Donald Trump u intervjuu za Financial Times upozorio je kako bi se “NATO mogao suočiti s vrlo lošom budućnošću ako američki saveznici ne pomognu u otvaranju Hormuškog prolaza”.
“Primjereno je jedino da ljudi koji imaju koristi od tjesnaca pomognu kako se ondje ne bi dogodilo ništa loše. Ako nema odgovora ili ako je on negativan, mislim da će to imati vrlo loše posljedice za budućnost NATO-a”, priprijetio je Trump.
Napad na Iran, koji su zajednički počeli Izrael i SAD, čini se ne odvija se onako kako su očekivali američki i izraelski predsjednik, a poziv NATO-u da se uključi u rat u kojem iranskom blokadom Hormuškog tjesnaca trpi posljedice cijeli svijet zbog skoka cijene nafte, govori da je američki predsjednik u problemu kojeg želi “podijeliti” sa saveznicima – prvenstveno EU-om kojoj je agresivno nametnuo visoke carine, ali i Velikom Britanijom i Kanadom. Međutim, iako američki predsjednik ističe kako će “mnoge zemlje” poslati brodove u Hormuški tjesnac, izgleda da nitko nije “previše raspoložen” za “pomoć Trumpu u problemima” slanje svojih posada i vojnika u životnu neizvjesnost.
Ipak, Trump insistira kako je “pobijedio” u ratu, a ponaša se kontradiktorno i traži pomoć ‘saveznika’, pri tom prijeteći ukoliko se ne odazovu, što je očekivana matrica dosadašnjeg ponašanja.
Oko 20% svjetske nafte, plus zoliko ili čak veće količine ukapljenog prirodnog plina i gnojiva, moraju proći kroz uski tjesnac kako bi stigle do svjetskih tržišta. Njegovo zatvaranje dovelo je do vrtoglavog porasta cijena te robe
Stramer razgovarao s Trumpom
Britanski premijer Keir Starmer razgovarao je o važnosti i ponovnom otvaranju ključnog bliskoistočnog trgovinskog puta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i kanadskim premijerom Markom Carneyjem, objavio je Downing Street.
“Premijer je večeras razgovarao s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom. Čelnici su raspravljali o tekućoj situaciji na Bliskom istoku i važnosti ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca kako bi se okončale smetnje globalnoj trgovini, zbog kojih su narasli troškovi diljem svijeta”, rekla je glasnogovornica Downing Streeta.
Naglasila je i da je Starmer izrazio sućut Trumpu zbog smrti pripadnika američkih vojnih snaga koji su izgubili živote tijekom sukoba.
S kanadskim premijerom britanski je šef vlade također razgovarao o “učincima daljnje zatvorenosti Hormuškog tjesnaca na međunarodnu trgovinu.”
Trump tvrdi da će “mnoge zemlje” poslati brodove, ali ne govori koje
Trump je u subotu rekao da će mnoge zemlje poslati ratne brodove kako bi zajamčile da Hormuški tjesnac ostane otvoren, no nije pružio pojedinosti o tome koje zemlje su na to pristale.
“Mnoge zemlje, a naročito one pogođene pokušajem Irana da zatvori Hormuški tjesnac, poslat će ratne brodove zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi tjesnac ostao otvoren i siguran”, napisao je Trump u objavi na svojoj društvenoj platformi Truth Social.
Kazao je da se nada da će Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja, Velika Britanija i druge zemlje tamo poslati brodove.
Wall Street Journal objavio je u nedjelju, pozivajući se na američke dužnosnike, da administracija američkog predsjednika planira u roku od tjedan dana objaviti da je više zemalja pristalo formirati koaliciju koja će pratiti brodove kroz Hormuški tjesnac.
Australija, Japan, Njemačka, Italija, Grčka i Njemačka neće sudjelovati u sukobu
Japan, Njemačka i Australija rekli su kako neće sudjelovati u misiji u Hormuškom tjesnacu čiji je cilj osiguranje prolaska trgovačkih brodova kroz taj strateški prolaz.
Japan trenutačno ne planira rasporediti plovila kako bi ona pratila trgovačke brodove na Bliskom istoku, rekao je premijer Sanae Takaichi u ponedjeljak, nakon što je američki predsjednik Donald Trump pozvao saveznike da pomognu u pratnji tankera kroz Hormuški tjesnac.
“Nećemo slati brod u Hormuški tjesnac. Znamo koliko je to nevjerojatno važno, ali to nije nešto što smo zamoljeni niti čemu pridonosimo”, rekla je Catherine King, članica kabineta premijera Anthonyja Albanesea, u intervjuu za državnu televiziju ABC.
Njemačka neće sudjelovati u međunarodnoj vojnoj operaciji zaštite trgovačkih brodova u Hormuškom tjesnacu, rekao je u nedjelju ministar vanjskih poslova Johann Wadephul.
“Hoćemo li uskoro postati aktivni dio ovog sukoba? Ne, rekao je Wadephul za ARD”, govoreći o ratu u Iranu.
Wadephul je rekao da njemačka vlada ima vrlo jasan stav o tome, što su kancelar Friedrich Merz i ministar obrane Boris Pistorius već dali do znanja. “Nećemo sudjelovati u ovom sukobu.”
Italija i Grčka također su već prije kazale kako neće sudjelovati u sukobima, a očekuje se stav Danske.
Ni Španjolci neće sudjelovati u misijama u Hormuškom tjesnacu
Španjolska neće sudjelovati ni u jednoj vojnoj misiji u Hormuškom tjesnacu jer smatra da je američko-izraelski rat protiv Irana ilegalan, rekli su u ponedjeljak ministri obrane i vanjskih poslova u Madridu.
Lijeva koalicijska vlada pod vodstvom premijera Pedra Sancheza kritizirala je napad SAD-a i Izraela te je zabranila američkim vojnim avionima korištenje baza na jugu Španjolske za akcije protiv Irana.
Ministrica obrane Margarita Robles odbacila je zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa za vojnom podrškom u osiguravanju plovnog puta koji je Teheran blokirao za promet naftnih tankera.
“Španjolska trenutno ne razmatra nikakvu misiju u Hormuškom tjesnacu jer je to ilegalni rat u kojem je puno mrtvih. Cilj mora biti prestanak rata, i to odmah”, rekla je Robles u obraćanju medijima.
Francuska za sada samo brani svoje interese
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u nedjelju, 15. ožujka, kako je iranskom predsjedniku Masoudu Pezeshkianu u telefonskom razgovoru rekao da je “neprihvatljivo” ciljati francuske interese, nakon što je dron iranske proizvodnje ubio francuskog vojnika u iračkom Kurdistanu.
Arnaud Frion (42) poginuo je, a šest francuskih vojnika je ranjeno u četvrtak navečer u napadu dronom u regiji Erbil u iračkom Kurdistanu. On je prvi francuski vojnik koji je poginuo od početka rata na Bliskom istoku.
„Pozvao sam ga da odmah prekine neprihvatljive napade koje Iran provodi protiv zemalja u regiji, bilo izravno ili putem posrednika, kao u Libanonu i Iraku“, rekao je Macron u emisiji X nakon razgovora s Pezeshkianom.
„Podsjetio sam ga da Francuska djeluje isključivo u obrambenom svojstvu kako bi zaštitila svoje interese i interese svojih regionalnih partnera te održala slobodu plovidbe te da je neprihvatljivo da naša zemlja bude meta napada”, rekao je Macron.
Bez izravnog preuzimanja odgovornosti za napad, proiranska oružana skupina u Iraku izjavila je u petak kako će ciljati francuske interese u regiji. Ostaje za vidjeti kako će se Francuska ponašati i hoće li odgovoriti na Trumpov poziv o izravnom uključivanju u sukobe.
Stramer: Britanija neće uvuči u širi rat s Iranom
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je u ponedjeljak da se Britanija neće uvuči u širi rat s Iranom, ali će raditi sa saveznicima na ‘održivom kolektivnom planu‘ za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, što po njemu neće biti lak zadatak.
Američki predsjednik je oštro kritizirao Starmera što isprva nije podržao američko-izraelske napade na Teheran i ovog je vikenda rekao da bi Britanija, Kina, Francuska, Japan i Južna Koreja trebali u regiju poslati ratne brodove radi otvaranja tog prolaza.
Oko petine nafte i ukapljenog plina na svijetu prolazi tjesnacem, uskim prolazom između Irana i Omana. Nakon što je Teheran efektivno zatvorio tjesnac cijena nafte skočila je na više od stotinu dolara po barelu.
Starmer je rekao da Britanija ‘poduzima sve neophodne korake da bi obranila sebe i svoje saveznike i da se neće uvuči u širi rat‘.
Dodao je da njegova zemlja i saveznici razmatraju koja sredstva mogu zajednički angažirati i da žele da u planu sudjeluje što više zemalja.
Starmer je rekao da je u nedjelju navečer razgovarao s Trumpom o Hormuškom tjesnacu i odbacio ocjene da su odnosi s ključnim britanskim saveznikom narušeni zbog njegova odnosa prema ratu.
Starmer je istaknuo da je s Trumpom razgovarao ‘na način koji se očekuje između dva saveznika i dvojice čelnika‘ i da je s američkim predsjednikom u ‘dobrim odnosima‘ .
EU se ne namjerava dodatno angažirati u Hormuškom tjesnacu
Ministri vanjskih poslova EU-a raspravljat će danas o jačanju male pomorske misije na Bliskom istoku, ali se ne očekuje da će odlučiti o proširenju njezine uloge u Hormuškom tjesnacu, kažu diplomati i dužnosnici.
Misija EU-a Aspides osnovana je 2024. godine kako bi zaštitila brodove od napada jemenske pobunjeničke skupine Huti u Crvenome moru. Trenutačno pod izravnim zapovjedništvom misija ima talijanski i grčki brod, a može pozvati i francuski i još jedan talijanski brod za potporu.
SAD se ne može sama nositi
SAD ima 73 razarača klase Arleigh Burke u aktivnoj službi, izvještava Kongresna istraživačka služba. No, prema dužnosnicima mornarice, samo je oko 68% američkih površinskih brodova spremno za borbu u bilo kojem trenutku, uzimajući u obzir obuku i održavanje, piše CNN u analizi.
To je oko 50 razarača. I oni su raspršeni po cijelom svijetu.
Dakle, ako je 10 takvih potrebno za samo jednu misiju pratnje kroz Hormuški tjesnac, to daje ideju o tome koliko bi samo SAD bio opterećen za održavanje misija pratnje dulje vrijeme.
To sugerira zašto Trump poziva druge nacije da se uključe. I to se ne odnosi samo na razarače koji prate plovila. Otkrivanje i uništavanje mina u tjesnacu još je jedan problem s kojim se SAD nisu dobro opremljene same nositi.
/Desk/