Elon Musk želi pretvoriti Starlink u punopravnog mobilnog operatera koji bi mogao konkurirati najvećim telekomunikacijskim kompanijama. Njegova je glavna oklada da će autonomna vozila i humanoidni roboti u budućnosti dramatično povećati potražnju za internetskom povezivošću.
Otkako je 2021. počeo s komercijalnim radom, Starlink je izrastao u jedan od najvažnijih projekata kompanije SpaceX, koju vodi Elon Musk. Satelitska internetska usluga privukla je više od 12 milijuna individualnih pretplatnika, kao i niz zrakoplovnih i pomorskih kompanija.
Starlink ima važnu, ali promjenjivu ulogu i u ratu u Ukrajini. Istodobno, kompanija sklapa sve više partnerstava s velikim telekomunikacijskim operaterima. Jedan od primjera je američki T-Mobile, s kojim surađuje na povezivanju satelita izravno s mobilnim telefonima korisnika, omogućujući pristup mreži i na područjima izvan dosega klasičnih baznih stanica.
No Muskovi planovi sada su znatno ambiciozniji.
SpaceX je 8. listopada potvrdio ono o čemu se već dugo nagađalo: želi izgraditi vlastitu, potpuno razvijenu mobilnu mrežu koja bi izravno konkurirala postojećim telekomunikacijskim divovima.
Tržište je tu najavu shvatilo ozbiljno. Dionice triju najvećih američkih mobilnih operatera – T-Mobilea, AT&T-a i Verizona – snažno su pale nakon objave.
Za sada je prijetnja njihovu poslovanju ograničena, ali Musk računa na to da će Starlink imati ključnu ulogu u budućnosti u kojoj će roboti i autonomni sustavi zahtijevati sve veću povezanost.
Tri ključna elementa Muskova plana
Iako svi detalji još nisu poznati, SpaceX-ova strategija temelji se na tri glavna smjera razvoja.
1. Tisuće novih satelita
Prvi korak je dodatno širenje satelitske mreže. SpaceX je objavio da je dobio odobrenje američke Savezne komisije za komunikacije (FCC) za postavljanje do 15.000 satelita posebno namijenjenih prijenosu glasovnih poziva i podataka izravno na pametne telefone na Zemlji.
Sateliti imaju veliku prednost jer mogu osigurati pokrivenost na golemim područjima, uključujući udaljene i teško dostupne lokacije. Međutim, nisu jednako učinkoviti u opsluživanju velikih gradova i gusto naseljenih područja.
Svaki satelit ima ograničen kapacitet, a zbog kretanja u orbiti iznad pojedinog mjesta provodi samo mali dio vremena. Zbog toga se SpaceX ne može osloniti isključivo na satelitsku infrastrukturu ako želi postati ozbiljan konkurent tradicionalnim mobilnim mrežama.
2. Male bazne stanice i zemaljska infrastruktura
Drugi dio plana uključuje izgradnju infrastrukture na Zemlji.
SpaceX namjerava na prijamne antene koje prodaje svojim kućnim korisnicima Starlinka početi postavljati takozvane femtoćelije – male bazne stanice koje omogućuju mobilnu povezanost na ograničenom području.
Na taj bi način svaka Starlinkova antena mogla postati svojevrsna mala mobilna bazna stanica. Uz to, kompanija planira izgraditi i klasičnu mrežu većih baznih stanica kako bi povećala kapacitet i pokrivenost.
Kombinacija satelita i zemaljske infrastrukture trebala bi omogućiti pouzdaniju uslugu, posebno na područjima gdje je tradicionalnim operaterima teško ili skupo izgraditi mrežu.
3. Pristup radiofrekvencijskom spektru
Treći ključni element je radiofrekvencijski spektar, odnosno frekvencije potrebne za prijenos mobilnih signala.
SpaceX je 2025. potrošio 19,6 milijardi dolara na stjecanje prava korištenja frekvencijskog spektra od problematičnog satelitskog operatera EchoStar. Taj će spektar koristiti za svoje satelite namijenjene mobilnoj telefoniji.
U zasebnoj objavi 8. listopada investicijska kompanija Grain Management, specijalizirana za telekomunikacije, priopćila je da prodaje dio niskofrekvencijskog spektra SpaceX-u. Prema glasinama, vrijednost tog posla mogla bi iznositi osam milijardi dolara.
Niže frekvencije posebno su korisne jer bolje prodiru kroz zidove i druge prepreke, što je važna prednost za operatera koji želi osigurati kvalitetnu pokrivenost unutar zgrada.
Može li Starlink doista ugroziti velike operatere?
Još nije jasno kakvu će konkretnu prednost SpaceX imati u odnosu na postojeće mobilne mreže.
Na prvi pogled, mogućnost korištenja mobilnog telefona čak i usred divljine Aljaske zvuči vrlo privlačno. SpaceX bi mogao odlučiti takvu uslugu prodavati izravno korisnicima, umjesto da djeluje samo kao infrastrukturni partner postojećih operatera.
Međutim, dosadašnja iskustva pokazuju da potražnja za satelitskom mobilnom uslugom još nije velika.
Tim Farrar, analitičar satelitske industrije, ističe da sporazum s T-Mobileom sugerira kako korisnici zasad nisu spremni mnogo plaćati za takvu uslugu.
Direktor T-Mobilea Srinivasan Gopalan izjavio je u svibnju da je relativno mali broj korisnika kupio satelitsku uslugu te da ona čini samo 0,0002 posto ukupnog korištenja mreže njihovih korisnika.
Istodobno, konkurencija ne miruje. Tjedan dana prije SpaceX-ove objave, AT&T, T-Mobile i Verizon pokrenuli su zajednički projekt koji im omogućuje udruživanje frekvencijskog spektra i kupnju satelitskih kapaciteta od različitih pružatelja usluga.
Taj se potez smatra obrambenom strategijom kojom tradicionalni operateri žele smanjiti svoju izloženost mogućem prodoru Starlinka na tržište.
Prava oklada nije današnje tržište, nego budućnost
SpaceX-ovo širenje u telekomunikacije možda nije prvenstveno pokušaj preuzimanja dijela postojećeg tržišta. Mnogo je više riječ o okladi na to kako će izgledati buduće gospodarstvo.
Gwynne Shotwell, operativna direktorica SpaceX-a, izjavila je tijekom razgovora o poslovnim rezultatima u kolovozu da će autonomna vozila i humanoidni roboti u nadolazećim godinama dramatično povećati potražnju za povezivošću.
Među tim sustavima mogli bi biti i roboti te druga autonomna rješenja koje razvija Tesla, još jedna kompanija pod Muskovićevom kontrolom.
Ako bi se Teslina vozila i roboti oslanjali na mobilnu mrežu SpaceX-a, obje bi kompanije mogle ostvariti konkurentsku prednost. SpaceX bi dobio velikog korisnika vlastite infrastrukture, dok bi Tesla mogla imati pristup mreži prilagođenoj potrebama svojih autonomnih sustava.
Takav model povezao bi Muskove poslovne projekte u jedinstven tehnološki ekosustav – od satelita i mobilne komunikacije do umjetne inteligencije i robotike.
Svemirske ambicije koje troše milijarde
Širenje Starlinka dolazi u trenutku kada SpaceX već ima iznimno širok raspon ambicioznih projekata.
Kompanija razvija model umjetne inteligencije Grok, testira Starship – najveću raketu ikad izgrađenu – te planira gradnju golemog svemirskog lansirnog kompleksa u Louisiani. Uz to, razmatra postavljanje podatkovnih centara u svemiru i radi na politički osjetljivom ugovoru s NASA-om o izgradnji lunarnog modula za američki program istraživanja Mjeseca.
Sve veći broj projekata zahtijeva golema financijska sredstva.
SpaceX je u lipnju prikupio 86 milijardi dolara javnom ponudom dionica, a samo nekoliko tjedana poslije izdao je dodatnih 25 milijardi dolara duga. Kompanija planira dodatno zaduživanje.
Starlink je pritom jedan od najvažnijih izvora dobiti unutar SpaceX-a te trenutačno pomaže pokrivati gubitke drugih poslovnih jedinica.
Upravo zato Muskova nova strategija predstavlja tako velik rizik. Ako potražnja za satelitskom mobilnom telefonijom i povezivošću za robote ne poraste onoliko koliko očekuje, ulaganja u novu infrastrukturu mogla bi se pokazati znatno manje isplativima.
S druge strane, ako se njegova vizija ostvari, Starlink bi mogao prerasti iz uspješne satelitske internetske usluge u važan dio globalne komunikacijske infrastrukture budućnosti.
Musk se, dakle, ne kladi samo na još više satelita, nego na svijet u kojem će gotovo svaki stroj trebati stalnu internetsku vezu. Hoće li se ta vizija ostvariti, tek treba vidjeti – ali cijena neuspjeha mogla bi biti golema.