Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država u petak je poništio carine koje je predsjednik Donald Trump uveo, pozivajući se na zakon namijenjen izvanrednim situacijama, odbacivši jedno od njegovih najkontroverznijih tumačenja predsjedničkih ovlasti u odluci s velikim posljedicama za globalno gospodarstvo, prenosi Reuters.
Sud je u omjeru šest prema tri, u odluci koju je napisao predsjednik suda John Roberts, potvrdio presudu nižeg suda da je Trump korištenjem Zakona o međunarodnim ekonomskim ovlastima u izvanrednim situacijama (IEEPA) prekoračio svoje ovlasti.
Sud je zaključio da tumačenje Trumpove administracije, prema kojem taj zakon predsjedniku daje ovlasti za uvođenje carina, zadire u ovlasti Kongresa i krši pravno načelo poznato kao „doktrina velikih pitanja“. To načelo zahtijeva da izvršna vlast za poteze velikog ekonomskog i političkog značaja mora imati jasno odobrenje Kongresa.
“Predsjednik mora ukazati na jasno odobrenje Kongresa kako bi opravdao izvanredno korištenje ovlasti za uvođenje carina. On to ne može”, piše Reuters, a prenosi HINA.
Carine su bile ključni alat Trumpove ekonomske i vanjske politike te središnji dio globalnog trgovinskog sukoba koji je započeo nakon njegova povratka na vlast 2025. godine. Taj je pristup narušio odnose s trgovinskim partnerima, utjecao na financijska tržišta i povećao globalnu gospodarsku neizvjesnost.
Odluka Vrhovnog suda donesena je nakon tužbi poslovnih subjekata pogođenih carinama i 12 saveznih država, većinom pod upravom demokrata, koje su osporile Trumpovu odluku da bez odobrenja Kongresa uvede uvozne poreze.
Protiv odluke glasali su suci Clarence Thomas, Samuel Alito i Brett Kavanaugh, dok su uz Robertsa bili suci Neil Gorsuch i Amy Coney Barrett, koje je Trump imenovao u prvom mandatu, zajedno s troje liberalnih sudaca.
Američki Ustav daje ovlast za uvođenje poreza i carina Kongresu, a ne predsjedniku. Trump je, međutim, pokušao zaobići Kongres pozivajući se na IEEPA, zakon koji omogućuje reguliranje trgovine u izvanrednim okolnostima. Time je postao prvi predsjednik koji je taj zakon koristio za uvođenje carina.
Dosad prikupljeno 175 milijardi dolara
Procjenjivalo se da bi Trumpove carine u idućih deset godina mogle donijeti bilijune dolara prihoda. Ekonomisti modela Penn-Wharton procijenili su da je već prikupljeno više od 175 milijardi dolara, a taj bi iznos, nakon odluke suda, mogao biti vraćen.
Administracija je najavila da će pokušati zadržati dio carina pozivanjem na druge zakonske osnove, uključujući odredbe koje dopuštaju carine zbog nacionalne sigurnosti ili kao odgovor na nepoštene trgovinske prakse.
Ipak, analitičari upozoravaju da te alternative ne nude istu fleksibilnost kao IEEPA, koji je Trumpu omogućavao brzo i široko uvođenje carina.
Trump je carine koristio i kao sredstvo pritiska u vanjskoj politici, nastojeći iznuditi ustupke ili pregovarati nove trgovinske sporazume, ali je takav pristup istodobno izazvao nezadovoljstvo brojnih država, uključujući i neke dugogodišnje saveznike.
Zakon IEEPA donesen je 1977. godine, a dosad se uglavnom koristio za uvođenje sankcija ili zamrzavanje imovine, a ne za uvođenje carina.
U jednom od ključnih poteza, 2. travnja, koji je Trump nazvao “Danom oslobođenja”, najavio je uzajamne carine za većinu trgovinskih partnera, tvrdeći da time odgovara na trgovinske deficite. Ranije je, početkom 2025., uveo carine Kini, Kanadi i Meksiku, pozivajući se na borbu protiv krijumčarenja droga.
Slučaj pred Vrhovnim sudom obuhvatio je tri odvojene tužbe, uključujući onu koju su podnijele male tvrtke uvoznici te više saveznih država, kao i jednu tužbu obiteljske tvrtke za proizvodnju igračaka.
/Desk/