Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatko Mateša podnio je u četvrtak ostavku na tu dužnost. Mateša je dužnost predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora preuzeo 2002. godine.
“Drage sportašice i sportaši, dragi sportski prijatelji koji ste me dosad birali na časnu dužnost čelnika HOO-a, ovim putem obavještavam vas da podnosim ostavku na dužnost predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora, stoji u poruci koju je HOO dostavio medijima.
“Odluku donosim svjestan trenutka u kojem se hrvatski sport nalazi te potrebe da fokus javnosti, institucija i cjelokupne sportske zajednice bude usmjeren isključivo na ono što je najvažnije – potpuno, odgovorno i transparentno rasvjetljavanje svih pitanja i okolnosti unutar hrvatskog sporta na svim razinama. Hrvatski sport, naši sportaši i građani zaslužuju sustav u kojem će povjerenje, odgovornost i jednakost vrijediti jednako za sve od najmanjih do najvećih saveza, bez iznimke. Upravo zato smatram nužnim da institucije detaljno preispitaju i analiziraju poslovanje i djelovanje svih sastavnica sportskog sustava, u interesu njegove vjerodostojnosti i budućnosti, počevši od najvećih saveza, neovisno o udjelu javnih sredstava u njihovim proračunima. Sa svojom odlukom o ostavci pričekao sam do završetka postupaka kojima je utvrđeno da sredstva koja je Hrvatski skijaški savez primao od Hrvatskog olimpijskog odbora nisu korištena nezakonito, dok se nepravilnosti mogu odnositi isključivo na raspolaganje sredstvima iz drugih prihoda Hrvatskog skijaškog saveza. Iako sam svoju dužnost tijekom mandata obnašao vodeći se isključivo interesom hrvatskog sporta, vjerujem kako je u okolnostima koje su nastale moja moralna obveza učiniti korak koji će omogućiti da se sva pozornost usmjeri na procese koji moraju donijeti jasnoću, povjerenje i stabilnost”, navodi se u Matešinoj poruci.
“Ovu odluku donosim kao čin moralne odgovornosti i poštovanja prema hrvatskom sportu, sportašima i hrvatskom narodu, s dubokim uvjerenjem da institucije moraju biti iznad svakog pojedinca”, zaključuje Mateša pismo medijima.
Sada već bivši čelnik HOO Zlatko Mateša i njegova supruga Blanka našli su se pod povećalom istražitelja, javlja Dnevnik Nove TV.
Ono što je prijavljeno tužiteljstvu su sumnje na počinjenje kaznenog djela zbog korištenja službenog automobila, dnevnica i putnih karata. Provode se izvidi, navodi Nova TV.
Afera teška milijune
Županijski sud u Zagrebu je na prijedlog Uskoka blokirao imovinu okrivljenika iz afere izvlačenja više milijuna eura iz Hrvatskog skijaškog saveza (HSS) te odredio mjeru osiguranja zabrane otuđenje više nekretnina širom Hrvatske te novčanih sredstava na računima, poslovnim udjelima i dionicama.
Uskok je izvijestio da je nakon pokretanja istrage krajem ožujka ove godine i financijskih izvida provedenih u suradnji s Uredom za sprečavanje pranja novca i Poreznom upravom, podnio zagrebačkom Županijskom sudu više prijedloga za određivanje privremenih mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi na temelju koji je blokirana imovina u ukupnoj vrijednosti od 4.527.976 eura, piše HINA.
Nadalje, kako bi se onemogućilo otuđenje ili opterećenje imovine za koju se sumnja da je stečena počinjenjem kaznenih djela te kako bi se osiguralo njezino kasnije oduzimanje, u odnosu na petero okrivljenika koji se sumnjiče zbog malverzacija unutar HSS-a i pranja novca, određene su privremene mjere osiguranja kojima se zabranjuje otuđenje nekretnina u Zagrebu, Poreču, Malom Lošinju, Višnjanu i Senju te novčanih sredstava na računima, poslovnim udjelima i dionicama u iznosu od 2.081.737 eura.
U Uskoku ističu da se određivanjem ovih privremenih mjera ostvaruje jedno od temeljnih načela kaznenog prava da nitko ne može zadržati imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom.
Uskok je, nakon pokretanja istrage protiv bivšeg dužnosnika HSS-a Vedrana Pavleka i još petero osumnjičenih zbog izvlačenja gotovo 30 milijuna eura iz HSS-a, izvijestio kako sumnja da je trećina tog iznosa završila na Pavlekovim računima u inozemstvu.
Uz Pavleka osumnjičeni su bivši glavni tajnik HSS-a Damir Raos, nekadašnji glasnogovornik HSS-a Nenad Eror, direktorica računovodstvene tvrtke koja je radila za Skijaški savez Božena Meić Hrvoj te austrijski i lihtenštajnski državljanin Georg Mauser i slovačka državljanka Martina Strezenicki koji su upravljali off-shore tvrtkama preko kojih se izvlačio novac.
Uskok sumnja da je Pavlek kao direktor u HSS-u, od 2014. do kraja veljače 2026., ustrojio zločinačko udruženje u koje je povezao ostalih šestero osumnjičenika te jednog muškarca koji je sada pokojni te druge zasad nepoznate osobe koje su u stvarnosti rukovodile poslovanjem više tvrtki.
Prema navodima Uskoka, Pavlek je ustrojio zločinačko udruženje koje je djelovalo preko tvrtki u Zagrebu, Austriji, Lihtenštajnu, Monaku, Španjolskoj, Rusiji, Mađarskoj, Švicarskoj, Srbiji, San Marinu, Slovačkoj i Italiji te da je sada već bivši direktor u HSS-u, kao vlasnik monegaške i španjolske tvrtke, povezao tvrtku u međuvremenu preminule osobe iz Svetog Kristofora i Nevisa.
Sumnja se da je Pavlek najprije sa sada pokojnim muškarcem, a nakon njegove smrti s Georgom Mauserom i Martinom Strezenicki dogovorio da njihove tvrtke sklope ugovore s HSS-om za usluge koje se u stvarnosti neće nikada izvršiti te da temeljem tako zaključenih ugovora Skijaškom savezu ispostavljaju račune za takve fiktivne usluge.
Eror unio u Hrvatsku više od 11 milijuna eura bez prijavljivanja
Također se sumnja da je Pavlek dogovorio sa zasad nepoznatim osobama koje stvarno upravljaju poslovanjem većeg broja tvrtki da one bez zaključenja ikakvih ugovora, ispostavljaju HSS-u račune za usluge koje nikada nisu izvršili, a koje je HSS plaćao, nakon čega su iz tih tvrtki izvlačili novac.
Za Damira Raosa se sumnja da je u ime HSS-a potpisivao ugovore o fiktivnim uslugama, a nakon što su im ispostavljeni računi, Božena Meić Hrvoj je kreirala naloge za izvršenje plaćanja, koje su potom autorizirali Pavlek i Raos.
Na taj je način, navodi tužiteljstvo, s računa HSS-a neosnovano isplaćeno najmanje 29.895.815 eura, od čega je više od pola tog iznosa plasirano na račune pod kontrolom sada pokojnog muškarca, a nakon njegove smrti na račune Mausera i Strezenicki. Oni s potomoko 10,5 milijuna eura proslijedili na račune Pavlekove tvrtke koji su otvoreni u bankama u Austriji i Monaku.
Prema sumnjama tužiteljstva i policije, Pavlek je oko 1,9 milijuna eura tog novca posudio svojoj drugoj tvrtki radi gradnje vile na Ibizi, dok je ostatak novca trošio prema svom nahođenju pa tako na estetske operacije, hotelski smještaj u inozemstvu i kupnju luksuzne robe. Uz to, sumnja se da je Pavlek podizao novac i u gotovini.
Odgovorne osobe ostalih tvrtki su po uplatama od HSS-a za sebe zadržavali oko 10 posto, dok su ostatak dizali i u gotovini predavali osobi koju je odredio Pavlek. Na taj način je Nenad Eror u više navrata, od 2019. do siječnja 2026., odlazio u inozemstvo gdje je preuzeo gotovo 11 milijuna eura i potom ga bez evidentiranja i prijavljivanja unosio u Hrvatsku.
Eror je novac navodno predavao Raosu, nakon čega su Pavlek i Raos, zajedno s Boženom Meić Hrvoj zadržavali za sebe, dok je ostatak novca predao raznim osobama povezanima s HSS-om.
Ministar pravosuđa Damir Habijan izjavio je ranije da uskoro očekuje službene informacije iz Kazahstana o Pavlekovom izručenju te da će duljina postupka ovisiti o tome hoće li Pavlek koristiti pravna sredstva protiv izručenja.
/Desk/