Val učeničkih prosvjeda zahvatio je Europu. I to europske predvodnice – Francusku gdje eskalira kaos u najnasilnijim prosvjedima posljednjih desetljeća, Francuska u najnasilnijim prosvjedima u posljednjih nekoliko desetljeća, u Bruxellesu također prosvjedi iako daleko manji nego u Francuskoj, u Italiji također i to simbolično nazvani ‘Dan bez Meloni’ i dan nakon što je potvrdila podršku Ukrajini. I u Njemačkoj se organiziraju prosvjedi protiv uvođenja obveznog vojnog roka i više izdvajanja za obrazovanje, uz istodobnu podršku prosvjedima u Francuskoj.
Jesu li ovi prosvjedi uistinu rezultat nezadovoljstva učenika u najvećim članicama Unije ili su proizvod ruskog hibridnog ratovanja i izazivanja nestabilnosti jer, mora se priznati, previše je slučajnosti. Svi prosvjedi dolaze u trenutku kada EU potvrđuje podršku ukrajinskom obrambenom ratovanju i već prije nametnute sankcije te priprema novi paket sankcija za Rusiju.
Policija je upotrijebila suzavac i palice protiv prosvjednika u francuskim gradovima Parizu, Lyonu i Strasbourgu tijekom nacionalnog dana prosvjeda protiv visokih troškova života, priopćilo je Ministarstvo unutarnjih poslova.
Turistički ured francuskoga grada Lyona zapaljen je u subotu tijekom prosvjeda, izvijestila je televizijska postaja BFMTV. U Marseilleu su prosvjednici pokušali provaliti u policijsku postaju i pljačkali trgovine, priopćilo je ministarstvo.
Prema podacima pariške policijske prefekture, oko 100 osoba uhićeno je zbog nošenja oružja i drugih zabranjenih predmeta.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je građane u petak navečer da prosvjeduju mirno.
Ministarstvo unutarnjih poslova do podneva je zabilježilo 140 prosvjednih akcija diljem zemlje, na kojima je sudjelovalo 32.800 ljudi. Ministarstvo je izvijestilo da je do tada u cijeloj zemlji uhićeno 166 osoba.
Očekuje se da će diljem Francuske prosvjedovati do 170.000 ljudi, od čega između 30.000 i 60.000 samo u Parizu. Marševi su planirani za poslijepodnevne sate u subotu u Parizu i brojnim drugim gradovima. Studenti, sindikalisti i preostali pripadnici pokreta Žutih prsluka udružili su se kako bi izrazili nezadovoljstvo visokim cijenama i sve krhkijim francuskim društvenim modelom.
Prvi val prosvjeda počeo je prošli mjesec u srednjim školama u siromašnim sjevernim predgrađima Pariza, gdje se nezadovoljstvo zbog manjka nastavnika i dotrajalih školskih objekata brzo pretvorilo u nacionalni pokret protiv nejednakosti, nedovoljnog javnog financiranja i pada standarda.
Prosvjedi dolaze u teškom trenutku za Francusku, dok predsjednik Emmanuel Macron ulazi u završnu fazu svog predsjedničkog mandata, iza sebe ostavljajući polarizirano biračko tijelo i rascjepkanu domaću političku scenu. Investitori povlače novac iz francuskog državnog duga, čime troškovi zaduživanja dosežu najvišu razinu u više od dva desetljeća, dodatno naglašavajući dugogodišnje teškoće zemlje u sređivanju javnih financija.
Premijer Sébastien Lecornu izjavio je u četvrtak da se vlasti boje nereda tijekom prosvjeda. Vlada optužuje krajnje ljevičarski pokret Nepokorena Francuska (LFI) za raspirivanje prosvjeda, što taj pokret negira.
“U zemlji vlada umor. Živimo u atmosferi neprekidne krize: ratovi, inflacija i problemi povezani s kupovnom moći”, rekao je Lecornu.
Oprbeni čelnik Jordan Bardella, čije krajnje desno Nacionalno okupljanje vodi u anketama uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine, izjavio je kako očekuje nasilje te kako je iznimno zabrinut te da Francusku očekuje val nasilja.
Lecornu je izjavio da su prosvjedi među najnasilnijima u posljednjih nekoliko desetljeća, pri čemu je od njihova početka ozlijeđeno više od 900 policajaca. Policija se istodobno suočila s kritikama zbog načina na koji je postupala tijekom prosvjeda, osobito zbog težine zabilježenih ozljeda. Među njima je i slučaj maloljetnika kojemu je raznesena šaka nakon što je podignuo šok-granatu.
Francuski policijski nadzorni odjel istražuje najmanje dvadesetak slučajeva navodnog policijskog nasilja. Francuska je obustavila uporabu šok-granata tijekom studentskih prosvjeda, no ministar unutarnjih poslova Laurent Nuez izjavio je da bi se one mogle upotrijebiti tijekom subotnjih prosvjeda.
Belgija: Nemiri i u Bruxellesu
Nekoliko stotina, većinom mladih ljudi, prosvjedovalo je u subotu u Bruxellesu, pri čemu je došlo do sukoba izgrednika s policijom, a nemire su dijelom potaknuli prosvjedi u susjednoj Francuskoj.
Belgijski studenti su pojasnili da prosvjeduju protiv sve većih troškova obrazovanja i reformi i kako strahuju da će troškovi i reforme učiniti visoko obrazovanje manje dostupnim. Prosvjednici su se okupili u središtu Bruxellesa. Mnogi među njima nosili su maske i uzvikivali antifašističke parole. Očevici su Reutersu rekli da je policija upotrijebila suzavac i vodene topove, dok je dio prosvjednika prevrnuo automobil.
Belgijski ministar unutarnjih poslova Bernard Quintin poručio je u objavi na platformi X da “ono što se događa u Bruxellesu više nije običan prosvjed” te da će se “upotrijebiti sva potrebna sredstva kako bi se uspostavio red i da bi se suprotstavilo izgrednicima”.
Demonstracije su održane i u Ligeu, gradu na istoku zemlje. Ondje su studenti ranije ovog mjeseca prosvjedovali zbog stanja u obrazovnom sustavu na francuskom jeziku, kao razloge navevši sve veće troškove obrazovanja i poteškoće u pristupu nastavnim materijalima.
Nemiri u Francuskoj započeli su prošlog mjeseca kao prosvjedi zbog financiranja obrazovanja i uvjeta u školama, no ubrzo su prerasli u širi pokret usmjeren na pitanja nejednakosti, javne potrošnje i životnog standarda.
Italija: Prosvjedi ‘Dan bez Meloni’
Srednjoškolci i studenti protestovali su u petak diljem Italije tijekom prosvjeda “Dan bez Meloni” protiv vladinih obrazovnih politika, rastućih troškova života i povećanih vojnih izdataka, objavio je talijanski dnevnik ‘La Stampa’.
Prosvjedi su uslijedili nakon višednevnih okupacija škola i sukoba u Torinu, gdje su maskirani mladići oštetili školske zgrade, razbili prozore i koristili uređaje za gašenje požara. Najmanje jedan nastavnik, član školskog osoblja i karabinjeri su povrijeđeni tokom incidenata u gradu.
Sedamnaestogodišnjak je uhićen zbog sumnje da se opirao provođenju zakona i prijavljen je zbog teške materijalne štete, navodi list.
Incidenti su se dogodili u nekoliko škola, uključujući institut Sella i školu Bosso-Monti. Istražitelji su ispitivali jesu li neki od maskiranih mladića bili autsajderi koji su se pridružili studentskim prosvjedima.
Gradonačelnik Torina Stefano Lo Russo osudio je štetu, braneći pravo učenika na prosvjede.
“Prosvjedi i obrana vlastitih ideja je temeljno pravo koje se uvijek mora poštovati i štititi”, rekao je, dodajući kako su nasilje i oštećenje javne imovine neprihvatljivi.
Ministar obrazovanja Giuseppe Valditara osudio je uništavanje i rekao da će vlada tražiti odštetu za štetu. Mobilizacija studenata uključivala je blokadu škola, štrajkove i okupljanja u nekoliko talijanskih gradova. Organizatori su naveli zabrinutost zbog financiranja obrazovanja, uvjeta u školama i prioriteta vladine potrošnje.
Njemačka: Prosvjedi u Berlinu
Desetine učenika u Berlinu blokirale su u petak ulaze u tri srednje škole, prosvjedujući protiv mogućeg ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka u Njemačkoj, ali i zbog nedovoljnih ulaganja u obrazovanje.
Učenici su se rano ujutro okupili ispred gimnazije Andreas-Gymnasium u četvrti Friedrichshain, gdje su kantama za smeće zapriječili ulaz u školu.
Prosvjedne akcije održane su i ispred Leibniz-Gymnasium u Kreuzbergu, dok je dio učenika organizovao povorku u blizini škole Ellen-Key-Schule.
Iza akcije stoji inicijativa ‘Školski štrajk protiv regrutacije’, koja je poručila da učenici žele veća izdvajanja za obrazovanje i protive se planovima za povratak obveznog vojnog roka.
Njihova poruka je da se novac ne bi trebao usmjeravati na vojnu potrošnju nauštrb obrazovanja.
Na prosvjedu su nosili transparente s porukama poput „Zaustavite obvezni vojni rok i rezove u obrazovanju“, „Obrazovanje, a ne rat“,
„Solidarnost s Francuskom“, pisalo je na jednom od transparenata, prenosi Index.
Prosvjedima je istovremeno iskazana solidarnost s velikim učeničkim prosvjedima u Francuskoj. Berlinski prosvjedi predstavljaju nastavak prosvjeda koji su počeli ranije ovaj tjedan.
(Republika/Desk)