Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u subotu kako vjeruje da se rat u Ukrajini bliži kraju. Te su izjave uslijedile samo nekoliko sati nakon što je, na najskromnijoj paradi za Dan pobjede u Moskvi posljednjih godina, obećao pobjedu u Ukrajini.
“Mislim da se stvar privodi kraju”, rekao je Putin novinarima o rusko-ukrajinskom ratu, najsmrtonosnijem sukobu u Europi od Drugog svjetskog rata. Također je naveo da bi bio spreman pregovarati o novim sigurnosnim aranžmanima za Europu te da bi njegov preferirani partner za pregovore bio bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder.
Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine izazvala je najozbiljniju krizu u odnosima Rusije i Zapada od Kubanske raketne krize 1962. godine, kada su mnogi strahovali da je svijet na rubu nuklearnog rata.
Kremlj je priopćio da su mirovni pregovori uz posredovanje administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa trenutno u zastoju. Putin je više puta obećao da će se boriti dok se ne postignu svi ratni ciljevi Rusije u onome što Moskva naziva “specijalnom vojnom operacijom”.
Obraćajući se iz Kremlja, Putin je ponovno okrivio “globalističke” zapadne vođe za rat, tvrdeći da su obećali da se NATO neće širiti na istok nakon pada Berlinskog zida 1989., ali su potom pokušali uvući Ukrajinu u orbitu Europske unije.
Rat u Europi
Umjesto uobičajenih interkontinentalnih balističkih projektila, tenkova i raketnih sustava koji prolaze Crvenim trgom, Rusija je na velikim ekranima nasuprot zidina Kremlja prikazivala video snimke svoje vojne opreme u akciji. Ruske snage bore se u Ukrajini već više od četiri godine, što je duže nego što su se sovjetske snage borile u Drugom svjetskom ratu (1941.–1945.).
Putin se suočava s valom tjeskobe u Moskvi zbog rata koji je odnio stotine tisuća života, ostavio dijelove Ukrajine u ruševinama i iscrpio rusko gospodarstvo vrijedno 3 bilijuna dolara. Ruski napredak je usporen ove godine, iako Moskva kontrolira nešto manje od petine ukrajinskog teritorija.
Nakon što su se Rusija i Ukrajina međusobno optuživale za kršenje jednostranih primirja, američki predsjednik Donald Trump najavio je prekid vatre od subote do ponedjeljka, što su podržali i Kremlj i Kijev. Dvije strane također su pristale na razmjenu 1.000 zarobljenika.
“Volio bih vidjeti da to prestane. Rusija-Ukrajina – to je najgora stvar od Drugog svjetskog rata po pitanju ljudskih života. Dvadeset i pet tisuća mladih vojnika svakog mjeseca. To je ludo”, rekao je Trump novinarima u Washingtonu.
Razgovori sa Schroederom?
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa izjavio je prošlog tjedna kako vjeruje da postoji “potencijal” da EU pregovara s Rusijom o budućnosti sigurnosne arhitekture Europe. Upitan o spremnosti na angažman s Europljanima, Putin je istaknuo Schroedera kao najprihvatljiviju figuru.
“Meni osobno, bivši kancelar Savezne Republike Njemačke, gospodin Schroeder, je najprihvatljiviji”, rekao je Putin.
Europski čelnici ranije su poručivali da Rusija mora biti poražena, nazivajući Putina ratnim zločincem i autokratom koji bi mogao napasti članicu NATO-a ako mu se dopusti pobjeda. Rusija takve tvrdnje odbacuje kao besmislice.
Upitan o ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, Putin je zaključio da je sastanak moguć tek kada se dogovori trajni mirovni sporazum.