Domovinski pokret (DP), stranka koja je u Hrvatskoj u vlasti zajedno s HDZ-om, predlaže donošenje saborske rezolucije o jačanju političkog položaja Hrvata u BiH. Jedna od točaka je uspostava posebne hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH.
Može li se na taj način spriječiti preglasavanje Hrvata na izborima u BiH? O tome, ali i mogućnosti dogovora DP-a i HDZ-a o načinu borbe za prava Hrvata u susjednoj državi BiH, govorilo se u dijaloškoj emisiji Otvoreno na HTV-u.
Gosti urednika i voditelja Mislava Togonala su: Mladen Barać, glavni tajnik Domovinskog pokreta; Armin Hodžić, zastupnik bošnjačke nacionalne manjine; Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ) i Zoran Krešić, dopisnik Hine iz Mostara.
Na pitanje zašto je DP otkazao konferenciju za novinare koja je biLa najavljena za 14 sati, Mladen Barać rekao je da nije bilo nikakve drame, već da je razlog bio tehnički, jer je sastanak s HDZ-om počeo nešto kasnije zbog toga što je trajala sjednica Vlade.
“Ono što je najvažnije, mi smo, kako smo i najavili prije dva tjedna, izašli s našim dokumentom, rezolucijom u kojoj smo naznačili kroz osam glavnih točaka ono što smatramo da bi trebale biti glavne smjernice hrvatskog pristupa, odnosno pristupa Republike Hrvatske prema hrvatskom pitanju u Bosni i Hercegovini”, rekao je.
Objasnio je zašto taj dokument nazivaju rezolucijom, a ne deklaracijom.
“Potrebno je shvatiti povijesni trenutak. Imali smo deklaracije 2011. i 2018. godine, koje su bile rezultat toga vremena i okolnosti koje su tada vladale. Tekst je u njima bio dobar, ona iz 2018. nastala je u kontekstu presude “Ljubić” i u njoj se pozivalo na hitnu izmjenu izbornog zakona. Ta hitnost traje već osam godina. Rezolucija naglašava snažniji pristup rješavanju tog pitanja. Kroz ovih osam točaka koje smo usaglasili s našim ekspertnim timom, timom stručnjaka koji uglavnom dolazi iz BiH, radi se o ljudima iz hrvatskog etničkog korpusa koji izuzetno dobro poznaju kompleksnu ustavnu arhitekturu BiH. Dogovoreno je da taj dokument kao takav ne treba samo deklarativno pozivati i naglašavati neke već općepoznate stvari, nego, konkretno dati, osim mrkve, i princip da se tako izjasnim, batine”, kazao je glavni tajnik Domovinskog pokreta.
Objasnio je taj princip: “Mi smo naveli da se zalažemo za to da se za one eksponente iz redova bošnjačke politike koji se otvoreno protive dogovoru, odnosno zagovaraju koncept preglasavanja i izbornog inženjeringa, da im se pokaže odlučniji stav hrvatske države, primarno, dakle, kroz praksu instituta ‘persona non grata’, isto tako, uvođenja veta potencijalnog od strane Republike Hrvatske prema napredovanju BiH prema EU, pa do revizije državljanstava određenim građanima BiH za koje se postoji ili se utvrdi osnovana sumnja da su to dobili na nezakonit način”.
Na primjedbu voditelja kako je interes Hrvatske da Bosna i Hercegovina što prije uđe u EU, Barać je rekao kako u DP-u žele naglasiti da logika koja naglašava da će svi ti problemi magično nestati kada BiH uđe u EU – jednostavno ne stoji.
“Bili bismo najsretniji da su vrlo jasni kriteriji, odnosno uvjeti postavljeni od strane Republike Hrvatske prema bosanskohercegovačkim političarima, da jedan od osnovnih preduvjeta za ulazak BiH u EU bude upravo potpuna ravnopravnost, politička ravnopravnost hrvatskoga naroda”, dodao je.
Osvrnuo se na primjedbu da DP u ovom dokumentu ne spominje povratak Herceg-Bosne:
“Gledajte, što se tiče povratka Herceg-Bosne, ja bih to samo rekao po onoj staroj narodnoj – “Sila Boga ne voli, Bog silu ne voli”. Prema tome, ako nekakav sustav koji je duboko nepravedan, koji je smišljen tako da obespravi nekoga drugoga, iako je ranije obećan nekakav paritet i ravnopravnost, taj sustav će se prije ili kasnije urušiti sam od sebe. U ovoj rezoluciji upravo kroz koncept izborne jedinice i uz prateći dokument koji se odnosi na ustavnu podlogu u kojoj razmatramo od 1 do 5 modela kako riješiti pitanje hrvatske izborne jedinice, upravo smo pružili ruku svim partnerima i dionicima u političkom procesu, prvenstveno onima u BiH”, rekao je.
Barać je ustvrdio da je problem to što se stalno događa vrtnja u krug, i stoga je, naglasio je, potreban snažniji pristup Hrvatske da se sve te dionike stavi za stol i da se konačno otpočnu razgovori na tu temu.
Armin Hodžić, saborski zastupnik bošnjačke nacionalne manjine, rekao je da je tek večeras proučio tekst rezolucije koju predlaže DP i kako ga zbunjuje to što se navodi i da se najoštrije osuđuju odluke visokog predstavnika, a upravo odluka Christiana Schmidta iz 2022. godine kojom je, koristeći se bonskim ovlastima, posložio alokaciju delegata u Domu naroda, bilo je ponajveće napredovanje skoro u jednom cijelom desetljeću povodom toga pitanja i pita se ulazi li i ta odluka u ono što kolega Barać govori.
“Međutim, ono što mi je bilo zanimljivo su fusnote koje su korištene u toj rezoluciji. Dakle, tri su slučaja koja sam uočio. Prvi je presuda Kovačević protiv Bosne i Hercegovine, odnosno stav 203 VV, u koji se koristi kao argument da se poveže teritorijalna povezanost birača i predstavnika u slučaju rezolucije. Zanimljivo, ne navodi se da je taj isti stav 203 ukinut 25. lipnja 2023. godine. Dakle, selektivno je korišten u ovoj rezoluciji. Nadalje, imamo inverziju presude Sejdić-Finci. Presuda Sejdić-Finci, njezina supstanca je to da ljudi koji nisu pripadnici nekog od triju konstitutivnih naroda imaju pravo birati i biti birani. Međutim, ona se u ovoj rezoluciji koristi kao primjer i težnja nekog pojačanog etničkog gatekeepinga, da se tako izrazim”, rekao je Hodžić.
Dodao je da se do sada često se u diskursu pojavljivalo pitanje miješanja u odnose druge države, a UN je postavio definiciju miješanja u odnose druge države u kojoj je ključni element prisila koja se može okarakterizirati kao miješanje u ustavnu strukturu druge države.
“Mi u ovoj rezoluciji vidimo veto, vidimo sankcioniranje državnih dužnosnika, vidimo oduzimanje državljanstava, što je meni do sada možda najskandalozniji aspekt ove rezolucije”, kazao je Hodžić.
Upitao je “kako i na koji način se danas može ljudima oduzimati državljanstvo zato što imaju drukčiji politički stav”.
“Hajdemo čuti. Kako ćete to uvesti? Hoće li to na nekom sudu pasti kasnije? Ili je to diskrecijsko pravo Ministarstva vanjskih poslova, MUP-a, ne znam, kako”, upitao je Hodžić.
/Desk/