Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ulazi u novu, izuzetno opasnu ekonomsku fazu. Dok američki predsjednik Donald Trump najavljuje najteži financijski pritisak na Teheran do sada, Iran oštro odbacuje njegove prijetnje označavajući ih povratkom kolonijalizma. Istovremeno, Kina kao ključni iranski trgovinski partner upozorava da nove sankcije ne služe interesima nijedne strane. U pozadini ovih geopolitičkih napetosti, promet kroz strateški važan Hormuški tjesnac i dalje je znatno ispod prijeratnih razina, a cijene goriva u SAD-u nastavljaju rasti.
Najava najrazornije ekonomske operacije
Predsjednik Trump najavio je pokretanje, kako je sam opisao, najrazornije ekonomske operacije ikada poduzete protiv jedne države. Iako detalji mjera još nisu u potpunosti precizirani, iz Washingtona poručuju da će posljedice snositi sve države i kompanije koje Iranu omogućuju pristup međunarodnom financijskom sustavu, trgovini i transportu.
U fokusu američkog pritiska nalaze se krijumčarenje nafte, novčani transferi, mjenjačnice, fiktivne tvrtke te registri brodova kojima se Teheran koristi za zaobilaženje ranijih ograničenja. Trump je poručio da takve prakse moraju odmah prestati. Iako je situaciju s Iranom nazvao tek manjim zaobilaznim putom uz obećanje o skorom padu cijena energenata, podaci s američkog tržišta pokazuju da je prosječna cijena benzina porasla na 4,11 dolara po galonu, što je gotovo dolar više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rat i izvozna ograničenja dodatno opterećuju rafinerije i smanjuju preradu sirove nafte.
Odgovor Teherana i kineska podrška
Iransko ministarstvo vanjskih poslova oštro je reagiralo na najave iz Washingtona, nazvavši ih receptom za katastrofalan povratak potpunom klasičnom kolonijalizmu. Glasnogovornik ministarstva Esmaeil Baghaei istaknuo je da nove sankcije predstavljaju pokušaj nametanja američkog ekonomskog i financijskog suvereniteta nezavisnim državama članicama Ujedinjenih naroda.
Za nastavak sukoba još je značajniji stav Pekinga. Kina, kao najveći kupac iranske nafte i ključni gospodarski partner Teherana, otvoreno je odbacila Trumpove prijetnje. Stav Pekinga jasno daje do znanja da bi provedba potpune ekonomske blokade Irana zahtijevala izravan pritisak i sankcioniranje kineskih tvrtki, banaka i brodarskih kompanija, što otvara rizik od izbijanja novog velikog trgovačkog sukoba između Washingtona i Pekinga.
Kriza u Hormuškom tjesnacu i diplomatski kanali
U središtu globalne energetske krize ostaje Hormuški tjesnac. Prema podacima britanskog Centra za pomorske trgovačke operacije (UKMTO), tjedni promet kroz tjesnac zabilježio je rast od 27 posto sa 103 ulaska i 89 izlazaka brodova, ali je to i dalje na razini od svega 20 posto prijeratnog prosjeka. Unatoč tvrdnjama američkog ministra energetike Chrisa Wrighta da nafta i dalje teče, usporeni pomorski promet vrši stalan pritisak na globalne lance opskrbe.
Unatoč izrazito zaoštrenoj retorici, diplomatski kanali nisu u potpunosti zatvoreni. Američki državni tajnik Marco Rubio sastao se s omanskim veleposlanikom u SAD-u, dok su ministri vanjskih poslova Omana i Irana obavili telefonske konzultacije o sigurnosti plovidbe. Najnoviji rasplet događaja potvrdio je da se sukob više ne vodi samo na vojnom i pomorskom planu, već prerasta u obuhvatnu ekonomsku konfrontaciju čije će posljedice ovisiti o daljnjim potezima Washingtona, Teherana i Pekinga.