Treba li Švicarska ograničiti broj stanovnika na 10 milijuna? Glasači donose povijesnu odluku na referendumu
Jedna od najbogatijih zemalja svijeta nalazi se pred sudbonosnim izborom. Švicarci ove nedjelje izlaze na referendum o mjeri koja bi mogla drastično obuzdati migraciju, ali i zadati težak udarac tamošnjem moćnom gospodarstvu. Ipak, desničari koji stoje iza ove inicijative uspješno je prodaju biračima upakiranu u tople, ekološke i “održive” tonove.
“Organizam jednostavno raste prebrzo”
Walter Nef (79) već pola stoljeća izrađuje igračke i daske za sir od javorova drva u svom mirnom selu pokraj Züricha. No, to selo mu se iz dana u dan čini sve bučnijim. Više je automobila, više građevinskih dizalica, više ljudi – i to ne samo u njegovoj dolini. Švicarska je, kaže Nef, jednostavno puna.
Zbog toga podržava svenacionalnu inicijativu kojom se traži da se broj stalnih stanovnika Švicarske zakonski ograniči na maksimalno 10 milijuna. Mjera ima za cilj drastično smanjiti useljavanje kako se zemlja približava toj granici, što bi se prema trenutačnim projekcijama moglo dogoditi u sljedećem desetljeću. Zanimljivo je da Nef, kao i mnogi drugi podupiratelji, o ovom problemu ne govori kroz prizmu netrpeljivosti prema migrantima, već kroz infrastrukturu, ekologiju i prenapučenost.
“Jednostavno nije dobro kada jedan organizam raste tako brzo”, ističe Nef u svojoj radionici.
Nedjeljno glasanje izravan je proizvod švicarskog sustava izravne demokracije, koji svakoj skupini građana koja prikupi 100.000 potpisa omogućuje da velika politička pitanja pošalje ravno pred birače. Ankete pokazuju da nas čeka iznimno tijesna utrka koja bi mogla otići na bilo koju stranu.
Desničarska inicijativa u “zelenom” ruhu
Ovo je najnovije poglavlje u europskom otporu protiv migracija koji je potaknuo uzlet desnih stranaka diljem kontinenta. No, švicarski scenarij ima nekoliko neobičnih obrata, počevši od samog načina na koji se inicijativa reklamira.
Izvor fotografije: Denis Balibouse/Reuters
Mjeru je pred glasače progurala desničarska Švicarska narodna stranka (SVP), koja je u prošlosti već stajala iza antimigrantskih referenduma, uključujući i uspješnu zabranu gradnje minareta. Međutim, ovaj su put strategiju promijenili: kampanju su usmjerili na strahove glasača političkog centra od prometnih gužvi, prepunih vlakova i eksplozije cijena nekretnina. Projekt su prigodno nazvali “Inicijativa za održivost”.
Politička znanstvenica Stefanie Bailer sa Sveučilišta u Baselu objašnjava da je to brendiranje privuklo umjerenije birače. U prošlosti je SVP, kaže, “puno više igrao na kartu sirovog straha”, iako su se u samoj završnici kampanje ponovno vratili provjerenim metodama, poput plakata na kolodvorima koji preuveličavaju stopu kriminala među tražiteljima azila.
Tko su zapravo “nepoželjni” migranti?
Tu dolazimo do drugog velikog obrata: Švicarska ima znatno manje azilanata iz ratom pogođenih zemalja nego njezini europski susjedi. Ova se rasprava, u svojoj srži, zapravo vodi o držanju pred vratima – Francuza, Nijemaca i Talijana. Upravo su ti liječnici, poduzetnici i inženjeri ključni motori koji Švicarsku drže u samom vrhu najbogatijih država svijeta.
Tijekom ovog stoljeća, švicarska populacija porasla je za više od četvrtine, na 9,1 milijun ljudi. Budući da je natalitet nizak, gotovo sav taj porast otpada na europske migrante privučene visokim plaćama i izvrsnim poslovima. Primjera radi, u zemlji trenutačno živi tek oko 89.000 priznatih izbjeglica s azilantskim statusom, naspram gotovo dva milijuna stalno naseljenih građana iz zemalja Europske unije.
Izvor fotografije: Sebastien Bozon/Agence France-Presse — Getty Images
Ekonomisti stoga glasno upozoravaju: ograničavanje uvoza radne snage stvorit će katastrofalan deficit radnika u trenutku kada golem dio domaće radne snage odlazi u mirovinu. Poslovna zajednica tvrdi da bi to moglo potpuno osakatiti švicarski poslovni model.
“Švicarska hrabrost u kombinaciji s međunarodnom stručnošću stvara švicarski prosperitet”, poručio je David Allemann, suosnivač planetarno popularnog švicarskog brenda sportske obuće On. “Ako zatvorite prozor, inovacija umire.”
Samo u zürichkom sjedištu tvrtke On radi više od 1.200 ljudi iz preko 100 različitih nacionalnosti. Tehnologiju za njihove najinovativnije pogone razvio je Nijemac, a inženjer koji vodi proizvodnju je Francuz. Ipak, u njihovoj kantini proteinski shake stoji astronomskih 15 dolara – a upravo su takve cijene ono što prosječnog Švicarca izbacuje iz takta i gura prema podržavanju ove inicijative. Cijene restorana i stanarina su odletjele u nebo, a u gradovima poput Basela i Züricha stan je gotovo nemoguće pronaći.
Trojanski konj za prekid veza s Europom?
Protivnici mjere tvrde da postoje puno precizniji načini za rješavanje problema prenapučenosti i skupoće, te da se iza “brige za okoliš” zapravo skriva opasna namjera: tjeranje Švicarske u izolaciju od ostatka Europe.
Vlasti u Bernu strahuju da SVP ovime želi minirati napore za jačanje veza s Europskom unijom. Švicarska nije članica EU-a, ali njezino gospodarstvo ovisi o ugovorima o slobodnom kretanju radnika s krupnim susjedima poput Francuske, Njemačke i Italije. Ako referendum prođe i uđe u Švicarski ustav, parlament će morati uvesti restrikcije koje bi u konačnici značile i raskid tih ključnih sporazuma s EU-om.
Andrea Caroni, zastupnik iz centrističke stranke Slobodnih demokrata, otvoreno kaže da je ova inicijativa običan “Trodanski konj” usmjeren protiv Europe.
Dok se kampanja bliži kraju, tenzije rastu. Među migrantskim zajednicama raste strah i frustracija jer se osjećaju odbačeno unatoč golemom doprinosu društvu. S druge strane, protivnici izolacije odgovorili su dramatičnim plakatima na ulicama Basela. Na njima se protivljenje zakonu zagovara pod sloganom: “Zar baš sada, u ovakvim vremenima, prekidamo veze s Europom?”. Iznad slogana, kao upozorenje kamo izolacionizam vodi, stoje lica trojice predsjednika: Vladimira Putina, Xi Jinpinga i – Donalda Trumpa.