Europska unija upozorila je Bosnu i Hercegovinu da bi zakon kojim se privatna američka tvrtka određuje kao glavni investitor planiranog plinovoda Južna interkonekcija mogao ugroziti pristupanje ove zemlje EU, piše Radio Slobodna Europa.
U pismu vlastima od 13. travnja, ambasador EU-a u Sarajevu Luigi Soreca upozorio je da bi zakon donesen isključivo za projekt plinovoda (lex specialis) mogao ugroziti pristup BiH europskom energetskom tržištu, kao i oko milijardu eura namijenjenih za infrastrukturne i energetske projekte u okviru Plana rasta EU-a za Zapadni Balkan.
Federacija Bosne i Hercegovine usvojila je izmjene zakona kojima se privatna američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy određuje kao investitor i nositelj razvoja projekta.
Južna interkonekcija trebala bi povezati Bosnu i Hercegovinu s hrvatskom plinskom mrežom te terminalom za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku. Taj terminal ključna je infrastrukturna točka koju podupire EU, a čiji je cilj smanjenje ovisnosti o ruskim energetskim izvorima.
BiH sav plin uvozi iz Rusije putem plinovoda koji prolaze kroz Srbiju i Bugarsku, duž rute Turskog toka. Godišnji uvoz iznosi oko 225 milijuna kubičnih metara, prema Agenciji za statistiku, a plaćanja Gazpromu procjenjuju se na oko 75 milijuna eura (87,7 milijuna dolara) godišnje.
EU je najavila planove za prekid uvoza ruskog plina do siječnja 2028., čime se povećava pritisak na države ovisne o ruskim opskrbnim pravcima.
Iako nije članica EU-a, Bosna i Hercegovina izravno je pogođena jer je njezina energetska infrastruktura integrirana u europski sustav.
Prema izmijenjenom zakonodavstvu, projekt Južne interkonekcije provodio bi se putem tvrtke AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrirane u Sarajevu i u potpunom vlasništvu istoimene američke kompanije osnovane u studenome 2025.
Prema podacima o tvrtki i projektu, direktor AAFS Infrastructure and Energy je Jesse Binnall, bivši član pravnog tima američkog predsjednika Donalda Trumpa, dok je potpredsjednik Joseph Flynn, brat bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost SAD-a Michaela Flynna.
Ambasada SAD-a u Sarajevu javno je podržala projekt i organizirala sastanke između bosanskohercegovačkih dužnosnika i predstavnika tvrtke.
John Ginkel, visoki američki diplomat u BiH, nakon prvog sastanka u prosincu prošle godine je na platformi X objavio da je Washington “spreman brzo djelovati kako bi podržao Južnu interkonekciju” te da se očekuje donošenje zakona “do proljeća 2026. kako bi izgradnja mogla započeti”.
Također je spomenuo razgovore iz studenoga 2025. u Ateni na kojima su sudjelovali američki ministar unutarnjih poslova Doug Burgum i ministar energetike Chris Wright, koji su istaknuli da SAD radi na smanjenju europske ovisnosti o ruskom plinu.
Bosna i Hercegovina pridružila se 24. veljače u Washingtonu američkoj inicijativi za jačanje energetske opskrbe regije.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković pozdravio je američki interes za projekt, rekavši za RSE nakon sastanka u Washingtonu da je “ekonomski mnogo značajan”.
Zašto je EU izrazila zabrinutost?
EU je izrazila zabrinutost zbog upravljanja projektom, strukture tržišta i usklađenosti s pravilima unutarnjeg energetskog tržišta. Europski propisi naglašavaju da pravni okvir mora osigurati transparentnost, tržišno natjecanje i otvoren pristup infrastrukturi, umjesto davanja ekskluzivne kontrole jednom operatoru.
Energetska zajednica, koja je proširila pravila energetskog tržišta EU-a na zemlje Zapadnog Balkana, zahtijeva liberalizirana tržišta, neovisne operatore sustava i “nediskriminirajući pristup trećih strana infrastrukturi”.
“Kako bi se održao zamah u procesu pristupanja EU-u, ključno je da svi zakonodavni razvojni koraci u energetskom sektoru doprinesu ispunjavanju obveza Bosne i Hercegovine”, napisao je ambasador EU Soreca predsjedateljici Vijeća ministara Borjani Krišto i Nerminu Nikšiću, premijeru Federacije BiH.
Glasnogovornik Europske komisije Guillaume Mercier rekao je za RSE da je stav EU-a usmjeren na podršku integracijskom procesu BiH i osiguravanje usklađenosti s dogovorenim reformama.
Ponovio je da BiH mora uskladiti zakonodavstvo s pravilima EU-a u području energetike prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju te Ugovoru o Energetskoj zajednici, te je sugerirao da su vlasti BiH možda prekršile te obveze:
“BiH ima obvezu dostavljati nacrte zakona relevantnim službama Europske komisije, uključujući one u energetskom sektoru.”
Glasnogovornik Delegacije EU-a u BiH za RSE je izjavio da svako zakonodavstvo u energetskom sektoru mora biti usklađeno s obvezama BiH u procesu pristupanja te da se mora dostaviti na provjeru u skladu s procedurama EU-a, uz napomenu da su “drukčija tumačenja tog [Sorecinog] pisma pogrešna i obmanjujuća.
BiH je, kao članica Energetske zajednice, ranije već bila izložena sankcijama unutar tog okvira zbog neispunjavanja obveza, uključujući i privremeno uskraćivanje glasačkih prava.
Ni AAFS ni vlasti BiH nisu komentirale najnoviju procjenu EU-a, niti su odgovorile na upite RSE tijekom posljednjih mjeseci.
Bosni i Hercegovini dodijeljen je status kandidata za članstvo u EU 2022. godine, a pristupni pregovori službeno su otvoreni 2024. godine. Međutim, napredak ovisi o reformama pravosuđa te promjenama ustavnog uređenja i regulatornog okvira, uključujući usklađivanje s energetskom i klimatskom politikom EU-a.
BiH ima samo jednu točku ulaza plina i nema diversifikaciju opskrbe. Također se u velikoj mjeri oslanja na termoelektrane na ugljen, koje proizvode oko 80 posto električne energije, a mnoge su starije od četrdeset godina.
Planirana Južna interkonekcija stvorila bi drugi pravac opskrbe plinom povezujući BiH s hrvatskom mrežom te, preko nje, s LNG terminalom na Krku. Terminal, otvoren 2021. godine, dio je šire strategije EU-a za diversifikaciju uvoza energije putem ukapljenog prirodnog plina, uključujući isporuke iz SAD-a.
Prema sadašnjim planovima, Hrvatska bi izgradila oko 60 kilometara plinovoda do granice s BiH, dok bi BiH izgradila dodatnih 120 kilometara prema središnjim dijelovima zemlje. Projekt bi se integrirao u postojeću plinsku distribucijsku mrežu.
Novi zakon donesen isključivo za projekt također je uklonio raniju odredbu kojom je državna tvrtka BH-Gas bila određena kao nositelj projekta. Vladini dužnosnici tvrde da bi uključivanje stranog investitora ubrzalo provedbu.
Revizorska izvješća ukazuju na ograničene financijske kapacitete BH-Gasa te sugeriraju da državna tvrtka ne može financirati projekt procijenjen na oko milijardu eura.
Ministar energetike Vedran Lakić izjavio je u ožujku da bi američki investitor financirao projekt, birao izvođače te da je izrazio interes za razvoj termoelektrana na plin i dobivanje koncesija za zračne luke u Sarajevu i Mostaru.
Unatoč strateškom značaju, analitičari upozoravaju da infrastruktura sama po sebi ne jamči diverzifikaciju opskrbe.
“Države koje žele smanjiti ovisnost o ruskom plinu moraju osigurati i pouzdane ugovore o opskrbi”, izjavila je Sophie Corbeau iz Centra za globalnu energetsku politiku u Parizu za RSE.
Čitajte:Američki investitori nude milijune za upravljanje aerodromima u Sarajevu i Mostaru
Julian Bowden, bivši izvršni direktor British Petroleuma i analitičar na Oxford Institute for Energy Studies, rekao je za RSE da bi Južna interkonekcija poboljšala sigurnost opskrbe BiH, ali da bi imala ograničen širi regionalni učinak, napominjući da se alternativni pravci već razvijaju u jugoistočnoj Europi.
“Mogućnosti opskrbe u regiji uključuju LNG terminale u Grčkoj, offshore plinska nalazišta u Rumunjskoj te plinske sustave poput Južnog plinskog koridora, koji transportira azerbajdžanski plin u južnu Europu”, rekao je Bowden za RSE.
Vlasti u BiH nisu objavile razmišljaju li o tim alternativnim opskrbnim pravcima kao kratkoročnom rješenju, zaključuje se u tekstu RSE-a.