Čini se da, kada je riječ o predsjedniku najjače političke stranke bh Srba Miloradu Dodiku i njegovim suradnicima, Tužiteljstvo BiH ima “poseban tretman”. Unatoč što su veličanje Ratka Mladića, zapovjednika Glavnog štaba Vojske RS-a, osuđenog za genocid i zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u BiH, osudile i države-članice Europske Unije te jasno kazale kako onima koji veličaju osobe osuđene za ratne zločine nema mjesta u EU.
Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv svećenika Petra (Bonifacije) Barbarića, rođenog 1936. godine u Ljubuškom, državljanina BiH i Republike Hrvatske zbog veličanja generala HVO-a i HV-a Slobodana Praljka. Dok će vremešni svećenik morati odgovrati za svoje djelo, Tužiteljstvo BiH šuti na tisuće i tisuće prijava o veličanju srpskog generala Ratka Mladića osuđenog za genocid.
Za što se tereti svećenik
Ovog 90-godišnjeg svećenika Tužiteljstvo tereti da je 2. studenoga 2025. godine, na mjesnom groblju u Čapljini, kod nezakonito podignutog spomenika, održao govor u cilju veličanja ličnosti Slobodana Praljka (koji je ukopan u Zagrebu), pravomoćno osuđenog za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), presudom od 29. studenoga, 2017. godine. Praljak je nakon izricanja presude rekao kako nije zločinac te da odbacuje presudu nakon cega je u sudnici popio otrov te uskoro i preminuo.
Tužiteljstvo navodi kako je govor Petra Barbarića prenijelo više elektronskih medija, odnosno internet portala te da se zabilježio veliki broj pregleda kao i reakcija javnosti i građana. Optuženi se tereti da je veličao osobu pravomoćno osuđenu presudama MKSJ-a za kaznena djela zločina protiv čovječnosti i ratne zločine, čime je počinio kazneno djelo – Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a. stav 6. KZ-a BiH. Sud BiH potvrdio je optužnicu.
Kako se navodi, istraga u predmetu bit će nastavljena s ciljem otkrivanja i osoba koje su izvršile nezakonito postavljanje spomenika, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.
Kako su već prethodno prenijeli mediji, Barbarić je u svom govoru iz studenoga rekao:”Braćo i sestre, danas je poseban dan. General Praljak vratio se u svoju Hercegovinu, svoju Čapljinu. Ovo što vidite, to su sve napravili anđeli, a anđeli su ispružena ruka božija. Zato ne spominjemo nikoga posebno, već se samo zahvaljujemo ispruženoj ruci božijoj, našim anđelima koji su ovo ostvarili”.
Rekao je kako je Praljkov cilj “osloboditi Hercegovinu od agresora, što su tada bili Srbi” te da “za vrijeme hrvatsko-muslimanskog rata za muslimanski narod, u svakom pogledu, nitko nije učinio koliko je učinio Praljak”, te da “Hrvati i u Hrvatskoj i BiH nikoga nisu napali već su branili sebe i vjekovne prostore”.
Zbog svega navedenoga, vremešni svećenik mogao bi biti osuđen na najmanje 3 godine zatvora, a možda i zbog visoke starosti, na kućni pritvor. Ovo je do sada jedina potvrđena optužnica Tužiteljstva BiH za veličanje nekoga od osuđenih pripadnika HVO-a. No, očito je kako Tužiteljstvo BiH u ovim slučajevima nema isti, profesionalan i nepristran, pristup.
Nakon događaja u Čapljini u prosincu 2025. godine, Mostarsko-duvanjska biskupija u odgovoru za N1 navela je kako je Bonifacije Barbarić otpušten iz Franjevačkog reda te da mu je zabranjeno bilo kakvo svećeničko djelovanje. Iz Biskupije su tada poručili da nisu bili upoznati s njegovim postupcima te da oni nisu izvedeni uz odobrenje ili znanje crkvenih vlasti.
Tisuće prijava za veličanje Mladića – Tužiteljstvo ništa
Naime, Bh portal Detektor, Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH), medijska nevladina organizacija sa sjedištem u Sarajevu, specijblizirana za praćenje i izvješćivanje sa suđenja za ratne zločine, korupciju i terorizam, prije nekoliko dana je objavio da, iako Državno tužiteljstvo tvrdi kako nije zaprimilo nijedno službeno izvješće policijskih agencija za izazivanje mržnje, odnosno veličanje nakon smrti Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u BiH, pravni stručnjaci objašnjavaju da tužiteljima nisu potrebna izvješća kako bi obavljali svoj posao.
Čini se da, kada je riječ o predsjedniku najjače političke stranke bh Srba Miloradu Dodiku i njegovim suradnicima, Tužiteljstvo BiH ima “poseban tretman”. Unatoč što su veličanje Ratka Mladića, zapovjednika Glavnog štaba Vojske RS-a, osuđenog na doživotni zatvor za genocid i zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u BiH, osudile i države-članice Europske Unije te jasno kazale kako onima koji veličaju osobe osuđene za ratne zločine nema mjesta u EU.
Osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić pokopan je 7. rujna 2026. godine na Topčiderskom groblju u Beogradu, uz nazočnost cjelokupnog vrha Republike Srpske, a mediji su bilježili i mnoge izjave “zahvale” i “čuvanja Mladićeve zaostavštine” i najviših dužnosnika bh entiteta. Ovakve izjave, sa zgražanjem i osudom, prenijeli su ne samo bh, nego i regionalni i svjetski mediji. Tužiteljstvo ih je svakako vidjelo.
Izgleda da za Tužiteljstvo BiH to nije dovoljan razlog za isti pristup za sve – podizanje optužnice zbog veličanja osobe osuđene na najteži zločin – zločin genocida.
Detektor navodi: “Uvidom u izvješće platforme ‘Registar 145a’, građanske inicijative koja je nastala s ciljem zakonskog prijavljivanja negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca, navodi se da je Mladićeva smrt izazvala je najveći val veličanja osuđenog ratnog zločinca u javnom prostoru BiH”.
Također navodi i podatak kako su “u samo četiri dana, od 27. do 30. rujna 2026. godine, verificirana 73 predmeta, a Registar je zaprimio 4.385 prijava – gotovo dvostruko više u cijela prethodna 44 dana rada”.
Nekadašnji istražitelj Državnog tužiteljstva Ramiz Huremagić, kazao je za Detektor kako je stav Tužiteljstva da nisu zaprimili izvješće dokaz koliko se pravosuđe otuđilo od građana i društva.
“Tužiteljstvo javnost BiH i njene građane smatra apsolutnim analfabetama. Nismo toliko nepismeni da ne znamo kako Tužiteljstvu ne treba izvješće policije ako je o postojanju osnova sumnje za neko kazneno djelo iz svoje nadležnosti doznalo na neki drugi način. A očito, u ovom slučaju jest, jer postoje tisuće prijava građana o počinjenju ovog djela”, rekao je Huremagić.
Odgovornost je, prema riječima Huremagića, “pojam koji više ne stanuje u Tužiteljsvu, dok rezultata nema”.
“Naprosto, Tužilaštvo BiH je odavno brod bez kormilara i morskim miljama daleko od svoje prave svrhe i uloge, žeton i igrač u raznim (političkim) potkusurivanjima i prepucavanjima, te institucija čije bi se i samo postojanje moglo dovesti u pitanje kada bi se isključivo gledao omjer uloženog i dobivenog, odnosno pitanje same vrijednosti onoga što Tužiteljstvo (ne) pruža građanima za njihov novac”, rekao je Huremagić za Detektor.
Inzkov zakon i kazne
Podsjetimo kako je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 22. srpnja 2021. godine, donio Odluku kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona BiH, kojom je dopunjen član 145a.
Ovim je zabranjeno poticanje na nasilje ili mržnju; poricanje odobravanje ili grubo umanjivanje genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina pravomoćno utvrđenih odlukama međunarodnih ili domaćih sudova; dodjeljivanje priznanja, nagrada, spomenica ili privilegija osobama pravomoćno osuđenim za ratne zločine; imenovanje javnih objekata (ulica, trgova, parkova, mostova, ustanova) ili registracija naziva po osobama osuđenim za ratne zločine; svaki drugi oblik veličanja osoba osuđenih pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Za sve navedeno zakon određuje: za veličanje osuđenih ratnih zločinaca i dodjelu priznanja – kazna zatvora od najmanje 3 godine.
Također, za poricanje ili opravdavanje genocida – kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.
Za javno poticanje na nasilje ili mržnju – kazna zatvora od 3 mjeseca do 3 godine te ukoliko je djelo počinio službenik ili odgovorna osoba u instituciji koja se financira iz javnog proračuna, propisana je kazna zatvora od najmanje 3 godine.
/Desk/