Sve glasnija upozorenja čelnika vodećih AI kompanija o mogućnosti da umjetna inteligencija izmakne ljudskoj kontroli otvaraju novo političko pitanje u SAD-u: tko bi trebao kontrolirati razvoj tehnologije koja bi mogla oblikovati budućnost čovječanstva?
Kada bi stručnjaci upozorili na terorističku prijetnju koja bi u bliskoj budućnosti mogla ugroziti opstanak čovječanstva, američka bi vlada gotovo sigurno pokrenula goleme i hitne napore kako bi spriječila katastrofu.
No niz upozorenja čelnika vodećih kompanija za umjetnu inteligenciju, koji tvrde da bi njihova tehnologija uskoro mogla nadmašiti sposobnost ljudi da je kontroliraju, zasad je naišao na prilično ravnodušan odgovor republikanaca koji upravljaju Washingtonom.
Američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je rekao da „negativne sile“ stvaraju priče o događajima koji se neće dogoditi. Predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson odbacio je pozive na donošenje hitnog zakona, poručivši CNN-ovu Jakeu Tapperu da se čelnici AI kompanija koji „guraju granice“ razvoja mogu sami usporiti ako to žele, ali da Kongres ne bi trebao žuriti s djelovanjem.
Obojica su istodobno upozorila da bi usporavanje američke AI industrije moglo omogućiti Kini da preuzme prednost u utrci prema superinteligenciji.
Time se politička rasprava sve manje predstavlja kao pitanje sigurnosti, a sve više kao pitanje nacionalne sigurnosti i američkog strateškog položaja prema Kini.
Republikanska pasivnost u suprotnosti je sa sve glasnijim upozorenjima vodećih demokrata, među kojima je i bivši predsjednik Barack Obama, da bi svijet bez obveznog državnog ograničenja razvoja umjetne inteligencije mogao prijeći „opasnu“ granicu.
Politička prekretnica
Sve veća zabrinutost — osobito zato što dolazi upravo od ljudi koji vode AI industriju — mogla bi označiti važnu političku prekretnicu.
Umjetna inteligencija već je postala sve važnije pitanje uoči izbora za Kongres. Kandidati obje velike stranke koriste nezadovoljstvo javnosti zbog izgradnje AI infrastrukture te pozivaju na moratorije na izgradnju golemih podatkovnih centara koji troše ogromne količine električne energije i vode.
No protivljenje umjetnoj inteligenciji prerasta i u širi izraz javnog nezadovoljstva i straha povezanog s nizom drugih pitanja.
Iako sve veći broj Amerikanaca koristi AI, anketa NBC Newsa ovog mjeseca pokazala je da je 70 posto ispitanika više zabrinuto nego uzbuđeno zbog umjetne inteligencije.
Umjetna inteligencija dodatno potiče strah od masovnog gubitka radnih mjesta u trenutku kada ankete pokazuju da je većina Amerikanaca izgubila povjerenje u Trumpovu ekonomsku politiku.
Rastući računi za komunalne usluge, za koje se sve češće krive podatkovni centri, dodatno produbljuju krizu troškova života — trenutno najvažnije pitanje uoči izbora.
Istodobno, zastrašujući scenariji povezani s umjetnom inteligencijom mogli bi pojačati zabrinutost Amerikanaca zbog goleme moći koju imaju malobrojni milijarderi iz tehnološkog sektora.
Mogućnost da bi Kina ili drugi nedržavni akteri mogli iskoristiti napredak umjetne inteligencije za ugrožavanje SAD-a također predstavlja stvaran problem nacionalne sigurnosti, s potencijalno velikim političkim posljedicama u godinama koje dolaze.
Ovakvo brzo mijenjanje političkog okruženja moglo bi umjetnu inteligenciju učiniti još važnijim pitanjem na izborima za Kongres i predsjedničkim izborima 2028. godine.
Demokrati će se nadati da će iskoristiti rastuću zabrinutost javnosti kako bi mobilizirali birače, promijenili izborne utrke i ostvarili politički zamah, osobito ako ponovno osvoje većinu u Zastupničkom domu ili Senatu.
Republikanci, s druge strane, strahuju od političke reakcije protiv Trumpova drugog mandata i teško da žele još jedno pitanje oko kojeg predsjednik djeluje nezainteresirano za stavove javnosti.
Zašto je AI postao toliko podijeljeno političko pitanje?
Politička rasprava o umjetnoj inteligenciji naglo se zaoštrila tijekom posljednjeg tjedna.
Izvršni direktor Anthropica Dario Amodei u subotu je napisao da bi razvoj industrije trebalo usporiti. U ekskluzivnom intervjuu za CNN pozvao je čelnike AI kompanija da zajednički rade na tome da tehnologija ne nanese štetu čovječanstvu.
Istoga dana izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman objavio je na platformi X da se slaže s Amodeijem i pozvao na uključivanje „neovisnih procjenitelja“ u AI kompanije.
Elon Musk, čija kompanija xAI razvija chatbot Grok, također je poručio da je Dario Amodei u pravu. Predsjednik Googleova DeepMinda Demis Hassabis pridružio se tim upozorenjima.
Sve je to uslijedilo nakon dramatičnog upozorenja istraživača umjetne inteligencije Jacoba Coxona da ljudi koji razvijaju AI „iskreno vjeruju da bi nas mogao sve ubiti do kraja desetljeća“.
Potpuno različite reakcije na ova upozorenja pokazuju da problem nije samo politička polarizacija Washingtona. One otkrivaju i duboku podjelu oko temeljnog pitanja: predstavlja li umjetna inteligencija doista prijetnju opstanku čovječanstva?
Kritičari upozoravaju da bi računalni agenti mogli postati toliko moćni da bi mogli samostalno djelovati protiv čovječanstva i pokušati uništiti svijet.
S druge strane, skeptici odbacuju takva upozorenja kao pretjerano katastrofična. Neki optužuju tehnološke milijardere da namjerno dramatiziraju opasnosti kako bi dodatno promovirali vlastite proizvode.
Strah od novih tehnologija, uostalom, nije nov. Slična upozorenja pratila su velike tehnološke promjene još od industrijske revolucije.
Trump ima snažne političke razloge protiv usporavanja
U ovoj raspravi postoji i snažna ideološka komponenta.
Trumpova administracija općenito zagovara minimalnu regulaciju, a taj pristup ne pravi veliku razliku između tradicionalnih industrija i mnogo moćnijeg sektora umjetne inteligencije.
Trump pritom ima i snažne osobne i političke razloge za protivljenje usporavanju razvoja AI-ja.
Industrija umjetne inteligencije postala je jedan od velikih pokretača gospodarskog rasta, a Trump si teško može dopustiti da eventualno pucanje tog investicijskog balona dodatno naruši njegov politički položaj.
Njegovi kritičari također bi mogli postaviti pitanje mogu li osobna ulaganja pojedinih članova administracije u digitalnu ekonomiju utjecati na njihovu sposobnost da nepristrano nadziru AI industriju.
Postoji još jedan problem
Munjeviti napredak u području koje je istodobno složeno i teško razumljivo znači da umjetna inteligencija nije samo još jedan primjer tehnologije koja napreduje brže nego što je vlade mogu regulirati.
Problem je dublji.
Nije jasno razumiju li politički čelnici koji bi trebali donositi ključne odluke uopće u potpunosti prirodu umjetne inteligencije, njezine sposobnosti i potencijalne prijetnje.
Trump, međutim, ima i argument koji nije lako odbaciti.
Ako bi SAD zaostao u razvoju umjetne inteligencije, mogao bi prepustiti Kini važnu vojnu i stratešku prednost.
„Vodimo pred Kinom u AI-ju. Mi smo najsofisticiranija zemlja na svijetu i, iskreno, želim da tako i ostane“, rekao je Trump novinarima u nedjelju.
Drugi članovi administracije također upozoravaju na opasnost jednostranog američkog ograničavanja razvoja AI-ja.
Kevin Hassett, direktor Nacionalnog gospodarskog vijeća, rekao je da je „daleko veći rizik“ mogućnost da „zlonamjerni akter“ koji želi razviti biološko oružje dobije pristup umjetnoj inteligenciji koja je sposobnija od tehnologije koju SAD koristi za obranu.
Zaustavljanje AI utrke zahtijevalo bi međunarodni dogovor
Ograničavanje razvoja umjetne inteligencije radi zaštite čovječanstva zahtijevalo bi međunarodni sporazum.
No takav sporazum podrazumijevao bi određeni oblik zajedničkog odricanja od dijela nacionalne suverenosti — upravo ono što Trump odbacuje.
To bi također bilo u suprotnosti s temeljnim načelom njegove administracije prema kojem se svaki element američke moći treba koristiti za jačanje američke samostalne dominacije.
Ostaje i ključno pitanje: bi li strane autoritarne države ili nedržavni akteri uopće poštovali nova pravila?
Istodobno, autonomni računalni agenti ne bi predstavljali prijetnju samo demokratskim državama. Oni bi mogli dovesti u pitanje i temeljni princip vlasti kineske Komunističke partije — korištenje državne moći radi održavanja nacionalne stabilnosti.
Trump bi se ovog mjeseca trebao sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Washingtonu. Obojica bi taj susret mogli iskoristiti za pokušaj oblikovanja globalnog vodstva u području umjetne inteligencije.
A Kina nije jedina država koja pokušava zauzeti vodeću poziciju.
Britanski kralj Charles III ovog tjedna organizira vlastiti summit o umjetnoj inteligenciji, na kojem će sudjelovati predstavnici kompanija poput Nvidije, Google DeepMinda, OpenAI-ja i Anthropica, kao i britanski državni dužnosnici.
Trumpovo opušteno ponašanje možda podcjenjuje ozbiljnost problema
Trumpov odnos prema upozorenjima o potencijalno katastrofalnim posljedicama razvoja AI-ja sugerira da još nije ozbiljno promislio o filozofskim i civilizacijskim pitanjima koja se pojavljuju na ovoj prekretnici ljudske povijesti.
„Ne umanjujem problem, ali bit će puno više dobroga nego lošega“, rekao je Trump novinarima u nedjelju tijekom leta Air Force Oneom.
„Sve će biti u redu“, rekao je predsjednik prošlog tjedna za GB News. „Uvijek ćemo imati nešto čime ćemo ih zaustaviti. Imat ćemo neki mali mehanizam. Bum.“
Takav ležeran pristup podsjeća na Trumpovu reakciju na pandemiju bolesti COVID-19, koja je na kraju ozbiljno poremetila njegove političke i gospodarske prioritete.
Njegova administracija i dalje zagovara gotovo potpuno prepuštanje odgovornosti samoj industriji.
David Sacks, supredsjedatelj predsjednikova Vijeća savjetnika za znanost i tehnologiju, napisao je u subotu na platformi X da bi čelnici AI industrije trebali sami preuzeti odgovornost.
„Prestanite se pretvarati da trebate nečije dopuštenje“, poručio je.
Zabrinutost ipak prelazi stranačke granice
Unatoč tome, zabrinutost zbog umjetne inteligencije postoji među republikancima i demokratima.
Teksaški republikanski senator Ted Cruz prošlog je tjedna rekao da je potrebno „znatno više regulacije“ umjetne inteligencije.
Neovisni senator iz Vermonta Bernie Sanders predložio je zakon kojim bi se trajno zabranila superinteligentna umjetna inteligencija te privremeno zaustavio razvoj naprednih AI sustava dok savezna vlada ne uvede odgovarajuću regulaciju.
Republikanski senator Josh Hawley iz Missourija prošlog je tjedna pokrenuo istragu protiv OpenAI-ja zbog incidenta u kojem su AI agenti te kompanije u srpnju navodno izveli neželjeni napad na drugu tehnološku kompaniju, Hugging Face.
Demokrati vide političku priliku
Vodeći demokrati sada traže mnogo bržu reakciju savezne vlade dok se pripremaju za izbore u studenom.
Vođa demokratske manjine u Zastupničkom domu Hakeem Jeffries izjavio je u nedjelju za ABC News da Kongres mora poduzeti „odlučne mjere“ kako bi usporio razvoj umjetne inteligencije. Najavio je i da će se demokrati ovog tjedna sastati kako bi dogovorili zajednički plan.
Demokratski senator Ruben Gallego upozorio je na razliku između nuklearnog oružja i umjetne inteligencije.
„Kada smo stvorili nuklearno oružje, ono nije imalo sposobnost odlučivanja o tome hoće li biti bačeno. AI ima tu sposobnost — i imat će je sve više“, rekao je.
Gallego je situaciju usporedio s pričom o dr. Frankensteinu.
„To je više kao da nam dr. Frankenstein govori: ‘Čudovište je pobjeglo, pomozite mi da ga zaustavim’“, rekao je senator.
Neki stručnjaci za umjetnu inteligenciju smatraju da takvi scenariji precjenjuju stvarne sposobnosti današnjih AI sustava.
No s političkog gledišta to možda više nije ni presudno.
Ako strah javnosti nastavi rasti, političke posljedice mogle bi biti vrlo stvarne.
Ključno pitanje za američku politiku
Trumpu se to možda ne sviđa, ali jedno pitanje sve više postaje ključno za izbore za Kongres, američku politiku općenito — pa možda i za budućnost zemlje:
Tko će kontrolirati umjetnu inteligenciju — čovječanstvo ili strojevi?
Odgovor na to pitanje mogao bi odrediti ne samo smjer američke politike nego i način na koji će svijet upravljati jednom od najmoćnijih tehnologija koje je čovjek ikada stvorio.