Generacija koju su nekoć nazivali izgubljenom danas ostvaruje gospodarski uspjeh i vraća se u središte kulturne pozornosti. Njezina priča pokazuje da se izgledi za budućnost mogu promijeniti nabolje, čak i nakon teškog početka.
Milenijalci, rođeni između ranih 1980-ih i sredine 1990-ih, imali su iznimno težak ulazak u odraslu dob. Mnogi su diplomirali neposredno nakon globalne financijske krize. U pojedinim dijelovima Europe nezaposlenost mladih premašila je 50 posto, što je potaknulo govor o „izgubljenoj generaciji”. Mnogi su živjeli s roditeljima i nisu imali realne izglede za kupnju vlastitog doma, dok su im starije generacije, često bez mnogo razumijevanja, držale prodike zbog trošenja novca na brunch i druge životne užitke.
Danas su milenijalci, u dobi od otprilike 30 do 45 godina, iz temelja promijenili svoju situaciju. Zarađuju više nego što su prethodne generacije zarađivale u istoj životnoj dobi, a postupno smanjuju i zaostatak u vlasništvu nad nekretninama. Istodobno se vraća i kultura njihova mladenačkog razdoblja, od televizije, glazbe i videoigara do mode, u kojoj su ponovno popularne njihove nekoć ozloglašene uske traperice.
Dio toga jednostavno je posljedica uobičajenog životnog ciklusa. Kako generacije stare, dobivaju bolje poslove, više zarađuju i kupuju nekretnine. Milenijalci nisu prva generacija koja je u srednjoj životnoj dobi ponovno otkrila kulturu svoje mladosti. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća vratio se interes za pedesete, uz preporod rock’n’rolla te popularnost serije „Happy Days” i filma „Grease”. Devedesetih su se trapezice i odjeća obojena tehnikom tie-dye ponovno pojavile iz dubina ormara. Nostalgija se, čini se, pouzdano vraća u približno dvadesetogodišnjim ciklusima.
Ipak, povratak milenijalaca razlikuje se od prethodnih nostalgičnih valova. Istina je da su imali i sreće. Njihove rane gospodarske teškoće poslije su djelomično ublažene nepredviđenim okolnostima: pandemija bolesti COVID-19 potaknula je velik broj starijih zaposlenika na prijevremenu mirovinu. Tako se otvorio prostor na višim rukovodećim pozicijama, koji su popunili upravo milenijalci.
Uspjeh koji su izgradili radom i inovacijama
Ipak, mnogo veći dio njihove priče odnosi se na inovacije i naporan rad. Među vodećim ljudima tehnološke industrije, koja je stvorila goleme količine bogatstva, nalazi se velik broj milenijalaca. Udio milenijalaca među američkim milijarderima više je nego dvostruko veći od udjela koji je generacija X imala u istoj životnoj dobi.
Sljedeći veliki tehnološki iskorak, umjetna inteligencija, mogao bi dodatno ojačati njihov položaj. Među čelnicima koji predvode tu revoluciju nalaze se i sami milenijalci, poput Darija Amodeija, Marka Zuckerberga i Sama Altmana.
Tehnologija je pomogla i kulturnom povratku ove generacije. Internetske platforme potiču korisnike da se ponovno vraćaju sadržajima iz mladosti. YouTube i Spotify postali su svojevrsni strojevi za proizvodnju nostalgije. Streaming servisi poput Netflixa, sa svojim golemim zbirkama sadržaja, upoznaju nove generacije s hitovima iz milenijalskog razdoblja.
Jedan od primjera je serija „Teorija velikog praska” iz 2007. godine, koja je ove godine peta najgledanija serija u Sjedinjenim Američkim Državama prema broju streamova.
U međuvremenu su društvene mreže ozbiljno uzdrmale Hollywood. Filmska industrija zato se sve više okreće nastavcima i ponovnim pokretanjima starih franšiza, jer se oni smatraju sigurnijim izborom od potpuno novih projekata. Film „Vrag nosi Pradu 2” ove je godine među komercijalno najuspješnijim filmovima na svijetu.
Čak i oni kojima se povratak uskih traperica nimalo ne sviđa trebali bi pozdraviti preporod milenijalaca. Njihova gospodarska priča pokazuje da generacije koje se smatraju „izgubljenima” ipak mogu pronaći svoj put.
Kreatori javnih politika trebali bi iz toga izvući pouku: izgledi milenijalaca poboljšali su se zahvaljujući tržišnim kretanjima i nepredviđenim događajima, a ne državnim programima spašavanja za koje su neki nekoć zagovarali da budu presudni.
U trenutku kada razvoj umjetne inteligencije izaziva zabrinutost zbog budućih mogućnosti zapošljavanja mladih, iskustvo milenijalaca pruža oprezan, ali opravdan razlog za optimizam.
Što nas milenijalci mogu naučiti o kulturi?
Kulturni povratak milenijalaca također nosi važne pouke. Mnogi će, gledajući poplavu novih verzija i nastavaka sadržaja iz devedesetih, poput nove serije „Baywatch”, zaključiti da Hollywoodu hitno treba spasiti kreativnost.
No tehnologija i ovdje pomaže. Gotovo neograničena raznolikost sadržaja na internetskim platformama znači da korisnici imaju mnogo alternativa ako im omiljeni milenijalski hitovi nisu po ukusu. Osim toga, goleme arhive sadržaja omogućuju da uspješnice iz svih razdoblja budu dostupne svima.
Prije dvadeset godina jedna je generacija snosila velik dio posljedica financijske krize. Danas bi sve generacije trebale nazdraviti zasluženom povratku milenijalaca.