Izaslanici američkog predsjednika, Jared Kushner i Steve Witkoff, održali su novi krug razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, dan nakon najnovijih razgovora usmjerenih na okončanje rata u Ukrajini završenih u Abu Dhabiju.
Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegov poseban izaslanik Witkoff, u Dublinu će se sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a Witkoff je rekao kako je “novi krug trilateralnih razgovora već dogovoren s Putinom”.
Ranije u četvrtak Zelenski je rekao da se ukrajinska vojska ponovno suočava sa “sustavnim” ograničenjima Starlinkove vojne satelitske službe, Starshield, što znači da se Kijev otežano bori u presretanju ruskih bespilotnih letjelica.
Pregovori u Emiratima bili su uokvireni kao usredotočeni na europske sigurnosne aranžmane u poslijeratnom scenariju, iako se rezolucija o ratu potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. još uvijek čini dalekom, izvjestio je BBC.
Komentari predsjednika Vladimira Putina i dužnosnika Kremlja sugeriraju da se stajalište Rusije o ratu nije promijenilo te kako zahtjevi Moskve za teritorijem i neutralnošću i dalje daleko premašuju ono što je Ukrajina spremna razmotriti.
Witkoff je rekao kako će se Europljani pridružiti sljedećem krugu pregovora.
“Oni su naši partneri i važno nam je da sudjeluju”, rekao je Witkoff za rusku državnu televiziju nakon sastanka s Putinom u Kremlju.
Zelenski je rekao kako Ukrajina pokušava razjasniti situaciju Starlinka s američkom stranom, ali je dodao da su “neke stvari već jasne”.
“Ako netko u Americi donosi odluke koje se u osnovi odnose prema ukrajinskom teritoriju kao da nije ukrajinski, onda nam to govori kamo stvari idu”, rekao je Zelenski bez detaljnijeg pojašnjenja, ali s jasnom porukom.
Starshield je razvila tvrtka SpaceX Elona Muska za vladu i vojnu upotrebu. Uz Starlink, igrao je vitalnu ulogu u olakšavanju komunikacije na ukrajinskoj bojišnici. Sličan problem s povezivanjem utjecao je na prvu liniju fronta krajem listopada i trajao je oko tjedan dana prije nego što je riješen i ostaje nejasno tko je naredio privremena ograničenja.
Zelenski je rekao da trenutni poremećaj traje već nekoliko dana i kako “pomaže Rusima da ubiju više Ukrajinaca i izvedu preciznije napade na Ukrajinu”.
U međuvremenu, neke od dugogodišnjih zapreka u mirovnom procesu obrađene su tijekom razgovora SAD-a i Rusije u Kremlju.
“Teritorijalno pitanje i dalje je ključna točka prijepora. Za nas postoji samo jedna linija razgraničenja: linija državne granice. Jer tada će biti jasno da smo ovdje, a ti si tamo. Čim počnemo raspravljati o ‘sivim zonama’… argumenti odmah počinju i svi sporazumi postaju nestabilni. I neće biti trajnog mira”, rekao je Putin.
Također je predložio organiziranje humanitarnog primirja kako bi se omogućila evakuacija stotina civila iz područja bojišnice, po uzoru na prošlomjesečni prekid vatre u gradu Oleshkyju pod ruskom okupacijom.
Putin je predložio sličan petodnevni prekid vatre za Kostyantynivku, sporni ukrajinski grad na prvoj crti bojišnice u istočnoj regiji Donjeck.
Kijev osporava da Rusija u potpunosti drži grad, a primirje bi moglo pomoći moskovskim trupama da naprave konačni napor u njegovom zauzimanju.
“S obzirom na to da su doveli opremu i rotirali trupe u Oleshkyju pod krinkom humanitarne operacije, jasno je što žele u Kostyantynivki”, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Dmitrij Lytvyn za BBC, dodajući da će detalje trebati “pojasniti”.
Međutim, u središtu ovotjednih razgovora bilo je pitanje europske sigurnosne arhitekture. Ranije je Kushner rekao kako se SAD nada da će “stvoriti novi okvir” sigurnosti između Ukrajine, Rusije i Europe koji bi mogao “osigurati trajni mir”, dok je pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov rekao kako je “jasno da trenutni sustav ne funkcionira”.
Ukrajina i Europa već su dugo zabrinute zbog stavova sadašnje američke administracije prema europskoj sigurnosti i njenog omekšavanja prema Kremlju te da bi se odluke o njihovom kontinentu mogle donijeti bez njih.
Zelenski je rekao kako smatra da je američki pristup razgovora o novom europskom sigurnosnom poretku s Rusijom “pomalo čudan”.
“Značajan je pomak u američkom stajalištu da je SAD sada prihvatio ruski zahtjev da se o europskoj sigurnosnoj arhitekturi treba razgovarati i dogovoriti paralelno s mirovnim pregovorima u Ukrajini”, rekao je direktor estonskog Instituta za vanjsku politiku Kristi Raik.
Rekla je kako Rusi imaju “dugu povijest želje za revidiranjem europske sigurnosne arhitekture, namijenjenu kao temeljna načela poput suvereniteta, teritorijalnog integriteta, načela da nema upotrebe sile u nekim sukobima”.
Rusija je “dugo gledala na smanjenje prisutnosti NATO-a na istočnom krilu i to… dobiti neku vrstu prava veta u odlukama koje se odnose na europsku sigurnost i obranu. I tu postaje još teže zamisliti da bi mogao postojati sporazum između Europljana i Rusa”, rekao je Raik.
Putin je u četvrtak ponovio kako je prisutnost stranih vojnika u Ukrajini “neprihvatljiva” Rusiji i rekao da bi Rusija željela da se Amerikanci angažiraju s Europom “kako bi Europljani mogli odlučiti što doista žele: mir ili rat”. Istodobno, Rusija regrutira vojnike iz Sjeverne Koreje i Čečenije za rat u Ukrajini.
Tijekom prvih godina rata, Europljani su prekinuli komunikaciju s Kremljem i odbili izravno surađivati s Rusijom.
To se stajalište sada promijenilo za mnoge jer se zabrinutost da bi se odluke o europskom kontinentu mogle donijeti bez europskog angažmana.
Kushner je također pozvao Europu da “identificira jednu osobu da govori u njihovo ime” u pregovorima.
No, Kremlj nije potvrdio sastav razgovora sljedećeg tjedna, a na početku sastanka Putin je naznačio kako ne želi da europske zemlje igraju punu ulogu. Rusi već dugo navode potporu Europe Kijevu kao prepreku njihovom angažmanu.
Govoreći Kushneru i Witkoffu, Putin je rekao da ih potiče na “rad s europskim saveznicima kako bi konačno odlučili žele li mir ili rat u Ukrajini”.
/Desk/
