U prosincu prošle godine, u oba doma američkog Kongresa, usvojen je Zakonu o autorizaciji nacionalne obrane (The National Defense Authorization Act for Fiscal Year 2026 – NDAA 2026), a kojeg je potom potpisao američki predsjednik Donald Trump. Ovaj zakon određuje godišnji proračun za tekuću godinu, rashode i unutarnje i vanjske politike Ministarstva obrane SAD-a, piše Dnevni list.
Iako mnogi analitičari navode kako države Zapadnog Balkana više nisu u snažnom fokusu SAD-a, odredbe ovog zakona pokazuju potpuno suprotno: Nema sumnje kako Zapadni Balkan i dalje ostaje u američkoj pozornosti. Bez obzira na aktualna događanja na globalnoj razini gdje su SAD izravan akter.
U mnogim odredbama u ovom zakonu spominje se kako je zapadni Balkan povezan s američkim nacionalnim interesima, a značajna pozornost je na suprotstavljanju ruko-kineskom utjecaju i ovisnosti o ruskim energentima zemalja ove regije, ali i razvoju demokracije, EU i NATO integracijama.
Također, jedna od najvažnijih odredbi u ovom Zakonu, a koji se odnosi na Zapadni Balkan je zaključak kako američka vlada neće voditi politiku koja zagovara razmjenu teritorija, podjelu ili druge oblike prekrajanja granica duž etničkih linija u zemljama te regije. Ova odredba naglašena je u posebno kritičkom stavu prema stanju u Srbiji.
Zašto sada govorimo o zakonu koji je donesen krajem prošle godine, a čije pojedinosti su, izuzev medijski primamljivoj temi o sankcijama, mnogima prošle „ispod radara“? Upravo je ovo vrijeme, najkasnije 90 dana od donošenja ovog Zakona, kada državni tajnik treba dostaviti izvješće nadležnim odborima Kongresa koji opisuje napredak u nacrtu petogodišnje strategije za gospodarski razvoj i demokratsku otpornost na zapadnom Balkanu. Potom, najkasnije za 180 državni tajnik, u koordinaciji s čelnicima drugih relevantnih saveznih odjela i agencija, podnijeti odborima Kongresa regionalnu strategiju gospodarskog razvoja i demokratske otpornosti za Zapadni Balkan koja nadopunjuje napore EU-a, europskih država i drugih multilateralnih financijskih institucija.
Zajednički interes SAD-a i Zapadnog Balkana
“Zemlje Zapadnog Balkana, Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Kosovo, Crna Gora, Republika Sjeverna Makedonija i Republika Srbija, čine pluralističku, multietničku regiju u srcu Europe koja je ključna za mir, stabilnost i napredak tog kontinenta. Kontinuirani mir, stabilnost i napredak na Zapadnom Balkanu izravno su povezani s mogućnostima za demokratski i ekonomski napredak stanovnicima tih sedam zemalja. U obostranom je interesu SAD-a i zemljama Zapadnog Balkana promicati stabilan i održivi ekonomski rast i razvoj u regiji”, navodi se između ostaloga.
Zakon određuje pristup američke politike i interesa prema zemljama Zapadnog Balkana, određuje smjernice suradnje na brojnim poljima, podržava europsko članstvo i potrebne reforme, posebnu pozornost pridaje jačanju otpornosti od ruskog i kineskog utjecaja i ruske energetske ovisnosti.
“Smanjenje ovisnosti Zapadnog Balkana o ruskim zalihama prirodnog plina i fosilnih goriva u nacionalnom je interesu SAD-a”, navodi se. Također se zaključuje i da bi “rastući utjecaj Kine na Zapadnom Balkanu mogao imati štetan utjecaj i na stratešku konkurenciju, demokraciju i ekonomsku integraciju s Europom”.
Predviđa se aktivnija suradnja na energetskom i sigurnosnom polju, što podrazumijeva jačanje NATO snaga u Sarajevu, podršku mladim liderima kao i nastavak podrške misije EUFOR-a Althea kao i pripremu plana kako bi se izbjegli sigurnosne ugroze ukoliko Rusija uloži veto na produženje mandata misije itd.
Istaknuto je i kako američka vlada neće voditi politiku koja zagovara razmjenu teritorija, podjelu ili druge oblike prekrajanja granica duž etničkih linija u zemljama Zapadnog Balkana, dok se za balkanske zemlje najavljuje pojačana aktivnost na jačanju suradnje na ekonomskom-kulturnom-znanstvenom i svakom drugom području.
Nezaposlenosti, siromaštvo, iseljavanje mladih
“U obostranom je interesu SAD-a i sedam zemalja Zapadnog Balkana promicati stabilan i održivi ekonomski rast i razvoj u regiji. Reforme i integracija s EU koje provode zemlje Zapadnog Balkana dovele su do značajnog demokratskog i ekonomskog napretka u regiji. Unatoč ekonomskom napretku, stope siromaštva i nezaposlenosti na Zapadnom Balkanu ostaju više nego u susjednim zemljama EU-a”, navodi se u zaključcima američkih kongresnika kao pojašnjenju donesenim odredbama zakona.
Oni zaključuju kako iseljavanje, posebno mladih, utječe na demografiju u svakoj zemlji Zapadnog Balkana, što rezultira padom stanovništva, ali i kako bi provedba ključnih ekonomskih i upravnih reformi mogla pomoći u omogućavanju ulaganja i mogućnosti zapošljavanja na Zapadnom Balkanu, posebno za mlade, te može pružiti snažne alate za ekonomski razvoj i poticanje šireg sudjelovanja u političkom procesu koji povećava napredak za sve.
Navodi se kako bi postojeći regionalni ekonomski napori, poput Zajedničkog regionalnog tržišta, Berlinskog procesa i Inicijative Otvoreni Balkan mogli bi imati potencijal poboljšati ekonomske uvjete na Zapadnom Balkanu, uz istovremeno promicanje uključivosti i transparentnosti.
Podložnost korupciji i kibernetičkim napadima
Posebno se naglašava problem korupcije i osjetljivost zemalja na dezinformacije i kibernetičke napade što dodatno ruši kredibilitet institucija.
“Korupcija, uključujući i među ključnim političkim vođama, i dalje muči Zapadni Balkan i predstavlja jednu od najvećih zapreka daljnjem ekonomskom i političkom razvoju u regiji. Kampanje dezinformacija usmjerene na Zapadni Balkan potkopavaju kredibilitet njegovih demokratskih institucija, uključujući integritet njegovih izbora. Ranjivost na kibernetičke napade ili napade na informacije i komunikacije tehnološka infrastruktura povećava rizike za funkcioniranje vlade i pružanje javnih usluga”, konstatira se.
Pri tom se podsjeća kako Američko kibernetičko zapovjedništvo, Ministarstvo vanjskih poslova i druge savezne agencije igraju ključnu ulogu u obrani nacionalnih sigurnosnih interesa SAD-a, uključujući i, kako se navodi, raspoređivanje timova za kibernetičko istraživanje na zahtjev partnerskih zemalja radi jačanja njihove kibernetičke obrane.
“Osiguravanje domaćih i međunarodnih kibernetičkih mreža i IKT infrastrukture prioritet je nacionalne sigurnosti za SAD, što se očituje u uredima i programima diljem savezne vlade koji podržavaju kibernetičku sigurnost”, podsjeća se.
Ističe se i nekoliko ključnih problema: “Korupcija i dezinformacije šire se u političkim okruženjima obilježenim autokratskom kontrolom ili stranačkim sukobima. Ovisnost o ruskim izvorima fosilnih goriva i prirodnog plina za zemlje Zapadnog Balkana veže njihova gospodarstva i politiku s Ruskom Federacijom i sprječava njihove težnje za europskom integracijom”.
State Department će izvješćivati Kongres o ruskim i kineskim utjecajima na Zapadnom Balkanu
Članak 1280A, Zakona o autorizaciji nacionalne obrane 2026. odnosi se na podnošenje ‘Izvješća o ruskim i kineskim utjecajima, operacijama i kampanjama na Zapadnom Balkanu’.
“Najkasnije 180 dana nakon datuma donošenja ovog Zakona i svake dvije godine nakon toga, državni tajnik, u koordinaciji s ministrom obrane, ravnateljem Nacionalne obavještajne službe, i čelnicima drugih saveznih odjela ili agencija, prema potrebi, podnijet će izvješće odgovarajućim odborima Kongresa, Odboru za obavještajne poslove Senata i Stalnom odboru za obavještajne poslove Zastupničkog doma u svezi s ruskim i kineskim zlonamjernim operacijama i kampanjama utjecaja provedenim u odnosu na balkanske zemlje koje imaju za cilj: potkopati demokratske institucije; potaknuti političku nestabilnost i naštetiti interesima SAD-a i država članica i partnerskih država Sjevernoatlantskog saveza na Zapadnom Balkanu”, navodi se.
Svako ovo izvješće, kako se propisuje, mora sadržavati procjenu ciljeva Ruske Federacije i Narodne Republike Kine u svezi s zlonamjernim operacijama i kampanjama utjecaja provedenim u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana; potkopavanje demokratskih institucija, uključujući planiranje i provedbu demokratskih izbora; promicanje političke nestabilnosti; i manipuliranje informacijskim okruženjem;
U ovom smislu, zadatak State Departmenta i drugih agencija u suzbijanju rusko-kineskog utjecaja na zemlje Zapadnog Balkana je procjena svake mreže, subjekta i pojedinca ili bilo koje druge zemlje s kojom Rusija ili Kina mogu surađivati, odnosno koja podržava takve ruske ili kineske zlonamjerne utjecajne operacije ili kampanje, uključujući pružanje financijske ili operativne podrške aktivnostima u zemlji Zapadnog Balkana koje mogu ograničiti slobodu govora ili stvoriti zapreke pristupu demokratskim procesima, uključujući ostvarivanje prava glasa na slobodnim i poštenim izborima.
Traži se i procjena uloge kao i identifikacija svakog subjekta u pružanju takve podrške, ali i procjena učinka prethodnih ruskih ili kineskih zlonamjernih utjecajnih operacija i kampanja koje su bile usmjerene na saveze i partnerstva Oružanih snaga SAD-a na Zapadnom Balkanu, uključujući učinkovitost takvih operacija i kampanja u postizanju ciljeva Rusije i Kine.
Također, State Department će izvršiti i identifikaciju svake zemlje Zapadnog Balkana u odnosu na koju je Rusija ili Kina provela ili pokušala provesti operaciju ili kampanju zlonamjernog utjecaja, kao i procjenu kapaciteta i napora NATO-a i svake pojedine zemlje Zapadnog Balkana za suprotstavljanje ruskim ili kineskim operacijama i kampanjama zlonamjernog utjecaja provedenim u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana, ali i procjenu rusko-kineskih taktika koje bi se koristile u jačanju utjecaja na Zapadni Balkan.
I na koncu, a ono što i potvrđuje kako Zapadni Balkan, kao područje od iznimne važnosti za stabilnost u Europi, ali i koje je ocijenjeno kao jednim od američkih nacionalnih interesa, je procjena aktivnosti koje bi Ministarstvo vanjskih poslova i druge relevantne savezne agencije mogle koristiti za “povećanje sposobnosti Vlade SAD-a za suprotstavljanje ruskim i kineskim operacijama i kampanjama zlonamjernog utjecaja u zemljama Zapadnog Balkana”. To dovoljno govori kako, unatoč prividu, Zapadni Balkan nije zaboravljen.
Sankcije i dalje ostaju na snazi
Ovaj, između ostaloga, Zakon propisuje i pravo američke administracije o uvođenju sankcija osobama iz zemalja Zapadnog Balkana koje ugrožavaju stabilnost te regije. Kao i do sada, sankcije mogu uključivati zabranu ulaska u SAD i blokiranje imovine. Također su propisane i odredbe o ukidanju sankcija prema sankcioniranim osobama.
Zakon propisuje da predsjednik SAD-a može ukinuti sankcije ukoliko se dokaže da sankcionirane osobe nisu bile aktivne u radnjama za koje je sankcioniran u posljednje dvije godine ili više, te da ne ispunjavaju kriterije za sankcije. Odluka predsjednika o ukidanju sankcija mora biti obrazložena povjerenstvu Kongresa koje je zaduženo za ova pitanja.
SAD podržava konačno, međusobno priznavanje Kosova i Srbije
Zakon obuhvaća i dio koji se odnosi na susjednu Srbiju, a što je prvi put do sada da se ta zemlja posebno ističe u tom kontekstu, a poseban naglasak je i na odnosima s Kosovom. Naime, pozivajući se na zaključke Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi, istaknuta je “zabrinutost optužbama dužnosnika Srbije da mirni prosvjedi, oporbene stranke i civilno društvo pokušavaju destabilizirati vladu”.
“Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi također je primijetila da su srbijanski dužnosnici optužili prvenstveno mirne prosvjednike, oporbene stranke i civilno društvo za ‘pokušaj destabilizacije vlade’, što je zabrinjavajuća tvrdnja koja ugrožava sigurnost važnih elemenata srbijanskog društva”, navodi se, uz jasnu poruku kako “demokratske zemlje čije su vrijednosti u skladu sa SAD-om stvaraju jača i trajnija partnerstva”.
“SAD bi trebale nastaviti podržavati sveobuhvatni, konačni sporazum između Kosova i Srbije temeljen na međusobnom priznavanju”, navodi se, uz naglasak kako je “politika Vlade SAD-a da neće provoditi nikakvu politiku koja zagovara zamjenu zemljišta, podjelu ili druge oblike prekrajanja granica duž etničkih linija na Zapadnom Balkanu kao sredstvo za rješavanje sporova između nacionalnih država u regiji” kao i da “treba podržavati pluralističke demokracije u zemljama na Zapadnom Balkanu kao sredstvo za sprječavanje povratka etničkih sukoba koji su nekoć karakterizirali regiju”.
“Parlamentarni i lokalni izbori održani u Srbiji 17. prosinca 2023. i njihove neposredne posljedice uzrok su duboke zabrinutosti zbog stanja srpske demokracije, uključujući i zbog završnog izvješća Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi, koje je utvrdilo ‘nepravedne uvjete’ za izbore, utvrdio brojne proceduralne nedostatke, uključujući nedosljednu primjenu zaštitnih mjera tijekom glasovanja i brojanja, česte slučajeve prenapučenosti, kršenja tajnosti glasovanja i brojne slučajeve grupnog glasovanja kao i da se glasanje mora ponoviti na određenim biračkim mjestima.
U članku 1280. govori se o odnosima Kosova i Srbije te se navodi mišljenje Kongresa kako je Sporazum o putu normalizacije odnosa, koji su Kosovo i Srbija postigli 27. veljače 2023., uz posredovanje EU, predstavlja pozitivan korak naprijed u unaprjeđenju normalizacije između ove dvije zemlje.
“Srbija i Kosovo trebaju nastojati postići trenutni napredak u vezi s Provedbenim prilogom sporazuma, a nakon što se postigne dovoljan napredak, SAD bi trebale razmotriti unaprjeđenje inicijativa za jačanje bilateralnih odnosa s objema zemljama, što bi moglo uključivati uspostavljanje bilateralnih strateških dijaloga s Kosovom i Srbijom i unaprjeđenje konkretnih inicijativa za produbljivanje gospodarskih veza i ulaganja s objema zemljama.
/Desk/