Sumnje da su zastupnici vladajućeg CDU-a prekršili stranačke upute i podržali AfD u izboru predsjednika pokrajinskog parlamenta ponovno su otvorile pitanje može li Njemačka održati politiku izolacije krajnje desnice. Upozorenja o jačanju ekstremizma stižu u trenutku kada AfD bilježi snažnu potporu birača, prenosi N1.
Upozorenje njemačkog kancelara Friedricha Merza da ekstremizam prodire u njemački parlamentarni sustav najnoviji je pokazatelj da takozvani „vatrozid” glavnih političkih stranaka, kojim nastoje izolirati krajnje desnu Alternativu za Njemačku (AfD), počinje popuštati, piše Reuters.
Čini se da su najmanje četiri zastupnika glavnih političkih stranaka ovog tjedna u istočnoj njemačkoj saveznoj pokrajini Saskoj-Anhaltu prekršila stranačke upute i glasala za to da AfD dobije svojeg prvog predsjednika regionalnog parlamenta. AfD se zalaže za ograničavanje useljavanja i obnovu energetskih veza s Rusijom.
Glasanje je bilo tajno, no sumnja je odmah pala na 15 zastupnika Merzove konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU), kojima je bilo naloženo da budu suzdržani.
Karin Prien, zamjenica predsjednika saveznog CDU-a, izjavila je da će zastupnici te stranke, ako se pokaže da su glasali za AfD, „morati snositi posljedice”.
AfD govori o političkoj prekretnici
AfD već više od godinu dana u nacionalnim anketama bilježi veću potporu od CDU-a, a kao svoj cilj ističe pobjedu na saveznim izborima 2029. godine. Stranka je događaje u Saskoj-Anhaltu proglasila „političkom prekretnicom”.
„Prvi put postalo je jasno da takozvani ‘vatrozid’ ne mora biti jači od slobode djelovanja zastupnika”, izjavio je Martin Reichardt, čelnik AfD-a u Saskoj-Anhaltu.
Povijesni izborni rezultat AfD-a prošlog mjeseca uznemirio je njegove političke suparnike. Oni stranku smatraju antidemokratskom i suprotnom vrijednostima na kojima je Njemačka nakon Drugoga svjetskog rata obnovila svoju državu, odbacivši nacističku ideologiju i njezine nacionalističke i rasističke temelje. AfD odbacuje oznaku „krajnje desnice”, smatrajući je pogrdnom.
Stranka je u Saskoj-Anhaltu ostala nadomak apsolutne većine u pokrajinskom parlamentu. Njezin rezultat diljem Europe i šire protumačen je kao jedan od dosad najočitijih pokazatelja da bi AfD mogao pobijediti na saveznim izborima 2029. godine.
Merzova koalicija suočena sa sve većim pritiskom
Merzova koalicijska vlada sa socijaldemokratima lijevog centra u Berlinu suočava se sa sve većim napetostima. Unutarnje nesuglasice produbljuju se, a potpora vladi pada jer birači, kao i u mnogim drugim zemljama zapadne Europe, glavne političke stranke smatraju odgovornima za pad životnog standarda.
Predstavnici koalicijskih stranaka u srijedu su razgovarali o načinima prevladavanja nesuglasica oko pitanja poput mirovina i poreza. Nakon sastanka poručili su da su „odlučni ne prepustiti našu zemlju ekstremistima”.
AfD je osnovan prije više od deset godina, tijekom dužničke krize u europodručju. Od tada je iz marginalnog pokreta prerastao u jednu od najpopularnijih, a prema pojedinim anketama i najpopularniju političku stranku u Njemačkoj.
Njemačke sigurnosne službe pojedine dijelove AfD-a, uključujući njegovu pokrajinsku organizaciju u Saskoj-Anhaltu, proglasile su ekstremističkima. Takva klasifikacija znači da ih smatraju protivnima ustavnim načelima ljudskih prava, demokracije i vladavine prava.
Savezni ured za zaštitu ustava (BfV), njemačka domaća obavještajna služba, prošle je godine sastavio povjerljivo izvješće na 1100 stranica u kojem je zaključio da AfD potiče netrpeljivost prema migrantima, rasizam i islamofobiju.
AfD, s druge strane, tvrdi da vraća njemački nacionalni ponos i tradicionalne vrijednosti te osigurava da migranti nemaju prednost pred njemačkim državljanima.
Dosadašnja strategija „vatrozida”, prema kojoj etablirane stranke odbijaju suradnju s AfD-om, spriječila je njegov ulazak u bilo koju koalicijsku vladu.
U Saskoj-Anhaltu AfD-u za većinu nedostaju još tri zastupnička mjesta, no i dalje nije jasno kako bi stranka mogla sastaviti vladu. Razgovori o mogućoj koaliciji s populističkim lijevim Savezom Sahre Wagenknecht (BSW) nisu donijeli napredak.
Strah od suradnje s krajnjom desnicom
Ulrich Siegmund iz AfD-a, koji „vatrozid” smatra „djetinjastim”, tvrdi da može uvjeriti dovoljan broj zastupnika drugih stranaka da prekrše stranačke upute i tako mu omoguće da do kraja godine bude izabran za predsjednika pokrajinske vlade.
Na ovotjednom glasanju za predsjednika pokrajinskog parlamenta kandidat AfD-a Tobias Rausch osvojio je 48 glasova, četiri više od ukupnog broja zastupnika AfD-a i BSW-a.
Merz je isključio mogućnost bilo kakvog dogovora s AfD-om, tvrdeći da je cilj te stranke uništiti CDU. O tom bi se pitanju trebalo raspravljati na sastanku vodstva CDU-a u nedjelju i ponedjeljak.
Ipak, sve se češće postavlja pitanje koliko je dugoročno održivo odbijati suradnju sa strankom koja osvaja gotovo trećinu glasova, a u nekadašnjim komunističkim pokrajinama na istoku zemlje, gdje je najjača, i više od toga.
Zamjenica predsjednika CDU-a Karin Prien upozorila je da bi svaki znak popuštanja prema AfD-u mogao produbiti unutarnje podjele i „ugroziti sam opstanak cijele stranke”.
AfD je ojačao na nacionalnoj razini, ali i dalje uživa manju potporu u zapadnoj nego u istočnoj Njemačkoj. Prema trenutačnim očekivanjima, na pokrajinskim izborima sljedeće godine neće ponoviti rezultat ostvaren u Saskoj-Anhaltu.
Ekonomski problemi i podjele hrane uspon AfD-a
Unatoč tome, problemi koji su omogućili brz uspon AfD-a ne mogu se jednostavno riješiti.
Rat u Ukrajini prekinuo je dotok jeftine energije koja je godinama pokretala njemačko gospodarstvo, dok je konkurencija iz Kine oslabila nekoć dominantnu njemačku industrijsku bazu.
Ekonomisti već dugo upozoravaju na potrebu za temeljitim reformama mirovinskog i poreznog sustava kako bi se odgovorilo na potrebe stanovništva koje sve više stari. Istodobno, duboke podjele između istočnog i zapadnog dijela zemlje ostaju prisutne gotovo četiri desetljeća nakon pada Berlinskog zida.
Obilježavajući prošlog tjedna godišnjicu njemačkog ujedinjenja 1990. godine, predsjednik Frank-Walter Steinmeier priznao je da se mnogi građani osjećaju zanemareno od političkog sustava te da je rašireni osjećaj nesigurnosti narušio povjerenje u institucije.
U neuobičajeno sumornoj procjeni upozorio je da bi zaoštravanje političke klime moglo Njemačku ponovno gurnuti u kaos sličan onome koji je doveo do sloma demokracije u Weimarskoj Republici prije dolaska nacista na vlast.
„Danas je riječ o opstanku demokracije”, izjavio je Steinmeier.
„Moramo se zauzeti za ono što je i dalje važno”, poručio je njemački predsjednik.