Na 13. summitu skupine MED9, neformalne skupine koja okuplja devet južnih članica EU-a raspravljalo se o ključnim europskim temama – migracijama, proračunu i sigurnosti. Usvojena je Splitska deklaracija u kojoj devet članica MED9-a poziva na solidarnost među državama u borbi protiv ilegalnih migracija, kroz snažniju pripremljenost, rana upozorenja, pravovremenu političku, operativnu i financijsku pomoć EU-a i učinkovitu zaštitu granica, izvješćuje HRT.
Uz čelnike država i vlada članica MED9, u Split su stigli predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa, jordanski prijestolonasljednik Al Hussein bin Abdullah II. te monegaški knez Albert II.
MED9 najveći je regionalni format unutar Europske unije. Okuplja trećinu država članica, oko 40 posto teritorija Unije, 41 posto njezina BDP-a i 45 posto stanovništva. Među glavnim temama summita bili su i odnosi EU-a s južnim susjedstvom te rat u Ukrajini i kriza na Bliskom istoku.
Uz Hrvatsku, MED9 čine Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska. Summitom u Splitu završava jednogodišnje hrvatsko predsjedanje skupinom MED9. Sljedeći sastanak čelnika trebao bi se održati iduće godine u Portugalu.
Susret čelnika mediteranskih zemalja dolazi uoči sastanka Europskog vijeća, a glavni fokus bio je višegodišnji okvir Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034., koji iznosi čak 2 bilijuna eura.
Hrvatska se u tom proračunu zalaže za jačanje kohezijske i poljoprivredne politike, dok Europa istovremeno želi više ulagati u sigurnost i obranu. Jedno od pitanja bilo je i kako uskladiti te prioritete i hoće li se Europska unija nečega morati odreći.
Zajednički stav o proračunu, migracijama i energetskoj krizi
Koordinacija i zajednički stav mediteranskih zemalja o europskom proračunu, borbi protiv ilegalnih migracija i energetskoj krizi među najkonkretnijim su rezultatima summita MED9 u Splitu, izvijestio je novinar Gordan Žvanović. Okupljeni čelnici pohvalili su organizaciju sastanka na vrhu, a slovenski premijer Janez Janša ocijenio je da je riječ o jednom od najbolje organiziranih i najkonkretnijih summita na kojima je sudjelovao.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni istaknula je da su pod hrvatskim predsjedanjem na pametan način koordinirana ključna pitanja i izazovi vezani uz Mediteran. Portugalski premijer Luis Montenegro kao jedan od prvih izazova izdvojio je krizu izazvanu rastom cijena energenata, uz klimatske i demografske izazove. Prema njegovim riječima, vrata trebaju ostati otvorena migrantima koji pridonose europskom društvu i načinu života, dok se istodobno treba odlučno boriti protiv ilegalnih migracija.
Kao dominantnu temu splitskog summita hrvatski premijer Andrej Plenković izdvojio je inflaciju uzrokovanu energetskom krizom. Založio se za pronalaženje zajedničkog europskog rješenja kojim bi se ograničile cijene energenata. U aktualnim geopolitičkim okolnostima, istaknuo je Plenković, Mediteran je dobio strateški značaj unutar Europske unije. Hrvatska se, kako je naveo, profilirala kao vrata Sredozemlja za srednju Europu.
Plenković: Ključno pitanje bit će ukupni europski proračun
Jedno od središnjih pitanja summita MED9 bilo je kako u budućem europskom proračunu raspodijeliti novac između novih prioriteta i tradicionalnih politika. O Višegodišnjem financijskom okviru raspravljat će se već sljedeći tjedan na Europskom vijeću.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je potrebu pronalaženja ravnoteže između sredstava namijenjenih nacionalnim i regionalnim partnerstvima te ulaganja u konkurentnost europskog gospodarstva.
“Kompromis između 17 zemalja, hvala Giorgiji na zajedničkom pismu i zajedničkom naporu da se taj prvi stup nacionalnih i regionalnih partnerstava ne smanjuje u odnosu na drugi stup, a to je konkurentnost, koji omogućuje našim gospodarskim subjektima da budu globalno konkurentni, da tu bude jedan dobar balans. Ključno pitanje bit će ukupni europski proračun”, rekao je Plenković.
Države koje zagovaraju snažnu kohezijsku politiku strahuju da bi u novom proračunu moglo biti manje novca za razvoj siromašnijih regija, dok bi se dio sredstava preusmjerio na nove prioritete poput obrane. Nezadovoljstvo izaziva i novi način raspodjele sredstava, prema kojem bi države imale manje kontrole nad njihovim trošenjem.
Abela: Kohezija nije politika prošlosti
Malteški premijer Robert Abela odbacio je ocjene da je kohezijska politika izgubila važnost. Uz konkurentnost, istaknuo je važnost poljoprivrede i ribarstva.
“Mi smo otočna država, najmanja članica na periferiji Sredozemlja. Naravno da neki misle da je kohezija politika prošlosti, ali oni griješe. Naravno da je konkurentnost važna i nama, kao i svima nama koji smo prijatelji kohezije. Jednako tako su nam važne i poljoprivreda i ribarstvo. Zato ćemo inzistirati na jačanju ovih triju omotnica, a ne na njihovom slabljenju”, poručio je Abela.
Grčka i Italija također traže ambiciozan europski proračun i protive se smanjivanju sredstava za tradicionalne politike radi financiranja novih prioriteta. Talijanska premijerka Giorgia Meloni traži i da se pri primjeni europskih proračunskih pravila uzme u obzir rast cijena te da članice dodatne prihode mogu koristiti za smanjenje troškova energije.
Montenegro: Sigurnost vanjskih granica odgovornost je svih
Luis Montenegro, premijer Portugala koji od Hrvatske preuzima predsjedanje formatom, upozorio je da sigurnost vanjskih granica mora biti odgovornost cijelog saveza te da se stoga sve članice moraju pridružiti s najvećim kapacitetima. Italija, članica MED9-a, u srpnju je suspendirala schengenski sustav prema Španjolskoj, drugoj članici tog formata, nakon što su deseci tisuća Marokanaca preplavili španjolsku enklavu Ceutu.
Montenegro je naglasio da se mora poboljšati komunikacija s južnim europskim susjedstvom, jačati gospodarstva tih zemalja i time obeshrabriti ilegalni prelasci. Pozvao je i na snažniju borbu protiv ilegalnih krijumčara te na učinkovitije vraćanje u matične države onih koji ne poštuju europska pravila.
Plenković: Mediteranska dimenzija ključna je za EU
Na 13. sastanku na vrhu skupine MED9, kojim je predsjedala Hrvatska, usvojena je Splitska deklaracija, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X.
“U trenutku pojačane strateške neizvjesnosti za Europsku uniju i Mediteran, ključno je osigurati snažnu mediteransku dimenziju u strateškim odlukama Unije”, poručio je.
Dodao je da su čelnici MED9 ponovno potvrdili predanost snažnijoj, sigurnijoj, konkurentnijoj, prosperitetnijoj, kohezivnijoj i otpornijoj Europskoj uniji.
Janša pozdravio početak primjene novog pakta o migracijama i azilu
Slovenski premijer Janez Janša pozdravio je početak primjene novog pakta o migracijama i azilu ovog ljeta, kazavši da on pokazuje rezultate jer brojevi ilegalnih migracija padaju, iako su i dalje značajni. To ipak nije slučaj na balkanskoj ruti, gdje statistike stagniraju, kazao je.
Jedan od glavnih faktora za to je što ilegalni migranti stižu u Sarajevo i Beograd zahvaljujući bezviznom režimu koje BiH i Srbija imaju s trećim zemljama čiji državljani pri dolasku lako nastavljaju put prema EU-u.
Slovenski premijer naglasio je da u svi spremni pomoći državama na vanjskim granicama sa svim svojim resursima. Naša je želja da imamo snažnu kontrolu nad vanjskim, a manje kontrole na našim unutarnjim granicama EU-a, naglasio je Janša.
Slovenski konzervativni predsjednik vlade naglasio je da je u tom kontekstu ključno i pitanje demografije jer povijest uči da se mogu graditi zidovi na granicama, no da oni ne pomažu ako su teritoriji prazni. Zato predlažem da demografija postane jedna od glavnih tema unutar EU-a, rekao je Janša.
Meloni: Ne smijemo zaboraviti da je i jug jednako važan
Talijanska premijerka Giorgia Meloni istaknula je važnost južnog susjedstva Europske unije u trenutku kada je velik dio europske pozornosti usmjeren prema istoku.
– Teme o kojima smo razgovarali pokazuju koliko je za Europu važno da se posebno posvetimo njezinim južnim obalama, osobito u trenucima kada nam je pozornost usmjerena prema istoku. Ne smijemo zaboraviti da je, unatoč usredotočenosti na istok, i jug jednako važan, poručila je Meloni.
Meloni je naglasila da osim Poljske, suočene s priljevom ilegalnih migranata iz Bjelorusije, većina nezakonitih ulazaka u EU događa se kroz države članice MED9-a koji okuplja trećinu članica europskog saveza. Naglasila je da je važnost konvergencije, odnosno politike ujednačenog razvoja Europe, u interesu cijele EU.
Plenković: Zajednički odgovor na rastuće cijene energenata
Čelnici MED9 dio rasprave posvetili su i pripremama za sastanak Europskog vijeća idućeg tjedna.
“Prvi dio naše rasprave vodili smo o temama koje su vezane za pripremu Europskoga vijeća idućeg tjedna, gdje su teme i višegodišnji financijski okvir i pitanja proširenja, pitanja sigurnosti Ukrajine, situacije na Bliskom istoku, energetske suradnje i načina kako da zajedno odgovorimo na rastuće cijene energenata”, kazao je premijer Andrej Plenković.
Rasprava je održana bez španjolskog premijera Pedra Sáncheza, koji je u posljednji trenutak otkazao dolazak nakon što je raspisao prijevremene parlamentarne izbore. Španjolska je jedna od mediteranskih članica koje su posljednjih godina među najizloženijima migracijskim pritiscima.
Plenković na početku skupa MED9: Mediteran postao strateški ključno područje EU-a
Sredozemlje je zbog globalnih nestabilnosti postalo ključno strateško područje Europske unije, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković na otvaranju sastanka na vrhu MED9 u Splitu.
Sastanak u Splitu događa se šest mjeseci nakon što je Hrvatska u Dubrovniku bila domaćin i Inicijative triju mora, formata koji okuplja članice EU-a smještene između Crnog, Jadranskog i Baltičkog mora.
“Ova dva summita reflektiraju jedinstven položaj Hrvatske kao sredozemnih vrata prema srednjoj Europi”, rekao je Plenković na otvaranju skupa.
Premijer je naglasio da strukturne promjene u globalnom okruženju pokazuju da je stabilnost EU-a neodvojiva od šire mediteranske regije, a da svjetske turbulencije stvaraju veliki pritisak na energetsku sigurnost, opskrbne lance i migracijske tokove kontinenta.
Sredozemlje je postalo ključno područje gdje se konvergiraju mnogi europski strateški izazovi, kazao je Plenković i dodao da to naglašava potrebu integriranja mediteranske perspektive u šire europske odluke.
Nakon premijerovog uvoda čelnici će razgovarati iza zatvorenih vrata u tri sesije. Na jednoj od njih gostuje monegaški knez Albert II. zbog svoje ekspertize o održivosti i očuvanju mora, a na drugoj jordanski prijestolonasljednik koji će govoriti o situaciji na Bliskom istoku, izvješćuje HRT.
/Desk/