Trumpova administracija predstavila je opsežne sankcije Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) želeći značajno ubrzati svoj pokušaj da “razmontira” ono što vidi kao “odmetnutu instituciju”, piše BBC.
Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je kako su mjere – koje uključuju zabranu američkih entiteta koji obavljaju transakcije s ICC-om – namijenjene “obrani američkog suvereniteta” i optužio sud da želi procesuirati Amerikance.
ICC je izašao s reakcijom kako su mjere napad na vladavinu prava i temelje međunarodnog pravnog poretka.
Objava je uslijedila samo nekoliko sati nakon što je bivša sutkinja ICC-a Navi Pillay dobila Nobelovu nagradu za mir 2026. za svoje napore na promicanju mira i međunarodnog prava.
SAD je već sankcionirao 17 sudaca i dužnosnika ICC-a, ali ovaj potez sankcionira sam Sud kao instituciju i namjerava srušiti njezinu sposobnost financijskog poslovanja.
Međutim, SAD je osigurao šestomjesečno razdoblje odgode prije nego što neke od ovih najnovijih sankcija počnu, što znači da države članice mogu nastaviti plaćati svoje operacije – potez za koji Washington kaže da će zemljama omogućiti vrijeme za pregovore o “rješenju za rješavanje zabrinutosti SAD-a”.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres nazvao je odluku SAD-a “ozbiljnim udarcem za kolektivnu potragu za međunarodnim kaznenim pravosuđem, čiji je ICC ključni stup”.
Velika Britanija pridružila se Kanadi, Danskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Japanu i Nizozemskoj u ponovnom potvrđivanju njihove “kontinuirane i nepokolebljive potpore” ICC-u i rekla da “žale i snažno se ne slažu” sa sankcijama.
Također su pohvalili osoblje suda za njihov rad na privođenju “onih optuženih za najteže međunarodne zločine pravdi”, kao i pružanju podrške žrtvama.
ICC je osnovan 2002. godine kako bi procesuirao ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida, a 125 zemalja smatra državama članicama. Nekoliko velikih zemalja ostalo je izvan ICC-a, uključujući SAD, Rusiju, Kinu, Indiju i Izrael.
Trumpova administracija tvrdi da ICC-om upravlja ono što naziva globalistima koji prijete američkom suverenitetu.
Bijesan je zbog prošle istrage o postupcima američkih vojnika u Afganistanu koje je sud od tada zatvorio i zbog svojih naloga za uhićenje izraelskih dužnosnika, uključujući premijera Benjamina Netanyahua. Nove sankcije, međutim, ne kažu da se ti nalozi moraju povući prije nego što se mjere mogu ukinuti.
Ali Rubio je rekao kako Trump neće dopustiti ICC-u procesuiranje Amerikanaca, dodajući: “Ili će ICC okončati svoje prijetnje, ili ćemo okončati ICC.”
Američke sankcije spriječit će američke tvrtke da pružaju robu ili usluge ICC-u, poput bankarstva ili softvera.
Rubio je rekao da je Washington odgodio uvođenje sankcija u nadi da će ICC i njegove zemlje članice riješiti zabrinutost SAD-a. Rekao je da su mjere strukturirane kako bi se drugim zemljama omogućilo pregovaranje o mogućem rješenju.
Također je pozvao američke saveznike koji su bili potpisnici ICC-a, uključujući Veliku Britaniju, da “obuzdaju” instituciju.
Nizozemska, koja je domaćin suda u Haagu, a također je i saveznik SAD-a u NATO-u, suočava se s posebnim pritiskom. Nizozemski ministar vanjskih poslova Tom Berendsen rekao je da će sankcije ozbiljno utjecati na sposobnost suda da funkcionira.
Netanyahu je pozdravio sankcije, rekavši da ICC “nije sud već političko tijelo koje je prijetilo demokracijama koje poštuju zakon i samoj ideji nacionalnog suvereniteta”.
ICC je rekao da su sankcije usmjerene na ometanje njegovog rada i zastrašivanje onih koji surađuju s njim – ali da se “neće odvratiti”.
Mjere su nazvane “napadom na vladavinu prava” i rečeno da nitko ne bi trebao biti kažnjen zbog služenja pravdi, dodajući: “Povijest će suditi u ovom trenutku”.
Ovaj obračun potencijalno označava najveću krizu u 24-godišnjoj povijesti suda. Umjesto da cilja na pojedinačne suce i tužitelje ICC-a, SAD sada sankcionira sam sud.
Sankcije bi u konačnici mogle dovesti do toga da ICC ne može suditi slučajevima, što znači da bi pritvorenici koji čekaju suđenje ili presudu mogli biti pušteni na slobodu, prema profesoru Ryanu Goodmanu s Pravnog fakulteta Sveučilišta New York.
Među onima koji čekaju suđenje u Haagu je i Rodrigo Duterte, bivši predsjednik Filipina.
81-godišnjak je optužen za izvansudsko ubojstvo tisuća ljudi tijekom svog smrtonosnog “rata protiv droge” između 2011. i 2019. godine. Ostali koji čekaju suđenje ili s neriješenim žalbama uključuju bivše visoke osobe optužene za ratne zločine u Libiji, Sudanu i Srednjoafričkoj Republici.
Goodman kaže da je kao senator, Rubio bio “ispred” ističući Duterteove navodne zločine.
Rekao je za BBC da bi takvo puštanje bilo “enormno štetno za globalne napore prema međunarodnoj pravdi [i] prema Filipinima”.
“Za žrtve to jednostavno mora biti nevjerojatno traumatično jer mnogi od njih sudjeluju u postupku ICC-a kako bi se stavili na kocku s nadom da će doći do pravde”, dodaje Goodman, bivši posebni savjetnik u američkom Ministarstvu obrane.
Među najavljenim sankcijama su “licence” koje omogućuju ICC-u nastavak “usluge za rad objekata koji se koriste za pritvor” Dutertea i drugih.
Međutim, Goodman kaže da će u konačnici ti pritvorenici možda morati biti pušteni “kao pitanje zakona” ako financijske sankcije znače da sud ne može voditi poštene suđenja ili žalbe.
/Desk/