Europska pučka stranka (EPP) organizirala godišnji studijski posjet i konferenciju na području Zapadnog Balkana 8. lipnja 2026., koja se ove godine održala u Sarajevu. U BiH su četiri stranke članice EPP-a, a SDS ima status promatrača.
Konferencija je rezultirala potpisivanjem Revidirane Deklaracije obitelji EPP-a, što je prvi put da se, nakon 12 godina, taj važan dokument najutjecajnijeg bloka stranaka u EP-u mijenja u nekim dijelovima. Kako je već prije najavljeno, budući da je proširenje EU-a ključni prioritet EPP-a i kako je taj proces ušao u novu fazu sa zamahom, teme konferencije usredotočene su na napredak zemalja zapadnog Balkana u procesu približavanja i pristupanja ka EU.
Revidiranu Deklaraciju stranaka EPP-a iz BiH potpisali su predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović, Partija demokratskog progresa (PDP), predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1990 Ilija Cvitanović te predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša, kao stranke koja ima ulogu promatrača.
Weber: BiH uz nekoliko koraka mogla snažnije pokazati svoje nastojanje
Predsjednik EPP-a Manfred Weber, rekao je kako su se stavovi po pitanju proširenja u EU značajno promijenili, a posebno je u tom kontekstu spomenuo Crnu Goru, a nije propustio podsjetiti i kako bi i “BiH uz nekoliko koraka mogla snažnije pokazati svoje nastojanje”.
Govoreći o sadržaju same Deklaracije, Weber je naglasio kako ista podrazumijeva posvećenost osnovnim vrijednostima za koje se zalažu stranke lanice obitelji EPP-a u viziji budućnosti: očuvanje identiteta i različitosti, socijalnoj tržišnoj ekonomiji kao osnovnom principu organizacije gospodarstva i vladavini prava.
Izetbegović: Muslimani su autohton europski narod i neizostavan dio europske kulture
U svom izlaganju na konferenciji stranaka EPP-a u Sarajevu, predsjednik SDA, Bakir Izetbegović je kazao kako su “Bošnjaci autohtoni europski narod zajedno sa drugim muslimanskim narodima Balkana, Pirineja, Krima, Kavkaza”, te istaknuo ponos na neizostavan doprinos muslimana u razvoju europske kulture i tradicije.
“SDA je u najvećoj mjeri oslonjena na bošnjački korpus, a time i na islamske tradicije i kulturu i mi smo odavno dio EPP porodice. I mi se osjećamo dobrodošlima u toj obitelji. Osjećamo se ravnopravnim partnerom o kojem se vodi briga. Smatramo da europska kultura nije izgrađena isključivo na judeokršćanskim vrijednostima, već na abrahamskom monoteizmu, na abrahamskim vrijednostima i tradicijama, a Sarajevo je potvrda ove teze. Nalazimo se u hotelu Europa, signifikantnog naziva, a okruženi smo abrahamskim bogomoljama – golemom Begovom džamijom, katoličkom Katedralom, Sabornom pravoslavnom ckrvom, Protestantskom srkvom i Sinagogom, od kojih se ne zna koja je veća i ljepša”.
Izetbegović je rekao kako “SDA od svog osnivanja stoji na braniku tih vrijednosti, abrahamske multikulturalnosti” te da je to “njeno prirodno stanje”.
Pri tom se osvrnuo i na suradnju bh stranaka EPP-a, istaknuvši kako je politička stabilnost bila najbolja tijekom koalicije SDA-HDZ, ali i kako to sada nije slučaj te da se “zemlja nalazi u predkonfliktonom stanju”.
“Najbolji i najuspješniji postdaytonski mandat je ostvaren u periodu od 2015. do 2019. godine, kada su ujedinjeno djelovale upravo ove stranke. Kada smo bili u koaliciji. Usvajali smo reforme, napredovali na europskom putu, gradili infrastrukturu, otvarali nova radna mjesta. BiH je držala priključak i sustizala sve istočne susjede. Nakon raspada ove koalicije sve je dovedeno do blokada, zastoja, pada i zaostajanja. Zemlja se nalazi u predkonfliktnom stanju koje svi osjećamo. Potpisana Deklaracija između ostalog podcrtava pored europskog puta, zajedničku uznemirenost stalnim napadima na Ustav BiH i Daytonski mirovni sporazum”, rekao je Izetbegović.
Čović: Izborom hrvatskog člana Predsjedništva od strane Bošnjaka unazađeni procesi u BiH
U razgovoru za Dnevnik RTV Herceg-Bosne, predsjednik HDZ-a Dragan Čović osvrnuo se na važnost ovog summmita, nužnost izmjena Izbornog zakona, europski put zemlje te doprinos Vlade Republike Hrvatske.
Čović je istaknuo veliku zahvalnost predsjedniku EPP-a Manfredu Weberu, kazavši kako “on s posebnom pozornošću prati situaciju u Bosni i Hercegovini te položaj hrvatskog naroda”.
Potpisana deklaracija, prema Čovićevim riječima, služi kao osvježenje i podsjetnik na obveze koje su se trebale provoditi proteklih godina, a koje je, kako je on rekao, HDZ BiH snažno zagovarao kroz izvršnu vlast i Vijeće ministara na čelu s Borjanom Krišto. Čović je govorio i o “anomalijama u izbornom sustavu”.
“Željeli smo naglasiti koliko je za BiH bilo štetno da brojniji bošnjački narod već gotovo 16 godina u kontinuitetu bira dva člana Predsjedništva BiH. Time smo samo unazadili sve procese u zemlji”, poručio je Čović, uz zaključak kako su “upravo takve prakse i razlike izvor netrpeljivosti i razočaranja i predstavljaju klice koje razaraju tkivo BiH”.
Izrazio je uvjerenje da trenutna generacija političara mora riješiti to pitanje kroz paket koji ide uz izbornu kampanju, kako se ti problemi ne bi ostavili u naslijeđe mladima te dodao kako se ustavna ravnopravnost baštini kroz legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.
Komentirajući ulogu europskih dužnosnika, Čović je naglasio kako su oni kroz deklaraciju dali osnovu, ali da domaći političari moraju odraditi ostatak posla.
U tom kontekstu, najavio je intenziviranje razgovora sa strankama u Federaciji BiH, uključujući i SDA koja je također dio obitelji stranaka EPP-a.
“Cilj je pokušati stabilizirati i relaksirati odnose između hrvatskog i bošnjačkog naroda, na čemu se”, kako kaže, “već nekoliko mjeseci intenzivno radi”.
Cvitanović: BiH treba konkretne poteze, a ne deklarativna opredjeljenja
“Ova deklaracija nije samo formalni politički dokument. Ona nosi odgovornost i obvezu da radimo na jačanju vladavine prava, poštenim izborima, boljem socijalnom položaju građana te reformama koje će našu zemlju približiti Europskoj uniji”, izjavio je predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.
Istaknuo je kako “Bosni i Hercegovini trebaju konkretni potezi, a ne samo deklarativna opredjeljenja”.
“Zato Deklaracija EPP-a ne smije ostati mrtvo slovo na papiru”, poručio je predsjednik HDZ-a 1990.
Schmidt: Budućnost BiH je u EU
Budućnost Zapadnog Balkana je u EU. BiH pripada toj budućnosti”, rekao je visoki predstavnik Christian Schmidt na sjednici EPP-a.
“Europski put ostaje najučinkovitiji okvir za jačanje stabilnosti, prosperiteta, demokratskog upravljanja i regionalne suradnje. Dobro su poznate reforme koje je potrebno provesti. Poznat je i put kojim treba krenuti. Vrijeme je da se s rasprava prijeđe na konkretne aktivnosti i iskoriste prilike koje proces europskih integracija pruža svim građanima BiH”, zaključio je Schmidt.
“Vrlo je žalosno što političke institucije u BiH nisu pronašle način kako bi odgovorile na želju svih građana za ubrzanjem procesa europskih integracija. To je opasno i potrebno je prije predstojećih izbora bez odlaganja poduzeti odgovarajuće korake”, poručio je.
Inače, na sarajevskoj konferensiji EPP-a su, Manfred WEBER, predsjednik EPP-a; Reinhold LOPATKA, izvjestitelj Europskog parlamenta za Europu, EPP-a za Crnu Goru; Borjana KRIŠTO, predsjedavajuća Vijeća ministara, (HDZ BiH); Ervin IBRAHIMOVIĆ, potpredsjednik Vlade Crne Gore, (BS); Timco MUCUNSKI, ministar vanjskih poslova, (VMRO-DPMNE); Ana BRNABIĆ, predsjednica Narodne skupštine Srbije, (SNS); Sali BERISHA, predsjednik Demokratske stranke Albanije, čelnik oporbe; Kyriakos MITSOTAKIS, grčki premijer, (ND), video porukom; Andrej PLENKOVIĆ, premijer Hrvatske, (HDZ); Milojko SPAJIĆ, premijer Crne Gore, (Europa sada); Christian SCHMIDT, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu; Bakir IZBETBEGOVIĆ, predsjednik SDA; Dragan ČOVIĆ, predsjednik HDZ-a BiH; Draško STANIVUKOVIĆ, predsjednik PDP-a; Ilija CVITANOVIĆ, predsjednik HDZ-a 1990 te Branko BLANUŠA, predsjednik SDS.
/Republika/