Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot iznio je ideju da bi Kanada jednog dana mogla pristupiti Europskoj uniji, koristeći tu transatlantsku saveznicu kao upečatljiv primjer globalne privlačnosti europskog projekta, piše POLITICO, a prenosi Jutarnji list.
Govoreći na konferenciji Europe 2026 u Berlinu, uz njemačkog kolegu Johanna Wadephula, Barrot je ustvrdio kako Unija sve više privlači partnere daleko izvan svojih granica, u trenutku kada geopolitičke napetosti rastu.
„Danas imamo devet zemalja koje su formalni kandidati za članstvo u EU. Druge bi im se mogle pridružiti“, rekao je Barrot. „Island u sljedećim tjednima ili mjesecima. A možda jednog dana i Kanada.“
Napomena o Kanadi nije predstavljena kao konkretan politički prijedlog, već kao dio šire teze da se Europska unija profilira kao „treća supersila“, sposobna balansirati suparništvo između Sjedinjenih Država i Kine, napominje POLITICO.
Ranije istog dana, finski predsjednik Alexander Stubb, u neformalnom razgovoru, sugerirao je kanadskom premijeru Marku Carneyju da bi i on trebao „razmisliti“ o ulasku u EU.
Ove izjave dolaze u trenutku kada europski čelnici nastoje ojačati geopolitičku ulogu Unije, suočeni s ruskim ratom u Ukrajini i američkim vojnim angažmanom na Bliskom istoku.
Smijeh prerastao u nelagodu
Barrot vidi Europu kao jedinstveno pozicioniranu silu koja države privlači svojom ekonomskom težinom, demokratskim modelom i regulatornom snagom. „Mnoge zemlje diljem svijeta žele se približiti našoj Uniji“, poručio je.
Ukazao je i na znakove novog približavanja s Ujedinjenim Kraljevstvom, podsjećajući na rasprave u Londonu o tješnjim vezama s jedinstvenim tržištem, kao i na produbljivanje suradnje sa zemljama poput Indije i Švicarske.
Ideja o mogućem članstvu Kanade u EU sve se češće pojavljuje u javnom prostoru, ponajprije zbog sve napetijih odnosa sa Sjedinjenim Državama pod vodstvom Donalda Trumpa, koji je na početku svog drugog mandata nerijetko govorio o pretvaranju Kanade u „51. saveznu državu“.
Takve su izjave u početku izazivale podsmijeh, no u Ottawi je smijeh postupno prerastao u nelagodu – da bi u međuvremenu posve utihnuo, piše POLITICO.
Istraživanje provedeno 2025. pokazalo je da 44 posto Kanađana smatra kako bi njihova zemlja trebala pristupiti Europskoj uniji.
Barrot i Stubb zasad su najviši dužnosnici koji su javno otvorili tu mogućnost. Glasnogovornik predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen reagirao je blagonaklono na rezultate ankete, ali je ideju ipak odbacio kao nerealnu.
Kanada je, s druge strane, jasno odbacila bilo kakvu mogućnost članstva. Premijer Carney poručio je da takvih planova nema. „Kratak odgovor je – ne“, rekao je na NATO summitu ranije ove godine. „To nije naš cilj niti smjer kojim idemo.“
Umjesto toga, Ottawa nastoji produbiti odnose s Unijom bez formalnog članstva, uključujući novo strateško partnerstvo u području obrane i sigurnosti, s ciljem jačanja suradnje u trgovini, opskrbnim lancima i sigurnosti.
Iako je punopravno članstvo Kanade u Europskoj uniji u skoroj budućnosti malo vjerojatno i zasad bez konkretnih obrisa, u vremenu rastućih globalnih potresa takav scenarij više nije posve nezamisliv.
/Desk/