Europska komisija poziva građane da u svojim domovima osiguraju zalihe hrane, vode i osnovnih potrepština za najmanje tri dana u slučaju izvanrednih situacija. Dok većina europskih zemalja preporučuje 72-satnu samostalnu opskrbu, neke su podigle taj prag na sedam, deset ili čak 14 dana. U Norveškoj i Finskoj među preporučenim zalihama nalaze se i tablete joda, piše Euronews.
Europska komisija ponovno je pozvala građane Europske unije da budu spremni na izvanredne situacije i u svojim kućanstvima osiguraju zalihe dovoljne za najmanje 72 sata. Uz osnovne potrepštine, preporučuje se i izrada obiteljskog plana za postupanje u kriznim okolnostima.
Ova preporuka nije nova. Dio je Strategije Europske unije za pripravnost, predstavljene u ožujku 2025. godine, čiji je cilj preusmjeriti Europu s pukog reagiranja na katastrofe prema njihovom predviđanju i boljoj pripremi.
Iako se takve preporuke često povezuju sa strahom od mogućeg vojnog sukoba, posebno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, one se odnose i na brojne druge opasnosti: potrese, poplave, šumske požare, kibernetičke napade i velike nestanke električne energije.
Što bi svako kućanstvo trebalo imati kod kuće?
Preporuka Europske komisije temelji se na procjeni da bi kućanstva trebala moći samostalno funkcionirati najmanje tri dana, bez oslanjanja na redovitu opskrbu i pomoć službi.
U osnovni komplet za izvanredne situacije trebalo bi uključiti:
- pitku vodu, okvirno dvije do tri litre po osobi dnevno
- nekvarljivu hranu koja ne zahtijeva čuvanje u hladnjaku
- osnovne lijekove i pribor za prvu pomoć
- higijenske potrepštine
- baterijsku svjetiljku i rezervne baterije
- radio-prijemnik
- prijenosni punjač za mobitel i druge uređaje
- nešto gotovine i osobne dokumente
- potrepštine za bebe i malu djecu, ako ih ima u kućanstvu
- hranu i osnovnu opremu za kućne ljubimce.
Preporuka od 72 sata temelji se na procjeni da su prva tri dana nakon velike krize posebno važna te da je hitnim službama u tom razdoblju potrebno vrijeme za spašavanje ugroženih osoba i obnovu najvažnije infrastrukture.
Neke zemlje preporučuju zalihe za sedam, deset ili 14 dana
Iako većina europskih država preporučuje pripremu zaliha za tri dana, pojedine zemlje otišle su korak dalje.
Belgija, Danska, Finska, Francuska, Irska, Litva, Nizozemska, Poljska, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo preporučuju trodnevne zalihe.
Estonija, Latvija, Norveška, Švedska i Švicarska savjetuju građanima da budu spremni za najmanje sedam dana samostalne opskrbe.
Njemačka preporučuje da kućanstva, idealno, imaju zalihe za deset dana, dok je Austrija među najopreznijima i savjetuje pripremu zaliha za razdoblje od deset do 14 dana.
Razlike među državama odražavaju različite nacionalne procjene rizika i pristupe civilnoj zaštiti.
Norveška i Finska preporučuju i tablete joda
Posebnost norveških i finskih preporuka jest uključivanje tableta joda, odnosno kalijeva jodida, u kućne zalihe za izvanredne situacije.
Kalijev jodid može zaštititi štitnjaču od apsorpcije radioaktivnog joda koji se može osloboditi tijekom nuklearne nesreće ili eksplozije. Međutim, tablete ne štite od svih oblika zračenja niti su namijenjene samoinicijativnom uzimanju.
Norveška je prije dvije godine povećala preporučeno razdoblje kućnih zaliha s tri na sedam dana. Odluka je uslijedila nakon istraživanja koje je pokazalo da je samo 47 posto kućanstava imalo dovoljne zalihe pitke vode, dok je tablete joda posjedovalo tek 20 posto kućanstava.
U norveškom priručniku preporučuje se da tablete joda kod kuće imaju određene skupine stanovništva, uključujući djecu, osobe mlađe od 40 godina, trudnice i dojilje. Naglašava se da se smiju uzimati isključivo prema uputama nadležnih tijela.
Latvija, s druge strane, preporučuje tablete za pročišćavanje vode, kao i informiranje o obližnjim bunarima i drugim izvorima pitke vode.
Njemačka i Švedska otvoreno upozoravaju na sigurnosne prijetnje
Pojedine europske države u svojim priručnicima izravno spominju i mogućnost rata.
Njemački priručnik za krize i preživljavanje opsežan je dokument na 68 stranica, u kojem se obrađuju različite izvanredne situacije, od prirodnih katastrofa do kibernetičkih napada, sabotaža i oružanih sukoba.
U njemu se upozorava da ekstremni vremenski događaji postaju sve češći, dok kibernetički napadi, dezinformacije i sabotaže mogu ugroziti infrastrukturu i društvenu stabilnost. Upozorava se i da se rat više ne može smatrati nezamislivim scenarijem.
Slična upozorenja nalaze se i u švedskom priručniku za krizne situacije. U njemu se građane poziva na zajedništvo i spremnost za obranu neovisnosti i demokracije u slučaju napada na Švedsku.
Estonija u svojem vodiču naglašava važnost praćenja uputa državnih institucija tijekom krize, dok litavski priručnik obrađuje i postupanje u slučaju proglašenja mobilizacije.
Priprema nije najava rata, nego zaštita u kriznim situacijama
Hrvatska također ima preporuke za postupanje u izvanrednim okolnostima. Na stranicama Ravnateljstva civilne zaštite dostupni su letci „Komplet za preživljavanje“ i „Obiteljski plan za snalaženje u izvanrednim situacijama“.
Za razliku od opsežnijih priručnika kakve imaju Njemačka i pojedine skandinavske zemlje, hrvatski materijali sažeto navode osnovne potrepštine i korake koje bi građani trebali poduzeti.
Europska komisija naglašava da priprema kućnih zaliha nije usmjerena isključivo na ratne scenarije. Cilj je osigurati da svako kućanstvo može samostalno funkcionirati najmanje 72 sata u slučaju bilo kakve veće krize.
Drugim riječima, zalihe vode, hrane, lijekova i osnovne opreme mogu biti korisne ne samo u slučaju sigurnosnih prijetnji nego i tijekom poplava, požara, potresa ili dugotrajnog nestanka električne energije.




