Uhićenje bivšeg šefa BND-a se pretvara u golem skandal u čitavoj obavještajnoj zajednici. Tu je i Njemačkoj nanesena golema šteta: kako sad još uopće surađivati sa zemljom iz koje su „procurile“ povjerljive informacije?
Uhićenje bivšeg šefa njemačke obavještajne službe BND (Bundesnachrichtendienst) Augusta Hanninga moglo bi narušiti nacionalnu sigurnost u Njemačkoj, upozoravaju stručnjaci. Jer i saveznici Njemačke jednostavno moraju preispitati svoje obavještajne odnose s ovom zemljom. Prema ocjenama analitičara, uhićenja Augusta Hanninga i njegova nekadašnjeg predstojnika ureda Manfreda D. prijete izazvati ozbiljan raskol u njemačkim obavještajnim odnosima. Jer i u inozemstvu se tek postupno shvaćaju puni razmjeri skandala, piše Deutsche Welle.
Manfreda D. tereti se da je tijekom 12 godina Hanningu prodavao oko 2.000 strogo povjerljivih dokumenata. Sve je to bilo dugo nakon što je Hanning 2005. napustio BND, nakon sedam godina na čelu službe. Manfred D. nastavio je služiti svim Hanningovim nasljednicima, uključujući sadašnjeg predsjednika BND-a Martina Jägera, prije nego što je u ožujku ove godine otišao u mirovinu.
Državno odvjetništvo navodi da je Hanning u jednom slučaju „iskoristio povjerljive obavještajne podatke koje mu je dostavio Manfred D. kako bi sastavio analizu za pripadnika jedne strane obavještajne službe“.
Službeno nije objavljeno o kojoj stranoj državi je riječ, ali list Der Spiegel – a to prenose i drugi njemački mediji – javlja kako je riječ o Azerbajdžanu. To nije niti potvrđeno, niti demantirano, a ima i osnova za taj navod: Hanning je godinama bio povezan s njemačko-azerbajdžanskim forumom, organizacijom koja njeguje veze s Bakuom. A koliko god Azerbajdžan njeguje odnose sa Zapadom, toliko mu je i važan odnos s Moskvom.
Što je bilo u tim dokumentima?
Prema Florianu Fladeu, novinaru postaje ARD, javnog-radiotelevizijskog servisa u Njemačkoj, većina tih dokumenata bile su tjedne obavještajne analize koje je BND dostavljao njemačkoj vladi, uključujući najnovije spoznaje partnerskih obavještajnih službi iz drugih zemalja.
„To je vrlo, vrlo osjetljivo, jer uključuje partnerske službe iz drugih država“, rekao je Flade za DW-ov podcast Berlin Briefing. „Čuli smo da su među tim podacima bile i informacije o iranskom nuklearnom programu, ruskoj vojsci i ratu u Ukrajini.“
Neki komentatori sada smatraju da je najveća briga Berlina pitanje kakve će zaključke iz ove afere izvući obavještajne službe savezničkih zemalja. Poznato je da je američka CIA u prošlosti dostavljala informacije o radikalnim islamistima u Njemačkoj, što je vjerojatno pomoglo u sprječavanju terorističkih napada u zemlji.
Ako se sada pokaže da su informacije preko Hanninga izlazile iz BND-a, takav bi odnos mogao biti ozbiljno narušen. Osobito ako bi se pokazalo da su na kraju završavale i u rukama ruskih ili kineskih obavještajnih službi. Za to nema nikakvih dokaza, ali već i sama mogućnost je dovoljna za potpun prekid suradnje.
„Golema šteta upravo za BND!“
„Nastala je golema šteta, ne samo za vanjsku sliku i ugled BND-a“, rekao je Flade. „Unutar BND-a sada se procjenjuje razmjer štete. Također iz BND-a razgovaraju s partnerima jer žele utvrditi jesu li njihove informacije dospjele u druge zemlje.“
To bi moglo imati posljedice i za njemačku nacionalnu sigurnost u vrijeme sve većih napetosti s Rusijom. BND, koji podliježe strožim zakonskim ograničenjima nego mnoge druge obavještajne službe u svijetu, smatra odnos s američkom obavještajnom službom od presudne važnosti. „Moglo bi doći do promjene u količini informacija koje dolaze iz SAD-a i drugih zemalja“, dodao je Flade. U konačnici bi BND bio u nemogućoj situaciji jer neće znati koje mu se informacije više ne dostavljaju.
Skandal u najgori trenutak
Samo dan prije izbijanja skandala, sadašnji predsjednik BND-a Martin Jäger ponovno je izrazio zabrinutost da bi Njemačka mogla skliznuti u vojni sukob s Rusijom. Na saslušanju u parlamentu rekao je da Kremlj već vodi „rat iz sjene“ te da je daljnje vojno naoružavanje „nažalost nužno“, iako je naglasio da trenutačno nema naznaka aktivnih ruskih vojnih priprema.
Flade je rekao da je Jäger iza zatvorenih vrata izvan sebe od srdžbe zbog curenja informacija preko Manfreda D. te da je odmah u utorak sazvao sastanak svih zaposlenika BND-a kako bi naglasio koliko ozbiljne mogu biti posljedice odavanja podataka. Uvode se i nove interne mjere sigurnosti.
Ovaj slučaj nije mogao doći u gorem trenutku za Jägera i BND. S jedne strane, pripremaju se novi zakoni kojima bi se trebale proširiti ovlasti službe, djelomično i kako bi se poboljšao njezin položaj među stranim partnerima. S druge strane, u Berlinu se već vodi suđenje još jednom djelatniku BND-a, Carstenu L., i poduzetniku Arthuru E., koji su optuženi za izdaju zbog predaje povjerljivih dokumenata ruskoj tajnoj službi 2022. godine.
Nova pravila i za bivše obavještajce?
Ovaj je slučaj otvorio i pitanje što bivšim obavještajnim dužnosnicima treba, a što ne treba biti dopušteno nakon odlaska iz službe. Nakon napuštanja BND-a Hanning je osnovao vlastitu savjetničku tvrtku za pitanja sigurnosti i tu je vjerojatno koristio svoje kontakte i znanje kako bi savjetovao klijente. To je zakonski dopušteno i uglavnom se tolerira, no mnogi smatraju da ne bi trebalo biti tako.
Timo Lange iz udruge LobbyControl izjavio je da slučaj Hanning pokazuje zašto bivšim obavještajnim dužnosnicima treba doživotno zabraniti rad u savjetovanju o sigurnosti u bilo kojem obliku.
“Normalna” prodaja znanja?
„Temeljni je problem kada visoki dužnosnici iz obavještajnog ili vojnog sektora nakon odlaska iz državne službe rade kao savjetnici za različite, a u nekim slučajevima i nepoznate strane klijente“, rekao je Lange u priopćenju. „To je očit kanal za nedopušten strani utjecaj i ugrožava sigurnosne interese Njemačke i Europske unije.“
No, kako ističe Flade, Hanningov profesionalni put nije nimalo neuobičajen. „Ti ljudi jednostavno pokušavaju zaraditi novac radeći ono što najbolje znaju, a to je stvaranje mreže kontakata i prodaja svojih sigurnosnih procjena“, rekao je. „Dakle, rade za tvrtke ili čak za druge države kao savjetnici.“.
/Desk/