Iran razmatra napad na američke vojne objekte u Europi ako predsjednik SAD-a, Donald Trump, odluči eskalirati rat, navode za Financial Times osobe bliske iranskom režimu. Dva insajdera tvrde da je Iran procijenio mogućnosti napada na američke objekte u zemljama jugoistočne Europe, poput Bugarske, koja je prošlog mjeseca odobrila korištenje svoje zračne baze Bezmer za točenje goriva u američke zrakoplove, prenosi Jutarnji list.
Izvori dodaju da je i Cipar među potencijalnim metama odmazde. Također se razmatrao napad na podmorske optičke kabele u Hormuškom tjesnacu u slučaju eskalacije. Ove prijetnje i smjer u kojem se kreću odluke Teherana pokazuju da su mnogi unutar režima sigurni u nastavak rata te ne percipiraju obustavu sukoba kao opciju.
Pregovori o ponovnom otvaranju tjesnaca su stali, a iranski vrhovni vođa ajatolah Mojtabe Hamneija prošlog je tjedna postavio tvrdolinijaše na najviše sigurnosne i vojne dužnosti. Stručnjaci su taj potez protumačili kao znak da su osobe poput Mohammada Baghera Ghalibafa, glavnog pregovarača zemlje, zasad gurnute po strani, jer izgledi za trajni sporazum izgledaju sve sumornije. Za najvišeg sigurnosnog dužnosnika zemlje sada je imenovan Mohsen Rezaee, bivši zapovjednik Iranske revolucionarne garde (IRGC).
Iran šalje jasnu poruku da, ako SAD ne postigne dogovor s Ghalibafom, mora imati posla s Rezaeijem. Poruka je: “Nemojte ludo postupati, jer smo luđi od vas” – rekao je izvor za Financial Times.
Trump je u utorak kazao da nema nikakvih “razgovora u tijeku ili zakazanih” s Teheranom.
Iranska revolucionarna garda upozorila je da bi Iran u bilo kojem novom sukobu velikih razmjera odstupio od svoje prethodne strategije napada na američku vojnu imovinu, energetska postrojenja i drugu infrastrukturu na Bliskom istoku te ciljao udaljenije relacije. Sidharth Kaushal, istraživački suradnik u londonskom think tanku Royal United Services Institute, opisao je prijetnju koju Iran predstavlja Europi kao “stvarnu, ali ograničenu”.
“Iran bi mogao rasporediti balističke rakete srednjeg dometa protiv američkih objekata u južnoj i jugoistočnoj Europi, poput serije Shahab, ali teško da bi one nanijele štetu na većim udaljenostima”, kazao je Kaushal.
Obrana pod svaku cijenu
Izvori iz iranskog režima ističu da odmazda Teherana ovisi isključivo o odlukama Washingtona. Jedan je insajder otkrio da pripremaju plan za daljnje proširenje sukoba, ako Trump ostvari prethodne prijetnje napadom na iransku infrastrukturu. Podsjetimo, američki je predsjednik prošlog mjeseca rekao da će Washington uništiti iranski most ili elektranu svaki put kada Teheran cilja brod u tjesnacu.
Drugi je izvor, pak, rekao da Iran neće postaviti “nikakva ograničenja” po pitanju svog odgovora u slučaju američke agresije.
“Ako SAD ode predaleko, Iran će se braniti pod svaku cijenu, izaći izvan regije i napasti i Europu”, dodao je.
Iran je ranije već pokazao spremnost za napad na udaljene ciljeve. U tjednima nakon što su SAD i Izrael započeli rat u veljači, Washington je optužio Teheran da je ispalio više projektila, od kojih nijedan nije dosegnuo cilj, na Diego Garciju, zajedničku američko-britansku vojnu bazu u Indijskom oceanu, udaljenu oko četiri tisuće kilometara.
Turska je u ožujku izjavila da je NATO-ova protuzračna obrana presrela nekoliko balističkih projektila lansiranih iz Irana, dok je britansku zračnu bazu u Akrotiriju na Cipru istog mjeseca pogodila bespilotna letjelica. Zapadni dužnosnici u to su vrijeme rekli da sumnjaju da se radilo o iranskom dronu koji su ispalile regionalne posredničke snage, a ne o samom Teheranu.
Stručnjaci navode da je iranski napad prošlog mjeseca na američku bazu u Jordanu, u kojem su ubijena tri američka vojnika, bio najprecizniji napad dugog dometa koji je Teheran izveo te je tako pokazao svoju sposobnost gađanja ciljeva na većim udaljenostima.
“To je također bila poruka Europi: “Možete primati projektile, pa biste trebali znati koje stajalište imati u ovom ratu”. Vrlo velika pogreška, poput pogotka naše infrastrukture, mogla bi prouzročiti da rat prijeđe regiju i dosegne Europu”, rekli su izvori bliski režimu za Financial Times.
/Desk/