Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak je kritizirala Europsku uniju zbog toga što, prema njezinu mišljenju, ne koristi dovoljno svoj diplomatski utjecaj kako bi pomogla okončati rusku sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu.
„Mislim da je vojna potpora koju smo dosad pružili apsolutno ispravna stvar. Također mislim da je ispravno da učinimo mnogo više kako bismo stvorili učinak odvraćanja, uz našu podršku Ukrajini. Ono što žalim jest da Europa, po mom mišljenju, ne koristi dovoljno svoj diplomatski potencijal“, rekla je Merkel u intervjuu za javni servis WDR, piše Politico, a prenosi N1.
„Nije dovoljno da [američki predsjednik Donald] Trump održava kontakt s Rusijom“, dodala je.
Pritisak na Europu raste da imenuje posebnog izaslanika za mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine. I Moskva i Kijev signalizirali su otvorenost prema takvom posredniku, u trenutku kada je Trumpov pregovarački tim uglavnom usmjeren na američko-izraelski rat s Iranom.
Njemački kancelar Friedrich Merz — također član demokršćanske CDU, kao i Merkel — izjavio je u ponedjeljak da imenovanje jednog pregovarača koji bi govorio u ime cijelog bloka „trenutno nije planirano“, ali je dodao da se o toj temi razgovara na europskoj razini, kao i u užem formatu s Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom.
Također je upozorio na lažne nade.
„Prije svega, nadamo se da možemo ojačati spremnost Moskve da sjedne za pregovarački stol“, rekao je Merz odgovarajući na pitanje novinara tijekom konferencije za medije s bugarskim kolegom u Berlinu. „Dok ruska vlada ne bude spremna pregovarati, nema potrebe da s naše strane donosimo odluke o predstavljanju.“
Merkel, koja je bila njemačka kancelarka od 2005. do 2021., rekla je da je tijekom svog posljednjeg sastanka Europskog vijeća u listopadu 2021. — četiri mjeseca prije početka ruske invazije na Ukrajinu — predložila uspostavu diplomatskog formata između EU-a i Rusije. No dodala je da prijedlog nije prošao zbog različitih stavova unutar Unije o tome kako se nositi s Moskvom.
„Morate nastaviti raditi na tome dok ne postignete zajednički stav“, rekla je o tim razlikama. „Diplomacija je uvijek bila druga strana medalje, čak i tijekom Hladnog rata.“
Merkelino nasljeđe posljednjih je godina pod povećalom zbog povećane njemačke ovisnosti o ruskom plinu tijekom njezina mandata, a kritike su dodatno ojačale nakon što je Moskva 2022. napala Ukrajinu.
No njezino pregovaračko iskustvo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim dovelo je i do toga da se njezino ime spominje među mogućim kandidatima za europskog mirovnog izaslanika koji bi pomogao u rješavanju sukoba.
Merkel je, međutim, rekla da njezin ured nije primio nikakav službeni zahtjev u tom smislu. Također je naglasila da vjeruje kako su vjerodostojni pregovarači samo oni koji imaju stvarnu političku moć, prisjećajući se iskustava s Putinom nakon ilegalne aneksije Krima 2014.
„Te smo pregovore s predsjednikom Putinom mogli voditi samo zato što smo imali političku moć, zato što smo bili šefovi vlada“, rekla je Merkel. „Potrebna vam je ta moć. I osobno mi nikad ne bi palo na pamet zamoliti posrednika da ode u Minsk umjesto mene i razgovara s Putinom… To morate uzeti u svoje ruke.“
Sporazumi iz Minska — koje su posredovali Merkel i tadašnji francuski predsjednik 2014. i 2015. kako bi zaustavili sukobe u istočnoj Ukrajini — nisu uspjeli osigurati trajni prekid vatre. Kršenja sporazuma nastavila su se godinama prije nego što je Rusija pokrenula svoj totalni rat.
/Desk/