Američki predsjednik Donald Trump nazvao je Elona Muska i zatražio od njega da ukine ograničenja za ukrajinsko korištenje Starlinka, izvijestio je Wall Street Journal (WSJ), pozivajući se na američke dužnosnike.
Sustav Starlink u četvrtak je radio brže, nedugo nakon Trumpova i Muskova razgovora, prema navodima američkih i ukrajinskih dužnosnika koje citira taj list.
Neki ukrajinski dužnosnici rekli su novinama da sustav nije u potpunosti vraćen u funkciju, ali da radi brže nego dok su bila na snazi ograničenja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je izjavio da brzina Starlinka u Ukrajini još nije vraćena na prijašnju razinu, dodavši da se nada razgovorima s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom u nadolazećim danima.
Trump je Musku rekao da je frustriran time što je brzina sustava i dalje ograničena na oko 160 kilometara na sat, objavio je WSJ, pozivajući se na dužnosnike.
Rubio je u srijedu izjavio da su odluke o ukrajinskom pristupu Starlinku u nadležnosti njegove matične tvrtke SpaceX i njezina glavnog izvršnog direktora Muska, a ne Bijele kuće.
Ukrajina koristi Starlink za komunikaciju na bojištu i upravljanje dronovima. Ograničavanje te satelitske usluge otežalo je ukrajinske operacije napadnim i obrambenim dronovima protiv Rusije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Sjedinjene Države da nisu spremne pomoći Ukrajini nakon što je u ruskom bombardiranju u četvrtak na istoku zemlje poginulo najmanje 30 ljudi. Time je broj poginulih u ruskim napadima u dva dana porastao na više od 70.
Razgovarajući s novinarima u Prilukiju, Zelenski je pozvao Sjedinjene Države da udovolje ukrajinskim zahtjevima i prošire pristup satelitskoj usluzi Starlink kako bi Ukrajina lakše gađala ruske lansere balističkih projektila.
“Otvorite Starlink Ukrajini. Otvorili ste ga kada ste odgovarali Iranu. Rekao sam to prilično otvoreno: dajte nam ga, pomozite nam da branimo i dominiramo našim nebom. I onda će Putin sjesti za pregovarački stol”, rekao je Zelenski.
Ukrajina posljednjih mjeseci pokušava preuzeti inicijativu na bojnom polju od Rusije. Rusko napredovanje ove se godine usporilo, no Ukrajina je i dalje izložena intenzivnim ruskim zračnim napadima.
Zelenski se osvrnuo i na izjavu američkog državnog tajnika Marca Rubija, koji je ranije u četvrtak rekao da je rat u zastoju te da će Sjedinjene Države nastaviti raditi na pronalaženju rješenja.
“I gdje je istina ovdje, gdje je iskrenost? Gdje je zastoj? To se zove manjak volje”, rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik kritizirao je i razgovore američkih i ruskih dužnosnika o mogućoj budućoj gospodarskoj suradnji.
“Ne može se, s jedne strane, pregovarati s Rusima o budućim gospodarskim projektima, a s druge strane reći da smo se našli u određenom diplomatskom zastoju”, poručio je.
Zelenski je najavio da će ukrajinski pregovarači u petak i subotu boraviti u Sjedinjenim Državama na razgovorima. Pozvao je i američkog predsjednika Donalda Trumpa da pojača sankcije protiv Rusije, prenosi HINA.
Trumpova administracja želi nadzor nad rusko-njemačkim plinovodom Sjeverni tok
Visoki ruski i američki dužnosnici, uključujući posebnog američkog izaslanika Jareda Kushnera, razgovarali su o američkim ulaganjima u plinovod Sjeverni tok, kojim se ruski plin dopremao Njemačkoj prije ruske invazije na Ukrajinu, izvijestio je Reuters u utorak.
Naime, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa razmatra opciju obnove opskrbe Europe ruskim plinom – uključujući mogući ponovni angažman oko plinovoda Sjeverni tok 2 – kao dio šireg mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini.
Posebni izaslanici američke administracije, poput Jareda Kushnera i Stevea Witkoffa, razgovarali su s ruskim predstavnicima, uključujući Kirila Dmitrijeva, o uključivanju američkih investitora u projekte vezane uz Sjeverni tok, svojedobno je objavio The Moscow Times.
Podsjetimo kako je Donald Trump 2019. godine potpisao zakon o uvođenju oštrih američkih sankcija protiv tvrtki i brodova koji grade Sjeverni tok 2, tvrdeći da “takav projekt čini Njemačku previše ovisnom o Rusiji”.Sada želi suprotno i od toga profitirati.
Njemačka vlada i europski dužnosnici snažno se protive bilo kakvom ponovnom pokretanju Sjevernog toka, ističući da bi to bilo u suprotnosti s naporima EU-a da potpuno prekine ovisnost o ruskim energentima te da su plinovodi i dalje pod sankcijama.
Kijev, zajedno s europskim partnerim kritiziraju ovu inicijativu, upozoravajući da bi ponovno otvaranje ruskih plinovoda nagradilo Moskvu i potkopalo sigurnosni položaj Ukrajine.Naime, kako piše Reuters, SAD i američki ulagači ostvarili bi izravnu financijsku korist od protoka ruske energije prema Europi nakon završetka rata u Ukrajini, čime bi američki porezni obveznici i tvrtke izravno profitirali od europskog energetskog tržišta. Prema izvješćima o povjerljivim pregovorima između administracije Donalda Trumpa i ruskih dužnosnika, ulazak SAD-a u vlasničku strukturu Sjevernog toka donio bi Washingtonu nekoliko ključnih geopolitičkih i ekonomskih prednosti.
Američki investitori i korporacije preuzeli bi kontrolu nad naplatom tranzita plina, pretvarajući nekadašnji čisto rusko-njemački projekt u izvor prihoda za američko gospodarstvo.
Posjedovanjem udjela u ključnoj infrastrukturi, SAD bi dobio izravan mehanizam nadzora nad time koliko i pod kojim uvjetima Europa uvozi energente, smanjujući mogućnost da Moskva samostalno ucjenjuje europske saveznike.
Ovo američka administracija smatra kao svojevrsnom polugom u mirovnim pregovorima: Uključivanje američkog kapitala u obnovu plinovoda služi kao ekonomski “mrkva” (poticaj) u širem planu administracije za okončanje rata, nudeći Rusiji povratak na europsko tržište pod američkim uvjetima. Prema izvorima iz Bijele kuće, bilo kakav dogovor morao bi uključivati američku državnu razvojnu agenciju (DFC) i Ministarstvo financija (Treasury) kako bi se osiguralo da korist ide izravno američkim poreznim obveznicima.
/Desk/