Problem maloljetničkih ili tzv. ‘dječjih brakova’ jedan je od onih tema o kojoj se rijetko govori u medijima. No, to ne znači da nije i prisutan. Kada govorimo o ‘dječjim brakovima’, prevladava percepcija kako se ovaj problem događa samo u romskim zajednicama u BiH. Međutim, postojanje maloljetničkih brakova, a kako to potvrđuju upućeni u ovu problematiku, ne mogu se isključivo povezivati s romskom populacijom. Ono što je činjenica je kako ovaj problem postoji i u ruralnim područjima s ne-romskom populacijom. No, Romi su, kako se čini, uglavnom najviše “na tapetu”.
Problem prisutan diljem svijeta
Prema ‘Specijalnom izvješću o maloljetničkim brakovima u BiH’, Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, a objavljenom 2024. godine, tijekom 2019., 2020., i 2021. godine, čak 52 djece, maloljetnika ili maloljetnice stupili su u brak bez zaključivanja braka pred nadležnim matičnim uredom, dok ih je njih 15 službeno zasnovalo brak. I iz samih centara za socijalni rad smatraju kako postoji ‘tamni” broj maloljetnika koji su zasnovali zajednicu življenja.
Također, prema podacima Agencije o prirodnom kretanju stanovništva, godišnje se bilježi između 30 i 50 pravno sklopljenih maloljetničkih brakova na razini cijele BiH. Riječ je o zakonskim izuzecima gdje sud, uz suglasnost roditelja i stručnih službi, dopušta brak osobama s navršenih 16 godina.
Međutim, zbog njihove prisutnosti i skrivanja ovog problema u zatvorenim, ruralnim i malim zajednicama, i unatoč zakonskim okvirima koji zabranjuju brakove osobama mlađim od 18 godina prisilni i dječji brakovi i dalje predstavljaju izražen problem u BiH i često su prikriveni unutar neformalnih izvanbračnih zajednica.
Ovo nije samo problem u BiH – isto je prisutan u mnogim zemljama svijeta, Aziji, Bliskom istoku, Africi, ali i u Jugoistočnoj Europi, često unutar ranjivih i romskih zajednica, BiH, Srbiji, Hrvatskoj. Primjerice, prema podacima Zavoda za socijalnu zaštitu Republike Srbije, u toj državi je zabilježeno 197 djece žrtava dječjeg braka. Djevojčice čine čak 96,4% svih identificiranih slučajeva. Ovaj problem je posebno izražen romskim naseljima, gdje se oko 56% djevojčica uda prije punoljetnosti, a 16% prije navršene 15. godine života. U široj populaciji Srbije, oko 6% do 6,8% žena stupi u neku formu bračne zajednice prije 18. godine.
Međutim, nakon migrantske krize i prispijeća migranata iz zemalja Bliskog istoka koji su sa sobom donijeli i svoju tradiciju i običaje, koji su u suprotnosti sa suvremenom i demokratskom europskom stečevinom, broj maloljetničkih brakova je u porastu.
“Broj maloljetnih brakova višestruko viši nego što pokazuju statistike”
Indira Bajramović, diplomirana je ekonomistica i direktorica Udruge Romkinja ‘Bolja Budućnost’ iz Tuzle godinama i uz pomoć međunarodnih institucija provodi projekte pomoći romskim zajednicama kroz brojne socijalno-ekonomske programe, programe edukacije o ljudskim pravima, poboljšanju uvjeta života romske populacije s posebnim naglaskom na Romkinje. To je ujedno prva ženska romska organizacija na području BiH.
“Broj brakova maloljetnika ili s maloljetnicima je višestruko viši nego što pokazuju statistike. Ali, tu ne možemo govoriti samo o romskoj populaciji,, jer u ruralnim područjima sa ne-romskom populacijom također se često događaju maloljetnički brakovi. Na žalost, do sada nitko nije radio temeljito i sveobuhvatno istraživanje o maloljetničkim brakovima u BiH i iznose se samo sporadične brojke”, ističe direktorica Udruge Romkinja ‘Bolja Budućnost’.
Ali, u malim, ruralnim mjestima kao da vlada “zavjet šutnje” te se ovakvi slučajevi rijetko otkrivaju.
“Kada se slučaj maloljetničkih brakova dođe do tužiteljstva, oni kažu kako je to ‘običajno pravo’. Postoji od 8-10 posto pripadnika romske populacije koji se s tim slažu, ali mi to negiramo. Radi se o neinformiranim i needuciranim romskim zajednicama s kojima je potrebno više raditi kako bi se to stajalište promijenilo. Uvijek naglašavamo kako se tome problemu mora prići multi sektorski, odnosno, uz sudjelovanje socijalnih službi, pravosuđa, aktivista, policije…i na tome bi se trebalo zajednički raditi”, kaže Bajramović.
Podsjetimo kako je Bajramović svojedobno za medije iznijela i šokantne slučajeve – gdje je majka prodala kćer za 3.000 KM, a druga ju dala u zamjenu za ovcu, dok je jedan otac kćer zamijenio za litar rakije.
U BiH maloljetnici mogu zakonito sklopiti brak – na svoj zahtjev
Iako je Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH, nadležnim ministarstvima u Vladi FBiH, Vladi Republike Srpske i Vladi Brčko distrikta BiH, uputila preporuke da razmotre mogućnosti otklanjanja izuzetaka koji omogućavaju zaključivanje braka za lica mlađa od 18 godina, obiteljski zakoni i dalje ostavljaju mogućnost sklapanja “dječjih brakova”.
Primjerice, obiteljskim zakonom FBiH propisano je kako brak ne može sklopiti osoba koja nije navršila 18 godina života. Međutim, iznimno, sud može u vanparničnom postupku dozvoliti sklapanje braka osobi koje je navršilo 16 godina života, ako utvrdi da postoje opravdani razlozi, da je to lice tjelesno i duševno sposobno za vršenje prava i dužnosti koji proizlaze iz braka te da je brak u njegovom interesu, a postupak za davanje dozvole za zaključenje braka pokreće se na prijedlog maloljetne osobe.
Slično podrazumijevaju i obiteljski zakoni Republike Srpske i Brčko distrikta.
Statistika
Prema izvješću Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, tijekom 2019., 2020., i 2021. godine, čak 52 djece, maloljetnika ili maloljetnice stupili su u brak bez zaključivanja braka pred nadležnim matičnim uredom, dok ih je njih 15 službeno zasnovalo brak. I iz samih centara za socijalni rad smatraju kako postoji ‘tamni” broj maloljetnika koji su zasnovali zajednicu življenja.
Prema podacima nadležnih centara za socijalni rad u Sarajevu, 2019. godine jedno dijete od 16 godina i 6 mjeseci službeno je zaključilo brak, a u 2021 – dvoje djece starosti 16 i 17 godina.
Centar za socijalni rad u Banja Luci ne posjeduje točan broj maloljetnika koji žive u izvanbračnim zajednicama, a kako se navodi u Izvješću, te informacije dobiju u slučajevima maloljetničkih trudnoća i smatraju kako postoji ‘tamni” broj maloljetnika koji su zasnovali zajednicu življenja.
Međutim, navode kako je 2019. godine postupano u dva predmeta s četiri maloljetnika koja su stupili u brak bez zaključivanja istog pred nadležnim matičnim uredom. Isti broj ponovio se i u 2020. godini, a tijekom 2021. postupano je u jednom predmetu koji se odnosio na dva maloljetnika.
U skladu s Obiteljskim zakonom Republike Srpske, u 2019. godini brak su zaključila dva maloljetnika, dok su četiri maloljetnika u 2020. godini učinila isto, a u 2021. godini dozvolu za sklapanje maloljetničkog braka dobilo je dvoje maloljetnika.
Uzrast djece koja su stupila u brak za period od 2019-2021. godine je između 17 godina i 17 godina i 10 mjeseci.
Prema podacima Centra za socijalni rad Grada Mostara, a koji su obuhvaćeni u ovom Izvješću, 2021. godine zabilježen je jedan slučaj djeteta od 16 godina starosti koje je stupilo u brak bez zaključivanja istog pred nadležnim matičnim uredom, a tijekom 2019. i 2020. godine Centar Mostar nije registrirao navedene slučajeve. U 2019. godini jedno dijete starosti od 16 godina zaključilo je brak nakon provedenog postupka u skladu s Obiteljskim zakonom FBiH, dok je u 2021. godini isto učinilo još jedno dijete uzrasta od 17 godina starosti.
U Brčko Distriktu u 2019. godini registrirana su 4 maloljetnika koja su stupila u brak bez zaključivanja istog pred nadležnim matičnim uredom, dok su u 2020. godini registrirana tri slučaja, a u 2021. godini – pet slučajeva.
U 2019. godini dva maloljetnika su zaključila brak nakon provedenog postupka u skladu s Obiteljskim zakonom Brčko distrikta BiH, dok u 2020. godini nije bilo takvih slučajeva. Dozvolu za sklapanje maloljetničkog braka u 2021. godini dobio je jedan maloljetnik. Uzrast djece koja su stupila u brak u periodu od 2019. do 2021. godine je 17 godina.
Nadalje, prema podacima Centra za socijalni rad Tuzla, 2019. i 2020. godini registrirano po tri slučaja djece koja su stupila u brak bez zaključivanja istog pred nadležnim matičnim uredom, dok su u 2021. godini zabilježena dva takva slučaja. Djeca koja su stupila u maloljetničke brakove u 2019. godini bila su uzrasta od 16 i 17 godina, a u slučajevima zabilježenim tijekom 2020. godine bila su uzrasta od 17 godina.
Javna ustanova Centar za socijalni rad Bijeljina (u daljem tekstu: Centar Bijeljina) je u 2019. godini zabilježio tri slučaja djece koja su stupila u brak bez zaključivanja istog pred nadležnim matičnim uredom, dok je u 2020. godini dvoje djece učinilo isto, a u 2021. godini petero djece. Djeca koja su stupila u maloljetničke brakove u 2019. godini bili su uzrasta od 16 i 17 godina, u 2020. godini dijete je imalo 17 godina starosti, a u 2021. godini radilo se o djeci uzrasta od 16 i 17 godina.
Kakvo je stanje u Europi
U zapadnoeuropskim zemljama poput Italije, Njemačke, Francuske i Švedske, službeni i cjeloviti podaci o dječjim brakovima su rijetki jer te države zakonski zabranjuju sklapanje brakova osobama mlađima od 18 godina. Ipak, fenomen se bilježi kroz tri glavna kanala: brakove sklopljene u inozemstvu prije migracije, prisilne brakove unutar zatvorenih zajednica uz običajne i vjerske tradicije.
Najveći postoci i apsolutne brojke zabilježeni su unutar migrantskih zajednica iz zemalja Bliskog istoka i Azije, zbog izbjegličkih valova, te unutar marginaliziranih romskih zajednica, zbog tradicijskih i socijalno-ekonomskih elemenata.
U Italiji je snažno prisutna romska zajednica te migrantske zajednice iz Zapadne i Istočne Afrike. U romskim zajednicama 64% djevojaka stupa u brak prije 18. godine, a čak 30% prije 16. godine. Unutar pojedinih imigrantskih skupina postotak udaje do 18. godine iznosi oko 50,8%. Čak 38% svih žrtava prisilnih brakova u Italiji su maloljetnici. Najčešće se radi o neprijavljenim unijama unutar izoliranih migrantskih ili zatvorenih zajednica koje vlasti otkriju tek nakon prijava nasilja u obitelji.
Više od 98% registriranih maloljetničkih brakova u Njemačkoj povezuje se s obiteljima migrantskog porijekla, najviše iz Sirije, Afganistana, Iraka i Bugarske.
U Njemačkoj je u migrantskim zajednicama iz Sirije, Afganistana, Iraka te romske zajednice s Balkana, prema podatcima Središnjeg registra stranaca, registrirano 1.475 vjenčanih maloljetnika, stranih državljana. Najveća skupina dolazi iz Sirije (664), potom Afganistana (157) i Iraka (100), dok se značajan broj slučajeva veže se i za doseljenike iz Bugarske i Rumunjske.
Njemačka je 2017. donijela Zakon o suzbijanju dječjih brakova, a 2024. godine dodatno postrožila pravila za nepriznavanje brakova sklopljenih u inozemstvu ako je jedna strana maloljetna. Aktualni podaci s terena od ove godine pokazuju kako je u saveznoj pokrajini Baden-Württemberg evidentirano ukupno 358 dječjih brakova, uglavnom sklopljenih izvan Njemačke. Zabilježeni su ekstremni primjeri u kojima su djevojčice-nevjeste u trenutku udaje imale samo 11, 12 ili 13 godina, najčešće izbjeglice iz Iraka, Afganistana i Sirije.
U Francuskoj službena populacijska statistika ne bilježi dječje brakove, ali nevladine organizacije procjenjuju da su tisuće djevojaka migrantskog porijekla pod rizikom od prisilnog braka koji roditelji ugovaraju tijekom ljetnih praznika u zemljama porijekla. Među populacijom migranata prve i druge generacije iz Turske, Afrike, procjenjuje se kako je oko 5.000 djevojčica godišnje pod rizikom od prisilnog-dječjeg braka.
Primjerice u Švedskoj, među migrantima iz Sirije, Iraka i Afganistana Švedska migracijska agencija identificirala je stotine maloljetnika koji su u zemlju stigli već vjenčani. Od zabilježenih slučajeva, velika većina, više 95% su djevojčice, bilježi se i porast poziva nacionalnim linijama za pomoć zbog “nasilja i opresije temeljenih na časti” unutar ovih zajednica.
(Republika/V.S.H.)