Europska unija nastavit će provoditi sankcije protiv Rusije usprkos dogovoru o dizelu koji su za vikend postigli američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin, potvrdili su danas ministri vanjskih poslova država članica.
Prema dogovoru, koji je Trump objavio na društvenim mrežama, Moskva će na američko i svjetsko tržište odmah plasirati 300.000 tona dizela. U studenom bi trebala slijediti isporuka od 500.000 tona, a nakon toga još milijun. Kako bi to omogućio, Washington je uveo široko izuzeće od sankcija za ruski dizel koje vrijedi do travnja 2027., što je izazvalo zabrinutost u Ukrajini i među njezinim saveznicima, piše Euronews.
Kallas: Jedini put je jači pritisak na Rusiju
“SAD je naš najveći saveznik, ali naša je poruka jasna: ako želimo okončati ovaj rat, jedini način je jači pritisak na Rusiju”, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas jutros na okupljanju ministara u Luxembourgu. “Ne smijemo zaboraviti da je Rusija započela ovaj rat”, dodala je.
Kallas je pozvala Bijelu kuću da primijeni zakon koji je predložio pokojni senator Lindsey Graham, a koji predviđa opsežne sankcije i carine za Moskvu. Ipak, taj zakon prepušta konačnu odluku predsjedniku. “Kada bi proveli Grahamov zakon, doista bismo mogli pritisnuti Rusiju da završi ovaj rat”, rekla je Kallas.
“Zabrinjavajuće i nije europski način”
Irska ministrica vanjskih poslova Helen McEntee ocijenila je dogovor Trumpa i Putina zabrinjavajućim, ali je istaknula da će Unija ustrajati na svojoj strategiji. EU je danas usvojila dosad najveće proširenje sankcijskog popisa koji sada obuhvaća više od 1.600 pojedinaca i subjekata optuženih za pomaganje ruskim ratnim naporima. Više od polovice ih je povezano s proizvodnjom balističkih projektila.
“Moramo se ponovno usredotočiti i udvostručiti napore kako bismo održali pritisak na Rusiju”, rekla je McEntee. “Taj pritisak mora nam biti prioritet, ali moramo održavati i kanale komunikacije sa SAD-om, jer bez njihove podrške to nećemo moći postići”, najavila je.
Švedska ministrica Maria Malmer Stenergard također je kritizirala dogovor i pozvala europske kolege da iskoriste zamrznutu rusku imovinu za jačanje vojne i financijske pomoći Ukrajini. “Žalim zbog ovog dogovora. Nadam se da neće stupiti na snagu. Zemlje članice EU, bez obzira na to što se događa sa SAD-om, moraju ostati mirne, nastaviti s planom, povećati potporu korištenjem zamrznute imovine te pojačati pritisak na Rusiju”, poručila je.
Dogovor uoči američkih izbora
Estonski ministar Margus Tsahkna sporazum je povezao s unutarnjom situacijom u SAD-u uoči kongresnih izbora sljedeći mjesec, na kojima Trumpovi republikanci zaostaju za demokratima. On predviđa da će stvarni učinak dogovora biti ograničen.
Trump se suočava s oštrim kritikama zbog rata protiv Irana, koji se smatra glavnim uzrokom naglog rasta cijena goriva. Tsahkna je dodao i da “energetsko primirje”, koje je Trump jučer iznenada najavio ne funkcionira. Ukazao je i na neprestane ruske zračne napade na Ukrajinu.
Prema dostupnim informacijama, primirje je zamišljeno tako da u prvoj fazi obuhvati samo rafinerije nafte, što bi bilo izrazito jednostrano. Ukrajina ima samo jedno takvo postrojenje, dok Rusija ima 32 velika pogona. Kijev sustavno napada rusku naftnu industriju kako bi oslabio financiranje rata i osigurao bolju pregovaračku poziciju. Ti su napadi, međutim, razljutili Trumpa i na kraju doveli do dogovora s Putinom.
“Energija je iznimno važna jer će zima biti hladna. Važno je da se primirje ne odnosi samo na rafinerije. Ukrajina ima jednu, a Rusija mnogo. To definitivno ide u korist Rusima”, poručila je Kallas, piše index.