Europski parlament trebao bi raspravljati i glasovati o posebnoj rezoluciji povodom 35. obljetnice pada i razaranja Vukovara. Prijedlog poziva Srbiju na otvaranje ratnih arhiva, otkrivanje lokacija masovnih grobnica, suradnju u pronalaženju nestalih te prestanak veličanja osuđenih ratnih zločinaca, prenosi Jutarnji list.
Europski parlament priprema posebnu rezoluciju povodom 35. obljetnice pada i razaranja Vukovara, kojom se želi dodatno istaknuti važnost sjećanja na žrtve Domovinskog rata i suočavanja s posljedicama agresije.
O prijedlogu pod nazivom „Rezolucija Europskog parlamenta o 35. godišnjici pada i razaranja Vukovara” zastupnici bi trebali raspravljati na plenarnom zasjedanju u ponedjeljak, a glasovati u četvrtak.
Tekst su zajednički predložili zastupnici Karlo Ressler iz Europske pučke stranke (EPP), Tonino Picula iz Socijaldemokrata (S&D), Stephen Nikola Bartulica iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR) te Gordan Bosanac iz skupine Zelenih.
Potpora četiriju političkih skupina trebala bi osigurati široku podršku prijedlogu, dok među njegovim predlagateljima nema zastupnika liberalne skupine Renew.
Vukovar kao dio europske povijesti
U nacrtu rezolucije podsjeća se na razaranje Vukovara tijekom velikosrpske agresije pod vodstvom Slobodana Miloševića te na teške zločine počinjene tijekom gotovo tromjesečne opsade i nakon pada grada.
„Vukovar je prvi europski grad koji je nakon Drugog svjetskog rata doslovno razrušen u skoro tri mjeseca vojnoj opsadi i teškog bombardiranja koje pripada prošlosti”, navodi se u tekstu.
Posebno se ističe da su od razaranja Vukovara 1991. godine do genocida u Srebrenici 1995. počinjeni zločini koji su pokazali da načelo „nikada više”, izrečeno nakon Drugog svjetskog rata, nije bilo zajamčeno.
U dokumentu se spominje i govor Slobodana Miloševića na Gazimestanu, koji se povezuje s ratovima koji su uslijedili na prostoru bivše Jugoslavije.
Rezolucija poziva na mir i pomirenje, uz poruku da rane iz prošlosti ne bi smjele postati razlog novih podjela. Istodobno naglašava potrebu za utvrđivanjem istine o nestalima, poštovanjem žrtava i prestankom veličanja osoba osuđenih za ratne zločine.
Više od 1700 slučajeva nestalih još nije riješeno
Jedan od najvažnijih dijelova prijedloga odnosi se na osobe nestale tijekom Domovinskog rata.
Prema podacima navedenima u nacrtu, još uvijek je neriješeno 1725 slučajeva. Među njima je 1341 osoba čija je sudbina nepoznata, dok je za 384 osobe potvrđena smrt, ali njihova mjesta pokopa još nisu pronađena.
U dokumentu se upozorava da dugotrajna neizvjesnost produljuje patnju obitelji i ostavlja otvorenima duboke ljudske rane.
„Utvrđivanje sudbine i dalje nestalih i lociranje tijela ubijenih, bez obzira na etničku pripadnost, temeljna je ljudska obveza i ključno za istinsko pomirenje”, navodi se u prijedlogu.
Posebno se spominju mjesta na kojima su pripadnici JNA i drugih srpskih postrojbi držali ili prebacivali zarobljenike, uključujući Stajićevo, Begejce, Niš, Beograd, Novi Sad i Sremsku Mitrovicu. U Hrvatskoj se ističe i Velepromet u Vukovaru.
Što Europski parlament traži od Srbije?
U prijedlogu rezolucije Srbiju se poziva na konkretnu suradnju u rasvjetljavanju sudbine nestalih osoba i pronalaženju posmrtnih ostataka žrtava.
Među zahtjevima se posebno ističu:
- Omogućavanje pristupa relevantnim ratnim arhivima.
- Objavljivanje svih dostupnih informacija o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica.
- Suradnja u utvrđivanju sudbine nestalih osoba.
- Borba protiv nekažnjivosti za ratne zločine.
- Omogućavanje identifikacije i dostojanstvenog povratka posmrtnih ostataka obiteljima.
- Usvajanje zakona o nestalim osobama na transparentan i uključiv način.
U tekstu se naglašava da je iskrena suradnja Srbije nužna za pronalaženje istine i postizanje stvarnog pomirenja.
Ressler: Vukovar zaslužuje biti aktualiziran na europskoj razini
Karlo Ressler, jedan od pokretača inicijative, istaknuo je da 35. obljetnica pada Vukovara predstavlja važnu priliku da se povijesno značenje grada dodatno naglasi na razini Europske unije.
„Vukovar je poseban nacionalni, povijesni i civilizacijski trenutak u vremenu za Hrvatsku koji povodom 35 godina od obljetnice pada grada zaslužuje po prvi put biti ozbiljno aktualiziran i na europskoj razini. U sebi nosi mnoge povijesne lekcije i za Hrvatsku, ali i za cijeli europski kontinent”, izjavio je Ressler.
Dodao je da je smatrao svojom dužnošću pokrenuti inicijativu zajedno s hrvatskim i europskim kolegama.
Picula: Bez suočavanja s prošlošću nema ozbiljnog europskog puta Srbije
Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, naglasio je da Vukovar nije samo hrvatska povijesna rana, nego i dio europske povijesti i odgovornosti.
Istaknuo je da rezolucija potvrđuje činjenice koje su već utvrdili međunarodni sudovi te da zločini na Ovčari, Veleprometu i u logorima na području Srbije nisu predmet političkog tumačenja, nego utvrđene činjenice.
Picula je naglasio i važnost potpore različitih političkih skupina, ocijenivši da sjećanje na Vukovar nadilazi nacionalne i stranačke granice.
Kao izvjestitelj za Srbiju posebno je upozorio da je suočavanje s prošlošću sastavni dio njezina europskog puta.
„Ozbiljnog približavanja Uniji nema bez suočavanja s prošlošću”, poručio je Picula, osvrćući se i na javne počasti osuđenim ratnim zločincima, uključujući one povezane s nedavnim ispraćajem Ratka Mladića u Beogradu.
O konačnom tekstu rezolucije odlučit će zastupnici Europskog parlamenta na glasovanju u četvrtak.




