Golemi požari koji bjesne jugozapadom Europe dosežu nezabilježene razmjere i stvaraju vlastite vremenske sustave. Stručnjaci upozoravaju da je kontinent ušao u novu, ekstremnu eru požara koje je gotovo nemoguće obuzdati.
Šumski požari u Francuskoj do sada su spržili više od 160.000 hektara (oko 617 kvadratnih milja) zemlje, čime su postali najveći u povijesti te zemlje — a do kraja sezone požara preostali su još mjeseci.
Goleme buktinje koje haraju jugozapadom Francuske gorjele su toliko intenzivno da su stvorile snažnu grmljavinsku oluju uzrokovanu samom vatrom. Ovaj rijedak fenomen povremeno se viđa kod megapožara koji pogađaju SAD i Kanadu, no u Francuskoj je bio potpuno nezabilježen — sve do sada. Stručnjaci ističu da je to samo jedan od znakova da Europa ulazi u novu eru požara.
Europa je oduvijek imala šumske požare, ali oni postaju sve ekstremniji kako se klimatska kriza pojačava. Vatrogasci u Francuskoj i Španjolskoj ovog se tjedna bore s vatrenim stihijama koje su žestoke i nepredvidivije od bilo čega s čime su se ranije suočili.
U srijedu su vlasti u Španjolskoj i Francuskoj priopćile da su neki požari stabilizirani, ali su izrazile zabrinutost da bi se situacija mogla ponovno pogoršati uslijed četvrtog toplinskog vala koji je ove godine pogodio Europu. Europska unija također je upozorila na opasnost od širenja požara dalje prema istoku, u Grčkoj i Italiji.
Sve je ovo nastavak prošlogodišnje rekordne sezone požara u Europi. Stručnjaci navode da se kontinent pridružuje dugom popisu regija — od Sibira do Amazone — koje sada trpe uzastopne ekstremne sezone požara.
„Ušli smo u eru požara koje je nemoguće ugasiti”, rekao je Víctor Resco de Dios, profesor šumarstva i globalnih promjena na Sveučilištu Lleida u Španjolskoj. „To su požari koji gore intenzitetom nekoliko atomskih bombi.”
Nezapamćeni razmjeri i pojava „vatrenih oblaka”
„Situacija s kojom se danas suočavamo najteža je otkad vodimo evidenciju, najteža od Drugog svjetskog rata”, izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom posjeta Bordeauxu, nazivajući požare „potpuno nezabilježenima”.
Jedan od najstrašnijih primjera ove sile bila je pojava vatrenih oblaka, odnosno pyrocumulonimbusa, koji su se formirali iznad regije Gironde u blizini Bordeauxa. Vatreni oblaci nastaju kada iznimno intenzivni požari generiraju stup ekstremne topline koji se brzo diže u hladniji zrak iznad sebe, gdje se kondenzira u visoke grmljavinske oblake. Oni potom mogu stvoriti vlastiti vjetar, kišu i munje te pretvoriti požare u nepredvidive, samoodržive vatrene oluje.
Ovaj je fenomen dobro dokumentiran u Australiji, Kanadi i SAD-u, ali je iznimno rijedak u Europi. Iz Europskog centra za vremenske prognoze srednjeg dometa (ECMWF) navode da, ako se pojava službeno potvrdi, ona naglašava izvanredan intenzitet trenutnih požara i ekstremne atmosferske uvjete u kojima gore.
Razmjeri uništenja također su iznimni. Požari su spržili golema područja diljem Francuske i Španjolske, pri čemu su obje zemlje zatražile pomoć Europske unije.
„Sinhronizirana, višenacionalna kriza uzrokovana šumskim požarima rijetkost je u Europi”, izjavio je Stefan Doerr, ravnatelj Centra za istraživanje požara na Sveučilištu Swansea u Walesu.
Požari bukte u blizini velikih gradova, uključujući i onaj koji je zahvatio planinsku pokrajinu Ávilu, zapadno od Madrida, postavši najveći zabilježeni požar u povijesti Španjolske. Više od 300.000 ljudi evakuirano je diljem obiju zemalja, iako su se neki u srijedu počeli vraćati svojim domovima.
U međuvremenu, požari su se rasplamsali i u Turskoj, u poljoprivrednim i šumskim područjima jugozapadne pokrajine Muğla. U susjednoj Grčkoj poginula su najmanje tri vatrogasca — dvojica tijekom gašenja požara na Kreti, a treći u Gythiju.
Zašto su požari postali toliko razorni?
Stručnjaci naglašavaju da je potpuno gašenje požara ovih razmjera gotovo nemoguće dok ne ponestale goriva (vegetacije) ili dok ne padne obilna, dugotrajna kiša, bez obzira na količinu angažiranih vatrogasnih resursa.
„U Australiji, dijelovima SAD-a i Kanade postoji opće prihvaćanje činjenice da požari mogu izmaći kontroli. U Europi još uvijek prevladava mišljenje da se takvi požari mogu u potpunosti spriječiti”, objašnjava Doerr.
Iako je svaki požar složen i pod utjecajem faktora poput upravljanja zemljištem i terena, znanstvenici ističu da su ekstremni vremenski uvjeti, pogoršani klimatskim promjenama, glavni pokretač.
Globalno zatopljenje donosi sve izraženije oscilacije između vlažnih i suhih razdoblja — fenomen poznat kao „efekt povratnog udarca” (whiplash effect). Prošla je zima u Francuskoj i Španjolskoj bila neuobičajeno vlažna, što je dovelo do bujanja vegetacije. Potom se vrijeme naglo promijenilo: od svibnja je zapadna Europa pogođena nizom brutalnih toplinskih valova koji su isušili krajolik, pretvarajući gustu vegetaciju u lako zapaljivo gorivo.
Danteovski scenariji u budućnosti
Vlasti upozoravaju da bi potpuno gašenje trenutnih požara moglo potrajati mjesecima, no njihove će se posljedice osjećati znatno duže. Zagađeni zrak i gust dim opasni su za zdravlje, a procjenjuje se da onečišćenje uzrokovano šumskim požarima godišnje odnese više od 100.000 života diljem svijeta.
Osim zdravstvenih rizika, ugrožena su i gospodarstva — požari bjesne u blizini turističkih središta, vinogradarskih regija i ključnih obrambenih čvorišta.
Znanstvenici upozoravaju da moramo očekivati da će požari u Europi postajati sve češći i ekstremniji sve dok ljudi nastave sagorijevati fosilna goriva.
„Teško je predvidjeti dokle bi stvari mogle ići”, zaključuje Resco de Dios. „Uskoro nećemo moći isključiti danteovske scenarije poput onih viđenih u Kaliforniji ili Australiji, gdje požari ili kompleks požara zahvaćaju stotine tisuća ili čak milijun hektara.”