Međupovezanost globalnih energetskih tržišta znači da učinci iranske blokade ovog vodenog puta nisu ograničeni samo na zemlje izravno ovisne o nafti s Bliskog istoka.
Predsjednik Trump sugerirao je da je ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca problem koji bi druge zemlje trebale riješiti. Amerika proizvodi „obilje“ vlastite energije za korištenje i prodaju, napisao je gospodin Trump u utorak na društvenim mrežama, obraćajući se zemljama koje imaju problema s nabavom mlaznog goriva zbog iranske blokade tjesnaca kroz koji prolazi četvrtina svjetske nafte. Te bi nacije, napisao je, trebale „skupiti malo zakašnjele hrabrosti, otići do tjesnaca i jednostavno ga UZETI. Morat ćete početi učiti kako se boriti za sebe, SAD više neće biti tamo da vam pomaže, baš kao što ni vi niste bili uz nas.“
Kasnije je za CBS News izjavio da američka vojska „još ne“ planira odustati od napora za ponovno otvaranje tjesnaca, ali je ponovio da će druge zemlje „morati doći i odraditi svoj dio posla“. Rano u srijedu objavio je da će razmotriti prekid vatre tek kada vodeni put bude „otvoren, slobodan i čist“.
Iako Sjedinjene Države uvoze vrlo malo nafte i plina preko Hormuza, međupovezanost globalnih energetskih tržišta znači da bilo kakva ograničenja prometa kroz taj prolaz stvaraju ekonomske šokove koji se osjećaju diljem svijeta.
Ekonomisti upozoravaju da će se učinci na inflaciju i rast, u Sjedinjenim Državama i drugdje, dodatno pogoršati ako se prekidi nastave, što ponovno otvaranje tjesnaca čini ključnim pitanjem za globalno gospodarstvo.
Iako su Sjedinjene Države najveći svjetski proizvođač nafte i značajan izvoznik, cijena nafte se uglavnom formira na temelju globalne ponude i potražnje. Kada dođe do prekida opskrbe, kao što je to slučaj posljednjih mjesec dana u Perzijskom zaljevu, cijena nafte i plina raste posvuda.
Američke rafinerije ne mogu lako koristiti svu naftu proizvedenu u SAD-u, jer su zalihe proizvedene u Sjedinjenim Državama obično više kvalitete (tzv. „slatka“ nafta), dok su domaće rafinerije postavljene za preradu uglavnom uvozne teške i „kisela“ nafte. Sjedinjene Države uvoze milijune barela ove vrste sirove nafte, a gorivo proizvedeno od nje često završava na američkim benzinskim postajama.
U Sjedinjenim Državama cijene benzina skočile su za 36 posto od početka rata, na prosjek od više od 4 dolara po galonu. Cijena dizela, koji pokreće mnoge kamione, porasla je još oštrije. U Europi, koja također uvozi malo nafte i plina s Bliskog istoka, troškovi energije vrtoglavo rastu, povrh već visokih cijena uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine.
Učinci zatvaranja tjesnaca protežu se i izvan energetskih tržišta. Trećina svjetske opskrbe gnojivom otprema se kroz tjesnac, što je dovelo do uskog grla koje nije samo podiglo cijene poljoprivrednicima, već i ugrožava sigurnost hrane diljem svijeta. Blokada je također ograničila opskrbu i povećala cijene aluminija, šećera i helija, plina vitalnog za proizvodnju poluvodiča.
Iranski dužnosnik izjavio je u srijedu da je stav Irana da će se tjesnac otvoriti, ali ne i za Sjedinjene Države. „Hormuški tjesnac će se sigurno ponovno otvoriti, ali ne za vas“, napisao je na društvenim mrežama Ebrahim Azizi, šef Komisije za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta. No, čak i djelomično otvaranje za brodove koji se pridržavaju iranskih pravila nastavit će izazivati potrese u američkom gospodarstvu i širom svijeta.
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je u srijedu da će britanski ministar vanjskih poslova ovog tjedna ugostiti kolege iz gotovo tri tuceta zemalja kako bi razgovarali o diplomatskim naporima za trajno otvaranje Hormuškog tjesnaca.