Teške riječi moglo se čuti u utorak u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o Rezoluciji o političkom osnaživanju Hrvata u BiH, koju je predložio Demokratski pokret (DP) a tekst koje je usuglašen i s vladajućim HDZ-om.
Prije početka rasprave o dokumentu, brojni zastupnici su zatražili stanku. Među njima je i zastupnik u Klubu nezavisnih zastupnika Nino Raspudić, koji je zahtjev obrazložio potrebom da se konzultiraju o ostatku prijedloga Rezolucije, koja, kako je istakao, još jednom pokazuje svu slabost i impotentnost.
Prijedlog Rezolucije možete pročitati: OVDJE
“Rekao bih, dijelom, i izdajništvo hrvatske vanjske politike pod ovom Vladom. Ovaj Sabor donio je Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda prije gotovo 10 godina, o kojoj je bio obvezan raspravljati jednom godišnje, a što nije činio. Donosi se istu Deklaraciju koja u završnoj verziji nema veze s onom početnom. Znakovito je ono što je izostalo”, rekao je Raspudić koji je ocijenio skandaloznim, kukavičkim, jadnim i deprimirajućim za sve Hrvate u BiH slušati HDZ-ove patetične brojke o milijunima eura za projekte, dok, istodobno, ta stranka politički odustaje od potpuno racionalnog zahtjeva za hrvatskom izbornom jedinicom za izbor svih političkih razina.
“Ne samo Predsjedništva BiH, jer su domovi naroda bitniji od člana Predsjedništva”, naveo je on, te ocijenio da HDZ odustaje od mehanizma veta kada se donosi odluke štetne po Hrvate, da odustaje od utvrđivanja nezakonitog stjecanja državljanstva, od spominjanja toga da su Srbi i Bošnjaci, a ne Hrvati, dijelili BiH, odustaje od sankcija onima koji pozivaju na preglasavanje Hrvata u BiH, kao i od najoštrije osude štetnih odluka visokog predstavnika u BiH, riječi su Raspudića koji je upitao zašto se to radi.
“Kako biste se svidjeli nekome, Parizu, Londonu, Bruxellesu? Ovo nije hrvatska politika, već francuska i briselska, a ona je dokazano antihrvatska. Dobro u svemu ovom jest što vas je DP, iako nije htio, izveo na čistac”, naveo je Raspudić.
Anka Mrak-Taritaš, zastupnica iz Klub zastupnika Centra, je, uz opasku da je DP u startu pokazali mišiće u odnosu na starijeg koalicijskog partnera, konstatirala da je, pak, DF putem od svoga stava odustao. Ujedno je upitala što ova Rezolucija znači za Hrvate u BiH i što znači na putu BiH u EU. Pri tome je ukazala na kontinuirano i značajno opadanje broja Hrvata u BiH.
Predlagatelj dokumenta DP: Hrvatska više neće pasivno promatrati preglasavanje Hrvata
Kolegama je odgovorio Ivica Kukavica iz DP-a, koji je istaknuo da toj stranci tema nije pozornost, već su joj bitni Hrvati u BiH.
“Bitan nam je jasan odmak od svih politika nakon 2000-ih godina, kada smo slušali da je Hrvatska bila agresor i da je dijelila BiH. Sve su to loše stvari koje su kumovale problemima koje Hrvati u BiH danas imaju”, naveo je Kukavica i podsjetio da je upravo Hrvatska među prvima priznala BiH te s njom sklopila sporazume.
“Kada gledamo Rezoluciju, danas smo čuli da je građanska BiH briselska politika. DP i većina traže konstitutivnost, a upravo je građanska BiH politika Bruxellesa, ocijenio je Kukavica i pojasnio da DP predloženom Rezolucijom želi dodatno osnažiti Deklaraciju iz 2018. i poslati jasnu političku poruku da Zagreb stoji uz hrvatski narod i da se poštuju i Washingtonski i Daytonski sporazum.
Predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog Rezolucije, Ivan Penava predsjednik DP-a, kao predlagatelja, je, ističući da zahtjev za promjenama ne ide na štetu ostala dva naroda u BiH, rekao da Hrvatska, prihvaćanjem Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, šalje poruku da više neće pasivno promatrati preglasavanje Hrvata u susjednoj državi.
“U Rezoluciji se ističe jasna poruka da će Hrvatska koristiti svoj međunarodni položaj kako bi zaštitila interes Hrvata u BiH jer neće dalje pasivno promatrati preglasavanje Hrvata”, obrazložio je Penava te poručio da preglasavanje Hrvata u BiH treba nazvati pravim imenom, a to je izborni inženjering.
“Preglasavanje nije posljedica složenog izbornog sustava ili nekog periodičnog događaja, već je riječ o organiziranoj političkoj aktivnosti vrlo lošeg karaktera, na što smo kao država i narod dužni reagirati”, istaknuo je te pojasnio da je to razlog iz kojeg se u trećoj točki predloženog dokumenta kao jedna od mogućnosti spominje hrvatsku izbornu jedinicu kao sasvim legitimno rješenje koje će ukloniti problem preglasavanja.
Na pitanje kolege iz IDS-a Dalibora Pausa što točno znači da ”Hrvatska neće više pasivno promatrati preglasavanje Hrvata u BiH’, Penava je odgovorio da to znači da Hrvatski sabor prati što se zbiva u susjednoj zemlji i da je na temelju toga u stanju reagirati.
“Ne u smislu uplitanja u unutarnje stvari BiH, već na tragu svoje odgovornosti prema svom narodu i prema povijesnim okolnostima koji su dovele do stvaranja BiH. Jasno da ćemo biti na liniji interesa hrvatskog naroda i interesa BiH”, zaključio je.
Grmoja: Dokument pretvoren u stranački dokument nezamjeranja po mjeri premijera Plenkovića i njegovih mentora
Nevenko Barbarić iz HDZ-a cijeni da dokument ne sadrži ništa što nije u interesu Hrvata u BiH niti sadrži išta što bi nekoga vrijeđalo, omalovažavalo ili ugrožavalo.
“Ova je Vlada retoriku sukoba, vrijeđanja i optužbi zamijenila dobrosusjedskim odnosima kroz jačanje gospodarske suradnje”, kazao je te iznio statističke podatke o pomoći Hrvatske svom najbližem susjedu. Dario Hrebak iz Kluba zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i neovisni zastupnik, podsjetio da Hrvatska, kao supotpisnica Daytonskog sporazuma, ima pravo i odgovornost brinuti se o pravima Hrvata u BiH.
“To činimo poštujući suverenitet, teritorijalni integritet i budućnost BiH. Svi znamo da je ovo važan dokument te da su u BiH početkom listopada izbori”, ukazao je Hrebak koji drži potrebnim paziti kako se o ovome raspravlja kako se ne bi Hrvatima uoči izbora napravilo određenu štetu.
Nikola Grmoja, zastupnik Mosta, smatra da je DP krenuo s prijedlogom koji je sadržavao jasne zahtjeve, no koje je, kako je kazao, HDZ potpuno ugušio.
“Gotovo sve što je Rezoluciji davalo političku snagu nestalo je i dokument pretvorilo u stranački dokument nezamjeranja nikome, baš po mjeri premijera Andreja Plenkovića i njegovih mentora”, poručio je Grmoja te spočitao da su iz prijedloga izbačeni revizija sumnjivih stjecanja hrvatskog državljanstva, prijedlog o korištenju instituta persona non grata, korištenju veta u međunarodnim institucijama…
On drži i da je hrvatsko pitanje u BiH svedeno na jednu fotelju, onu u Predsjedništvu BiH. Uz opasku da se došlo do razvodnjenog teksta koji ne nudi ništa što već ne postoji, Grmoja je zaključio da konstitutivnost Hrvata u BiH ne smije biti valuta u nečijoj međunarodnoj karijeri, tj. karijeri Plenkovića, koji se ne želi nikome zamjeriti. Na koncu je naveo da Most predlaže osam amandmana te je apelirao na kolega zastupnike da ih podrže ako istinski žele zaštititi Hrvate u BiH.
/Desk/