Spor njemačkog kancelara Merza i američkog predsjednika Trumpa očigledno se zaoštrava. Trump prijeti povlačenjem američkih trupa iz Njemačke. Odluka bi trebala biti donesena “uskoro”, prenosi Deutsche Welle.
Prema riječima američkog predsjednika Donalda Trumpa, Sjedinjene Američke Države razmatraju moguće smanjenje trupa u Njemačkoj. Odluka bi trebala biti donijeta uskoro, napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.
Najava dolazi nakon Trumpove oštre kritike na račun njemačkog kancelara Friedricha Merza koji se kritički izjasnio o američkoj ofanzivi protiv Irana. „On nema pojma o čemu govori!“, napisao je Donald Trump u utorak. I dodao da nije čudo „što je Njemačkoj tako loše, kako gospodarski tako i u drugim aspektima”. Optužio je kancelara da se slaže s tim da Iran posjeduje nuklearno oružje. No nije poznato da je Merz to ikada rekao.
Prema podacima američke vojske iz sredine travnja, trenutno je oko 86.000 vojnika stacionirano u Europi – od toga oko 39.000 u Njemačkoj. Taj broj često mijenja, i zbog rotacija i vježbi.
Merz pokušava smiriti situaciju
Ako se Trumpove izjave uzmu kao mjerilo, čini se da je njegov osobni odnos s Merzom dostigao novu najnižu točku. No kancelar je u srijedu pokušao ublažiti taj dojam. „Osobni odnos između američkog predsjednika i mene je – bar iz moje perspektive – i dalje dobar”, rekao je. „I dalje imamo dobre razgovore.”
Mjesecima su kancelar i američki predsjednik održavali prilično dobar odnos. No u posljednje vrijeme je Merz promijenio ton i javno kritizirao Washington. Tako je optužio američku vladu da nema izlaznu strategiju za rat u Iranu.
Amerikanci su u Iranu „očigledno ušli u ovaj rat bez ikakve strategije“, rekao je tijekom diskusije s učenicima u Marsbergu. Zato je sada tim teže okončati sukob, komentirao je Merz i dodao: „Pogotovo što Iranci očigledno vrlo vješto pregovaraju – ili vrlo vješto ne pregovaraju.” „Iransko državno vodstvo ponižava jednu cijelu naciju.”
Trump je već jednom prijetio
Trump je već za vrijeme svog prvog mandata (2017.–2021.) prijetio smanjenjem kontingenta trupa u Njemačkoj. Tada je, nekoliko mjeseci prije odlaska iz Bijele kuće, najavio da želi povući 12.000 od tada oko 35.000 američkih vojnika iz Njemačke. Nekoliko tisuća njih trebalo je biti premješteno unutar Europe, dok bi se drugi vratili u SAD.
Trump je tada taj plan opisao kao kaznu zbog, po njegovom mišljenju, premalih njemačkih vojnih izdataka. Njegov nasljednik Joe Biden je nakon stupanja na dužnost zaustavio te planove.
Važan gospodarski faktor
Američke trupe postale su važan gospodarski faktor za regije u kojima se nalaze američke vojne baze. Tisuće lokalnih radnika zaposleno je u američkoj vojsci, a još tisuće radnih mjesta u okolici ovise o američkim trupama.
Procjenjuje se da samo ogromna zračna baza Ramstein kod Kaiserslauterna, s najvećom američkom vojnom zajednicom izvan Sjedinjenih Država, svake godine generira stotine milijuna eura kroz plaće, zarade, stanarine i ugovore u regionalnoj ekonomiji. U blizini baze trenutno se gradi najveća američka vojna bolnica izvan SAD-a.
Deseci američkih vojnih baza u Europi
U Europi već desetljećima postoje deseci velikih američkih vojnih baza koje su od ogromnog značaja za globalne operacije SAD-a – na primjer na Bliskom istoku. One služe za stacioniranje trupa, oružja, brodova i zrakoplova, odatle se upravlja dronovima i ondje se zbrinjavaju ranjenici.
U Njemačkoj, pored Ramsteina, postoji i američko zapovjedništvo za Europu (EUCOM) u Stuttgartu. Američki Kongres je krajem 2025. godine usvojio sigurnosni mehanizam prema kojem ukupan broj snaga koje su trajno u nadležnosti Europskog zapovjedništva ne smije biti manji od 76.000 duže od 45 dana. Nakon toga moraju se poštovati određene procedure izvještavanja kako bi se provelo smanjenje.
Još u ožujku je, prema Merzovim riječima, Trump uvjerio kancelara da Sjedinjene Države žele zadržati svoju vojnu nazočnost u Njemačkoj. „To je dobra vijest, ali nisam ni očekivao drugačije“, rekao je Merz u Washingtonu nakon sastanka s Trumpom.
Rubio razgovara s Wadephulom
Nekoliko sati prije Trumpovih objava američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio je, prema navodima iz Washingtona, telefonski razgovarao sa svojim njemačkim kolegom Johannom Wadephulom.
Tema razgovara bio je Iran i važnost osiguravanja slobodne plovidbe kroz Hormuški tjesnac, izjavio je glasnogovornik američkog Ministarstva vanjskih poslova Tommy Pigott. Pojedinosti nisu priopćene.
Merz nije prvi visoki europski političar kojeg je Trump oštro napao. Tako su i britanski premijer Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron i španjolski premijer Pedro Sanchez pali u nemilost republikanca. Nedavno je došlo do verbalnog sukoba i između Trumpa i talijanske premijerke Giorgie Meloni nakon Trumpove kritike na račun pape.
/Desk/