Migracije, energetska sigurnost, proširenje Europske unije i demografija među glavnim su izazovima Sredozemlja o kojima je premijer Andrej Plenković govorio u subotu na 52. Cernobbio forumu, poručivši da proširenje EU-a treba ubrzati, ali uz pristup koji se temelji na zaslugama i ispunjavanju kriterija.
Premijer Andrej Plenković je o budućnosti Sredozemlja razgovarao s albanskim premijerom Edijem Ramom i predsjedavajućim Globalnog savjetodavnog vijeća Europske investicijske banke Paolom Gentilonijem.
Kao jedan od izazova izdvojio je migrantsku krizu te istaknuo da je Hrvatska protok nezakonitih migranata smanjila na gotovo zanemariv broj.
– Oko 7000 policajaca svakodnevno čuva granicu dugu 1300 kilometara, a tehnološki napredak i ulaganja dodatno pomažu cijelom procesu, napisao je Plenković u objavi na platformi X.
Govoreći o posljedicama sukoba na Bliskom istoku, Plenković je upozorio na rast cijena nafte i plina te posljedice moguće blokade Hormuškog tjesnaca na gospodarski rast i inflaciju. Nestašica energenata, upozorio je, mogla bi, ako se nastavi, imati velike posljedice za gospodarstvo regije.
Istaknuo je da su energetska tranzicija i diverzifikacija opskrbe te jačanje infrastrukture i bolje međusobno povezivanje važni za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.
Hrvatska se, rekao je, zahvaljujući ulaganjima u LNG terminal i energetsku infrastrukturu pozicionirala kao mediteranska vrata prema srednjoj Europi kada je riječ o opskrbi plinom i naftom.
Premijer je održao i sastanke s glavnim izvršnim direktorom tvornice Pietro Beretta te izvršnom direktoricom UN-Habitata.
Proširenje EU-a uz jednake kriterije za sve
Govoreći o proširenju Europske unije, Plenković je rekao da se nakon ruske agresije na Ukrajinu promijenilo raspoloženje i da postoji želja za ubrzanjem procesa. No naglasio je da se i dalje treba primjenjivati pristup koji se temelji na zaslugama te da svi kandidati trebaju imati jednak tretman i ispuniti potrebne kriterije.
Pritom je upozorio i na važnost poštovanja temeljnih vrijednosti, rekavši da je veličanje osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića “otklon od svega onoga što je u temeljima europske integracije”.
– Netko tko odaje državne počasti osuđenom ratnom zločincu ne razumije što je Europska unija, ne dijeli iste vrijednosti demokracije, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava, a kamoli solidarnosti s njima, poručio je.
Kao jedan od izazova izdvojio je i demografiju te upozorio da se europske nacije smanjuju dok migracije rastu. Ocijenio je da je zato nužno ozbiljno pristupiti demografskoj revitalizaciji, koja, kako je naveo, ima ključno mjesto u politikama hrvatske vlade.
To će, dodao je, dugoročno pridonijeti i gospodarskom rastu EU-a, a povećanje konkurentnosti važan je dio novog Višegodišnjeg financijskog okvira. Uz to, povećavaju se i ulaganja u obranu na razini cijele Unije.
(izvor: HRT)
