Sve ukazuje na to da će ukazanja biti priznata, možda već ove godine. Ne zaboravimo da je Kongregacija za nauk vjere predala cijelu dokumentaciju Državnom tajništvu Svete Stolice koja sada radi na tome. Konkretno govoreći, moguće je priznanje prvih sedam ukazanja, onako kako je to predložila komisija kardinala Carmilla Ruinija. Teško da se može dogoditi drugačija odluka jer je nemoguće da bi šestoro vidioca lagalo 36 godina. To što govore je smisleno. Nema među njima ljudi koji imaju nekakvih psihičkih problema – rekao je mons. Hoser, koji je za poljsku agenciju rekao kako je papi podnio izvještaj o pastoralnoj situaciji u Međugorju, ali da je, upitan o autentičnosti ukazanja, odlučio progovoriti i o tome, piše Bitno.net.
Zacijelo i zbog svojih iskustava u Ruandi, koje je Crkva priznala, a gdje je on bio apostolski vizitator.
– Jak argument za autentičnost ukazanja jest i vjernost nauku Crkve. Budu li ukazanja priznata, bit će to veliki poticaj za Međugorje – rekao je Hoser, a prenosi Bitno.net. On komentira i to da su međugorska ukazanja previše „osobna“ i da se u njima „Marija previše priča“ i kaže da je „sv. Faustina svakodnevno razgovarala s Isusom i to niz godina“.
– To ne bi trebao biti problem. Naravno, treba biti oprezan na svaki aspekt, kao i na mogućnosti psiholoških problema kod vidioca. Ali, njih su detaljno pregledali specijalisti, psihijatri i psiholozi. Nema tamo nikakve bolesti. To je bila zdrava mladež iz zdravih obitelji. Danas svi žive u brakovima koji su stabilni, nit ijedno od njih nije prošlo kroz krizu vjere – rekao je mons. Hoser i naveo primjer da najmlađi vidioc Jakov Čolo danas organizira karitativne akcije u Međugorju pod nazivom „Marijine ruke“, jer se drži Gospinih uputa iz ukazanja da vjernici moraju biti njezine ruke.
Komentirajući poziciju mostarsko-duvanjskog biskupa mons. Ratka Perića i prijašnjeg mons. Pavla Žanića, mons. Hosr je rekao kako su oni držali da su ukazanja prevara. – Takva situacija javljala se i kod nekih drugih Marijinih ukazanja. Primjerice, onih u francuskom Ile-Bochardu iz 1947. Ukazanja nisu priznata, ali dopušten je snažan kult (2001. mjesto je postalo svetište, navodi Bitno.net). Štovanje Marije ne mora biti samo povezano s ukazanjima. Još jedna analogija s Međugorjem su ukazanja u afričkom Kibehu. Tamo je mjesni biskup dozvolio kult Marije, a tek nakon toga nastavio s istraživanjem autentičnosti ukazanja. Uvjeren sam kako bilo kakva zabranjivanja dolazaka u Međugorje i tamošnjeg štovanja Marije nemaju opravdanja – bio je odlučan Hoser i ponovio kako je Međugorje postalo duhovno središte oko kojega se okupio niz molitvenih zajednica, karitativnih organizacija, komuna za ovisnike koje „stvaraju posebno ozračje“.
Mons. Hoser je rekao kako njegovo izvješće o Međugorju ima pozitivne zaključke. – Smatram kako se sve razvija u dobrom smjeru. Moja misija tamo nije imala zadaću za cilj nekakvo „zatvaranje“ Međugorja, nego ocjenjivanje tamošnjeg pastorala i procjenu je li on u skladu s naukom Crkve. Zaključio sam da je tako i moja ocjena je iznimno pozitivna – rekao je Hoser i dodao da samo postoji neki infrastrukturni i pravni problemi koje treba riješiti. Upitan bi li svojim vjernicima preporučio hodočašće u Međugorje, mons. Hoser je rekao da „svakako bi, jer je to hodočašće duhovne promjene, obraćenja, jačanja u vjeri“, prenosi Bitno.net.
Kardinal Müller: Pastoralno djelovanje ne smije počivati na lažnim temeljima
Republika podsjeća i na izjavu kardinala Gerharda Ludwiga Müllera, prefekta Kongregacije za nauk vjere iz travnja, a danu za Katoličku informativnu agenciju (KAI) Poljske biskupske konferencije.
Da bi se utvrdila vjerodostojnost međugorskih ukazanja, treba počekati još dugo vremena – započeo je u intervjuu za KAI – Katoličku informativnu agenciju Poljske biskupske konferencije – kardinal Gerhard Ludwig Müller. Prefekt Kongregacije za nauk vjere rekao je da se poslanje msgr. Henryka Hosera u Međugorju odnosi na uređenje pastoralnoga pitanja, uključujući sakramentno služenje. „Međutim, Kongregacija za nauk vjere zainteresirana je za vjerodostojnost navodnih Gospinih ukazanja u tome mjestu, ispitujemo vjerodostojnost njegovih poruka, kako bi se predložili rezultati našega rada Svetom Ocu, da on odluči i presudi o njihovoj istinitosti” – istaknuo je kardinal Müller.
Prema Prefektu Kongregacije za nauk vjere, veliko mnoštvo vjernika previše je fascinantno u Međugorju, tako kao da budućnost i dobro Crkve ovisi o do sada predpostavljenoj istini ukazanja i porukama koje u sebi nose. „Za sada moramo zauzeti odmak od takva stajališta, čak i kada bi bila priznata Gospina ukazanja, kao što se dogodilo u slučaju Lurda i Fatime. Zapravo, ne trebamo novih objava, kao dodatak ili nadopunu onoj Objavi koja nam je u potpunosti i cjelovito dana u Isusu Kristu. Privatne objave mogu biti samo proročki prilog, sredstvo izazova koje nam postavlja Evanđelje”, kaže kardinal Müller.
U tom kontekstu osvrnuo se na poruku iz Fatime i na Gospin zahtjev da se Rusiju posveti njezinu Prečistomu Srcu. Marija je tada rekla da je „došlo vrijeme u kojem Bog traži od Svetoga Oca da, zajedno sa svim biskupima svijeta, posveti Rusiju momu Bezgrješnom Srcu”, obećavajući da će je na taj način spasiti. On je podsjetio da je boljševička revolucija bila uništenje čovječanstva, svijeta, a iza nje je stajao ideologijski imperijalizam.
„U fatimskoj poruci vidi se jasno i razgovijetno protivljenje komunizmu. U njoj je konkretan proročki poziv da se komunizmu treba suprotstaviti molitvom, osobnim svjedočanstvom života i pokazati da pravo čovječanstvo dolazi od Boga. Pomirenje između ljudi i Boga ne dolazi po arhipelagu Gulagu ni po popisima smrti od Staljina, koji je milijune ljudi osudio na smrt. Čovjek nije u stanju stvoriti zemaljski raj na pepelu milijuna nedužno ubijenih ljudi, na ljudskim žrtvama na žrtveniku protučovječne ideologije. Samo činom svoje slobodne volje čovjek može učiniti životnu žrtvu i ne može ga se žrtvovati u ime bilo koje ideologije”, rekao je kardinal Müller.
Ono što se događa u Međugorju tolike godine – rekao je kardinal – stvorilo je pastoralan fenomen, koji ne smije počivati na lažnim temeljima. „Mi ne možemo odvojiti pastoralno pitanje od pitanja o istinitosti ukazanja. Istina nije lijep ukras, nego temelj. Za nas kršćane najvažnije je navješćivati Krista, da je On jedini Spasitelj svijeta i življenje sakramenata, koja su sredstva spasenja što nam ih je Bog dao. Moramo govoriti i svjedočiti za Krista u politici, u kulturi, u znanosti, u društvenom životu, da bismo izgradili ljudski svijet na temelju objave koja nam je dana u Kristu”, istaknuo je Prefekt Kongregacije za nauk vjere.
Rekao je da nije određeno vrijeme s obzirom na završetak istraživanja o nadnaravnosti pojava koje se zbivaju u Međugorju. „Kongregacija ne će dopustiti da na nju utječe bilo kakav vremenski pritisak, kada je posrijedi traženje istine, jer je njezina obveza voditi se isključivo istinom”, zaključio je kardinal Müller.
/Republikainfo.com/