U okviru obilježavanja 33- godišnjice od utemeljenja Hrvatske Republike Herceg-Bosna (HR H-B), jučer je u Mostaru, pred spomenikom hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana (Rondou), položeno cvijeće i zapaljene svijeće u spomen na poginule hrvatske branitelje, a u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače predstavljena je fotomonografia ‘1860 dana’, autora Joze Pavkovića, dugogodišnjeg glavnog urednika Večernjeg lista BiH. P
redstavljači su za ovu fotomonografiju naglasili kako se radi o dokumentu vremena, povijesnoj činjenici i političkom naslijeđu Hrvata u BiH.
„Kako dolaze nove obljetnice svjesniji smo značaja Herceg-Bosne, kao projekta koji je kroz svoju izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast i sve svoje institucije očuvao hrvatski narod od Posavine, preko Središnje Bosne do Hercegovine. Sve državotvorne sastavnice Hrvatske Republike Herceg-Bosne utkane su u Daytonsku Bosnu i Hercegovinu i danas predstavljaju najuspješnije sastavnice iste“, kazao je predsjednik HNS-a BiH dr. Dragan Čović.
Čović je poručio kako odgovorno čuvanje vlastite povijesti mora biti povezano s pogledom prema budućnosti, u kojoj hrvatski narod na svakom dijelu BiH može živjeti svoj identitet kao suveren i konstitutivan narod, ustavno potpuno jednakopravan.
Anušić: “Ovdje trebamo još uvijek pomoći. Posao nije gotov”
Na političko i povijesno značenje obljetnice osvrnuo se potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić.
Podsjetio je na 90-te godine kao razdoblje najtežih iskušenja, ali i borbe hrvatskoga naroda za slobodu i opstanak u Hrvatskoj i BiH. Istaknuo je kako se na to vrijeme danas može gledati s ponosom zbog ostvarenih ciljeva, ali i sa sviješću da politički posao vezan uz položaj hrvatskoga naroda u BiH još nije završen.
„Uspjeli smo pobijediti tada Jugoslavensku armiju. Uspjeli smo pobijediti ovdje u Bosni i Hercegovini. Uspjeli smo ostvariti naš tisućljetni san. Danas još trebamo raditi filigranske dorade naše politike. Ovdje trebamo još uvijek pomoći. Posao nije gotov“, ocijenio je Anušić.
HR HB bila je hrvatska upravna jedinica unutar Republike Bosne i Hercegovine (RBiH), koja je 28. kolovoza 1993. izrasla iz Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZ H-B), utemeljene 18. studenog 1991. godine, kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjeline Hrvata u BiH.
Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na srpsku agresiju u Hrvatskoj i BiH, da bi se u kolovozu 1993., slijedeći Owen-Stoltenbergov mirovni plan, preoblikovala u Republiku.
HR H-B bila je, uz Hrvatsku i R BiH, supotpisnica Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje Federacije BiH (F BiH) kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države. Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja Ustava F BiH 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti Vlade H-B prenesene na Vladu BiH. HR H-B obuhvaćala je ukupno 10.950 km2, što je 21,4% od cjelokupne površine BiH.
Pavkovićeva fotomonografija kao vrijedna arhivska građa o Domovinskom ratu
Fotomonografija ‘1860 dana’ autora Joze Pavkovića, koji je u vrijeme Domovinskog rata radio i kao dopisnik Radija Slobodna Europa i Associated Press čije su fotografije i tekstove tijekom rata preuzimale brojne svjetske kuće, na 1.184 stranice, donosi više od 3.000 autentičnih fotografija i novinskih zapisa raspoređenih kroz 15 poglavlja – kao fotoreporterski podsjetnik na 1860 dana rata u BiH.
Fotomonografija ‘1860 dana’ počinje s 10. svibnjem 1991. godine – napadom srbijanskih agresora na hrvatsko selo Uništa, u općini Bosansko Grahovo, kao prvim mjestom početka rata u BiH do završetka rata nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, točnije, 180 dana nakon Daytonskog sporazuma, povlačenja vojske i naoružanja s prvih crta i dovršetka razmjene teritorija – ukupno 1860 dana.
O fotomonografiji govorili su predsjednik HNS BiH i HDZ BiH Dragan Čović, predsjednik HAZU u BiH, akademik Mladen Bevanda, predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić kao i sam autor.
„Autor ništa ne izdvaja, ništa ne sugerira, on samo fotoaparatom svjedoči svoj ratni put bez dana radnog ili braniteljskog staža. Užasi koje rat nosi sa sobom od stradanja i progona ljudi, rušilačkih tragova urbicida, etnocida do genocida, možete doživjeti u fotografskom zapisu srušenog doma, vjerskih objekata, mostova te kulturnih i industrijskih objekata. Svojom bogatom građom fotomonografija je i znanstveni uradak autora Pavkovića koji može služiti kao izuzetna arhivska građa svima koji će u budućnosti istraživati Domovinski rat. Ona je dopuna istini i vrijednosti Domovinskog rata kao i dostojanstva naših branitelja“, poručio je dr. Čović.
Akademik Mladen Bevanda fotomonografiju je istaknuo kao trajno kulturno-povijesno svjedočanstvo, naglašavajući vrijednost sustavno prikupljene građe koja ostaje dostupna i nakon što neposredni svjedoci jednoga vremena više ne budu mogli govoriti o njemu. U tom je kontekstu podsjetio i na povijesno značenje H-B i HVO-a, te je fotomonografiju nazvao i “epohalnim djelom”.
Predsjednik Matice Hrvatske Damir Zorić, između ostaloga, kazao je kako se radi o vrijednom dokumentu kao orijentiru i osloncu, ali i granice preko koje se, niti ispod koje se, u javnom djelovanju ne bi trebalo ići”.
“Svako drugo društveno djelovanje i politike bez granice i cilja, prerastaju u improvizaciju i lutanje. Istovremeno, ako se djeluje na temelju činjenica moguć je dijalog i razgovor o činjenicama koje iznose drugi. Sve ostalo vodi u dijalog gluhih, u svađu i, prije ili poslije, u sukobljavanja. Predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić“, kazao je Zorić te zaključio.
“Naoružan olovkom i papirom otišao na bojište”
Autor fotomonografije Jozo Pavković, dugogodišnji urednik i direktor u Večernjem listu, kolumnist i publicist, od nekoliko desetaka tisuća ratnih fotografija za izdanje je odabrao oko tri tisuće, uz naslovnice, reportaže, tekstove i komentare nastale u tom vremenu. Istaknuo kako je veliki dio fotografija i zapisa nastao neposredno na ratnim područjima na kojima je radio kao foto reporter.
Pavković je rekao kako je “naoružan olovkom i papirom otišao na bojište” te da je fotomonografiju uredio i na poticaj predsjednika Dragana Čovića. Pri tom je, između ostaloga, posebno istaknuo i važnost medija.
„Ali tri desetljeća poslije nisam želio napisati knjigu koja veliča rat. Ona je spomenik onima koji su se borili za mir i slobodu. Onima koji su izgubili domove i živote. Logorašima, prognanicima, majkama koje su s djecom odlazile u nepoznato i starcima koji su zaključavali vrata ne znajući hoće li se ikada vratiti. Pamtim umorne ratnike nakon borbi i neprospavanih noći. Djecu koja su se igrala među ruševinama. Oči uplašenih žena u skloništima i bolnicama. I onu gromoglasnu tišinu nakon granatiranja, kada se dim raziđe, a ljudi bez riječi traže one koji su samo nekoliko trenutaka prije stajali živi pokraj njih“, istaknuo je Pavković.
Govoreći o današnjem položaju Hrvata, Pavković je naglasio kako ratno razdoblje nije zatvorilo hrvatsko političko pitanje u Bosni i Hercegovini.
„Ako su Hrvati bili dovoljno politički i vojno snažni u ratu braniti svoj opstanak u BiH, budimo dovoljno mudri i odlučni da u miru izgradimo domovinu u kojoj će sva tri naroda biti ravnopravna.“
Između ostalih, svečanosti su nazočili predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Zdravka Bušić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas te brojni drugi dužnosnici.
/Desk/