Zastoj u izboru novog visokog predstavnika u Sarajevu razotkriva duboku transatlantsku krizu povjerenja, dok analitičari upozoravaju da bi slabljenje angažmana Zapada moglo destabilizirati cijelu regiju uoči ključnih izbora.
Ako Europska unija nastavi odgađati odlučne akcije u Bosni i Hercegovini, nastali geopolitički vakuum vjerojatno će iskoristiti druge globalne sile, uključujući Rusiju i Kinu, čiji utjecaj u regiji nastavlja rasti. To bi moglo donijeti dugoročne posljedice ne samo za Zapadni Balkan, već i za europsku sigurnost u cjelini, prenosi CNN.
U sjeni nadolazećeg sportskog ogleda u šesnaestini finala Svjetskog prvenstva, predstavnici Bosne i Hercegovine, Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije sastali su se u Sarajevu kako bi pokušali okončati ozbiljan politički spor čije se implikacije protežu daleko izvan granica regije, izvještava CNN Portugal.
Sastanak je uslijedio nakon iznenadne ostavke Christiana Schmidta na mjesto visokog predstavnika u BiH, pozicije uspostavljene Daytonskim mirovnim sporazumom 1995. godine. Schmidt, bivši njemački ministar koji je funkciju obavljao od 2021. godine, kao razlog svog odlaska naveo je “ogroman i neočekivan” pritisak administracije Donalda Trumpa.
Međutim, stručnjaci pozivaju na oprez prema toj verziji događaja.
“U ovoj fazi ne postoje vjerodostojni javni dokazi da je ostavka Christiana Schmidta bila izravan rezultat pritiska SAD-a. No, posve je sigurno da se međunarodni pristup BiH razvija kao odgovor na šire geopolitičke promjene i strateške prioritete ključnih aktera.”
— Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES).
Posao ispred mira? Transakcijska politika Washingtona
Ulje na balkansku vatru dolio je Jim O’Brien, bivši dužnosnik Bidenove administracije, koji je u članku za Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) ustvrdio da je nova Trumpova politika usmjerena isključivo na ekonomske interese. Prema njegovim riječima, Washington sada traži “izravne povrate” za američke kompanije, čime zamjenjuje dugoročni cilj izgradnje institucija, što potkopava tridesetogodišnji mir.
Bećirović upozorava da bi podređivanje stabilnosti BiH kratkoročnim ekonomskim kalkulacijama bila ozbiljna strateška pogreška: “Održivi mir ne može se postići transakcijskom politikom, već samo dosljednom posvećenošću vladavini prava i punoj implementaciji Daytonskog sporazuma.”
Budući da je sastanak u Sarajevu završio bez kompromisa, privremeno vođenje ureda na dva tjedna preuzeo je američki diplomat Louis J. Crishock. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) objavio je da namjerava imenovati novog visokog predstavnika najkasnije do 14. srpnja, ali konsenzus je i dalje neizvjestan.
Transatlantska kriza povjerenja
Adnan Ćerimagić, viši analitičar Europske inicijative za stabilnost (ESI), ističe da ovaj zastoj savršeno oslikava “transatlantsku krizu povjerenja”. Iako Washington službeno podržava suverenitet BiH, europski partneri opravdano sumnjaju u stvarne namjere SAD-a ako primarni interes postane isključivo ekonomski.
Trenutačno su unutar međunarodne zajednice formirana dva suprotstavljena tabora oko Schmidtova nasljednika:
| Blok koji predvodi SAD | Europski blok |
| Kandidat: Antonio Zanardi Landi (Italija) Podrška: SAD i Italija | Kandidat: René Troccaz (Francuska) Podrška: Velika Britanija, Francuska, Njemačka |
| Vizija: Prijenos ovlasti (tzv. Bonnskih ovlasti) na domaće institucije. | Vizija: Zadržavanje snažnog međunarodnog nadzora radi sprječavanja secesionizma. |
Ćerimagić, međutim, smatra da je pogreška fokusirati se isključivo na ime kandidata, jer nametnuto rješenje koje ne uvažava interese svih strana neće imati potreban kredibilitet i učinkovitost.
Izborni test u sjeni secesionizma
Ovaj diplomatski zastoj događa se u iznimno osjetljivom trenutku za BiH, koja se suočava sa secesionističkim pritiscima iz Republike Srpske pod vodstvom Milorada Dodika, saveznika Moskve. Bećirović naglašava da političke snage u zemlji i dalje teže ciljevima koji podsjećaju na ratne ambicije, iako sada koriste politička, a ne vojna sredstva.
Opći izbori zakazani za listopad predstavljat će ključni test demokratske otpornosti zemlje. Analitičari upozoravaju da bi institucionalna paraliza mogla gurnuti BiH u još veću fragmentaciju i nestabilnost.
Rješenje je u rukama Bruxellesa, a ne ureda OHR-a
Stručnjaci se slažu da bi Europska unija trebala preuzeti vodeću ulogu i ponuditi opipljivu perspektivu članstva, umjesto da sudbinu zemlje veže uz poziciju visokog predstavnika.
Ćerimagić napominje da prava poluga EU-a leži u procesu pristupanju, diplomatskom pritisku, jasnim crvenim linijama i sankcijama, a ne u uredskim ovlastima unutar OHR-a. Smatra da su obećanja EU-a građanima Zapadnog Balkana predugo ostala neispunjena zbog nedostatka vizije samog Bruxellesa.
“Politika proširenja ostaje najmoćniji strateški instrument EU-a, ali mora biti podržana jasnim planom i kredibilnom političkom posvećenošću”, zaključuje Bećirović, uz upozorenje da vrijeme neumoljivo istječe, a odluke donesene danas oblikovat će sigurnosnu arhitekturu Europe za sljedeća desetljeća.