Njemački list Die Zeit upozorava da bi projekt Južne plinske interkonekcije u Bosni i Hercegovini mogao imati posljedice koje nadilaze pitanje opskrbe plinom. U središtu analize nalaze se poslovni interesi ljudi povezanih s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, neriješeno pitanje državne imovine te moguća intervencija Ureda visokog predstavnika (OHR).
U tekstu pod naslovom „Ovaj plinovod donosi samo probleme. Osim Trumpovim prijateljima“, Die Zeit analizira političke i pravne rizike projekta koji bi trebao povezati plinsku mrežu Bosne i Hercegovine s terminalom za ukapljeni prirodni plin na hrvatskom otoku Krku.
Vrijednost investicije list procjenjuje na oko 1,5 milijardi dolara. Zagovornici projekta ističu kako bi Južna interkonekcija trebala smanjiti ovisnost BiH o ruskom plinu, dok Die Zeit postavlja pitanje tko bi od projekta mogao imati najveću korist i na koji bi se način mogle ukloniti postojeće pravne i političke prepreke.
Tvrtka navedena izravno u zakonu
Jedan od ključnih dijelova analize odnosi se na američku kompaniju AAFS Infrastructure and Energy, koja je, prema Die Zeitu, izrijekom navedena u zakonskom tekstu kao kompanija kojoj bi projekt trebao biti povjeren.
Takva praksa izazvala je reakcije njemačkog zastupnika Zelenih u Bundestagu Borisa Mijatovića.
„Nikada se nisam susreo s tim da je u tekstu zakona izričito navedena kompanija! To je nedopustivo!“, rekao je Mijatović, koji se u Bundestagu bavi pitanjima Balkana.
Prema pisanju Die Zeita, AAFS je osnovan 2025. godine i nema prethodno iskustvo s infrastrukturnim projektima ove vrste. Njemački list pritom ukazuje i na veze pojedinaca povezanih s kompanijom s američkim predsjednikom.
Među njima navodi odvjetnika Jesseja Binnalla, koji je zastupao Donalda Trumpa i iznosio tvrdnje o navodnim nepravilnostima na predsjedničkim izborima 2020. godine, kao i Joa Flynna, brata bivšeg Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost.
Die Zeit projekt promatra u kontekstu šire američke politike povećanja izvoza energenata u Europu, ali i poslovnih interesa pojedinaca povezanih s Trumpovim političkim krugom.
Stručnjaci dovode u pitanje potrebu za plinovodom
Energetski stručnjak Denis Žiško iz Aarhus centra za Die Zeit je doveo u pitanje opravdanost tako velikog ulaganja.
Prema njegovim riječima, plin ima relativno mali udio u ukupnom energetskom miksu BiH.
„Opskrba Sarajeva energijom dijelom ovisi o ruskom plinu, ali ta se ovisnost može lako ukloniti na drugi način. Plin čini svega tri posto energetskog miksa zemlje“, rekao je Žiško.
On smatra da projekt nije opravdan ni s aspekta klimatskih ciljeva Europske unije, kojoj BiH želi pristupiti.
Prema pisanju Die Zeita, američki planovi pritom ne završavaju na samom plinovodu. Projekt bi, prema toj analizi, mogao biti povezan i s izgradnjom tri plinske elektrane – u Tuzli, Kaknju i Mostaru.
„Te elektrane nam uopće nisu potrebne“, poručio je Žiško.
Autor analize američko nastojanje da poveća izvoz plina u jugoistočnu Europu promatra i kroz prizmu gospodarskih interesa te mogućnosti stvaranja novih energetskih ovisnosti.
Plinovod otvara i pitanje državne imovine
Jedan od najvećih problema koje Die Zeit ističe odnosi se na zemljište potrebno za izgradnju plinovoda i dugogodišnje neriješeno pitanje državne imovine u BiH.
List podsjeća na odluke Ustavnog suda BiH prema kojima pitanje državne imovine treba biti uređeno na državnoj razini.
Istodobno navodi da je tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odbijao dati suglasnost za donošenje takvog zakona, što Die Zeit povezuje s njegovom politikom prema nadležnostima Republike Srpske i državnom uređenju BiH.
Prema analizi njemačkog lista, investitor bi se mogao suočiti s pravnim osporavanjem projekta pred Ustavnim sudom ako bi izgradnja podrazumijevala korištenje zemljišta za koje nije riješen pravni status.
Kakvu bi ulogu mogao imati OHR?
Die Zeit posebnu pozornost posvećuje i mogućoj ulozi Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR).
Autor analize razmatra mogućnost da bi široke ovlasti visokog predstavnika mogle biti iskorištene za rješavanje pitanja državne imovine, posebno ako bi američka administracija željela osigurati nastavak projekta.
U tekstu se promjena na čelu OHR-a povezuje sa širim nesuglasicama između Sjedinjenih Američkih Država i europskih država oko budućnosti poslijeratnog političkog poretka u BiH.
Die Zeit odlazak Christiana Schmidta promatra u kontekstu američkog pritiska, dok privremeno vođenje OHR-a pod američkim diplomatom Louisom Crishockom vidi kao mogući čimbenik u budućem rješavanju pitanja državne imovine.
Autor pritom iznosi procjenu da bi eventualna intervencija u korist rješavanja imovinskog pitanja mogla imati dalekosežne političke posljedice.
Upozorenje na moguće posljedice
Die Zeit razmatra i scenarij u kojem bi investitor, unatoč pravnim neizvjesnostima, nastavio s projektom i pokušao stvoriti situaciju koju bi kasnije bilo teško vratiti na početno stanje.
Upravo u tom kontekstu njemački zastupnik Boris Mijatović iznosi jednu od najoštrijih ocjena u tekstu:
„Amerikanci su, samo radi unosnih poslova, spremni ovdje zapaliti kuću!“
Ta izjava sažima njegovu zabrinutost da bi gospodarski interesi povezani s energetskim projektima mogli nadjačati šira pitanja političke stabilnosti i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Projekt Južne interkonekcije tako se, prema analizi Die Zeita, više ne promatra samo kao pitanje izgradnje nove plinske infrastrukture. On otvara širu raspravu o energetskim interesima, američkim ulaganjima, državnoj imovini, ulozi OHR-a te odnosu između gospodarskih projekata i političke stabilnosti BiH.