovito smanjenje rizika.
Primjerice, zabrane korištenja društvenih mreža za određene dobne skupine ne rješavaju nužno problem značajki koje potiču kompulzivno ponašanje.
Zbog toga predlažu širi međunarodno usklađen pristup koji bi uključivao ograničavanje visokorizičnih značajki, neovisne provjere algoritama, obvezujuća pravila o dobnim ograničenjima te stroža ograničenja oglašavanja.
Posebno naglašavaju da bi sigurnosne postavke trebale biti uključene prema zadanim postavkama, umjesto da korisnici sami moraju tražiti načine kako ograničiti potencijalno štetne funkcije.
Digitalne platforme trebale bi preuzeti veću odgovornost
Prema mišljenju autora, teret odgovornosti za štetne posljedice problematičnog korištenja interneta ne bi trebao biti isključivo na pojedincima.
Predlažu da se digitalne platforme podvrgnu sigurnosnim standardima usporedivima s onima koji postoje za industrije poput duhana, alkohola i kockanja.
Takav pristup podrazumijevao bi prelazak s dobrovoljne samoregulacije tehnoloških kompanija na obvezujuća i provediva pravila.
Iako su potrebna dodatna istraživanja, stručnjaci smatraju da već postoje dovoljno snažni razlozi za preventivno djelovanje.
Zaključuju da bi zaštita javnog zdravlja trebala imati prednost pred poslovnim interesima industrije, osobito kada su u pitanju digitalne usluge osmišljene kako bi maksimalno povećale vrijeme koje korisnici provode na internetu.
/Desk/




