Postizanje dogovora o 21. paketu sankcija Europske unije protiv Rusije i dalje je opterećeno velikim poteškoćama, pri čemu se na putu do jednoglasne odluke ispriječilo mnoštvo prepreka, ali i javna prijetnja Bugarske da će iskoristiti pravo veta.
Veleposlanici država članica sastali su se u petak kako bi raspravljali o izmijenjenom tekstu prijedloga koji je Europska komisija predstavila ranije ovog mjeseca. Očekivano, konsenzus nije postignut te se razgovori nastavljaju, no vremena je sve manje. Bruxelles mora postići dogovor do 15. srpnja kako bi izbjegao automatsku reviziju gornje granice cijene (price cap) za rusku naftu koja se prevozi morem. Ta se granica prilagođava svakih šest mjeseci kako bi ostala 15 posto ispod prosječne tržišne cijene.
Budući da je cijena nafte tipa Urals naglo porasla nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca, predstojeća revizija mogla bi podići tu granicu i tako Moskvi donijeti ekonomsko olakšanje. Kako bi to spriječila, Komisija je predložila zadržavanje trenutne granice od 44 dolara po barelu do siječnja 2027. godine. Prema navodima diplomata upućenih u proces, veleposlanici sada razmatraju ili odgodu revizije ili uvođenje potpuno nove, fiksne gornje granice.
Otpor uvozu ribe i ulasku ruskih vojnika
Pitanja je otvorila i zabrana prodaje tankera za ukapljeni prirodni plin (LNG), kao i predložena ograničenja na uvoz ribe iz Rusije, koja je dosad bila izuzeta iz sankcija. Nekoliko država članica, uključujući Njemačku, Francusku, Poljsku i Nizozemsku, svake godine kupuje znatne količine ruskog bakalara i aljaške kolje.
Istodobno, inicijativa da se uskrati ulazak u EU ruskim vojnicima koji su sudjelovali u invaziji na Ukrajinu nailazi na otpor Francuske i Italije. Jedan je diplomat primijetio kako je izvorni nacrt Komisije već u startu “ublažen” brojnim izuzećima kako bi se smanjile primjedbe pojedinih prijestolnica.
Bugarska prijeti vetom zbog crkvenog poglavara i osnivača Lukoila
U međuvremenu se Bugarska, pod vodstvom nove vlade, nametnula kao remetilački čimbenik u pregovorima. Premijer Rumen Radev javno je objavio da se protivi uvođenju sankcija patrijarhu Kirilu, poglavaru Ruske pravoslavne crkve, kojeg se optužuje za širenje revizionističke propagande s ciljem opravdavanja rata u Ukrajini. Predloženi paket sankcija predviđa zabranu putovanja i zamrzavanje njegove imovine.
EU je prvi put pokušala staviti Kirila na crnu listu 2022. godine, no taj je potez tada blokirala Mađarska, nazivajući to pitanjem vjerskih sloboda. Taj je veto izazvao ogorčenje među ostalim članicama. Pitanje je mirovalo sve do svibnja ove godine, kada je nova mađarska vlada signalizirala spremnost da podrži sankcioniranje Kirila, nakon čega je njegovo ime vraćeno u nacrt – no sada je Radev jasno dao do znanja da traži njegovo uklanjanje.
Bugarska pravoslavna crkva i Ruska pravoslavna crkva administrativno su neovisne i imaju zasebne patrijarhe, no obje pripadaju Istočnoj pravoslavnoj crkvi, dijele istu vjeru i dogmu te su povezane snažnim kulturnim i povijesnim vezama.
Još jedno ime koje bugarski premijer želi izostaviti jest Vagit Alekperov, milijarder i osnivač ruske energetske kompanije Lukoil. Alekperov se povukao s mjesta predsjednika tvrtke 2022. godine pod međunarodnim pritiskom, ali je zadržao dionice. Radev tvrdi da bi stavljanje Alekperova na crnu listu značilo “pucanje u vlastitu nogu” zbog tužbe teške tri milijarde eura koju je Lukoil navodno pokrenuo protiv Bugarske nakon što je država preuzela upravljanje nad rafinerijom Neftohim Burgas.
Bugarska je imenovala posebnog upravitelja za to golemo postrojenje u studenom 2025. godine, nakon što je američka administracija nametnula oštre sankcije Lukoilu. Rafinerija, koja ostvaruje milijarde eura godišnjeg prometa, više ne koristi rusku naftu.
Radev je također izrazio zabrinutost zbog utjecaja koji bi predložene sankcije mogle imati na uvoz umjetnih gnojiva i rezervnih dijelova za metro u Sofiji.
“Nećemo dopustiti da paket sankcija prođe u ovom obliku. Imamo pravo glasa i iskoristit ćemo ga”, poručio je prošlog tjedna bugarski premijer.
Irska preuzima kormilo pregovora
S obzirom na broj otvorenih i teških pitanja, izvjesno je da će se pregovori preliti na irsko predsjedanje Vijećem EU-a, koje 1. srpnja preuzima vođenje od Cipra.
Na konferenciji za novinare održanoj uoči preuzimanja predsjedanja, veleposlanica Aingeal O’Donoghue izrazila je uvjerenje da će rok do 15. srpnja ipak biti ispoštovan.
“Kao i sa svim dosadašnjim paketima, riječ je o procesu u kojem slušamo države članice, nastojimo shvatiti što je njihova krajnja granica kompromisa, a zatim gledamo je li moguće doći do zajedničkog rješenja. U konačnici, ovi su paketi uvijek stvar političke ravnoteže”, zaključila je O’Donoghue.