Iako su od ruske invazije na Ukrajinu prošle već četiri godine, brojne međunarodne kompanije, uključujući McDonald’s, Starbucks, H&M i Nike, povukle su se s ruskog tržišta, dok su zapadne zemlje uvele oštre ekonomske sankcije. Poseban udarac pretrpjela je automobilska industrija: veliki europski, američki i japanski proizvođači obustavili su prodaju i proizvodnju, a sankcije zabranjuju izvoz luksuznih i električnih vozila, dijelova te visoke tehnološke opreme. Ipak, najnovija istraživanja pokazuju da određeni automobilski brendovi i dalje završavaju na ruskom tržištu.
Kako izvještava Reuters, deseci tisuća automobila izvoze se iz Kine u Rusiju putem shema sivog tržišta koje često zaobilaze sankcije zapadnih i azijskih vlada, kao i obveze proizvođača automobila o napuštanju ruskog tržišta.
Trgovina vozilima nastavlja se dijelom kroz neformalne mreže koje ruskim distributerima omogućuju narudžbe preko kineskih posrednika, pokazuju podaci ruske istraživačke tvrtke Autostat.
Strategija “rabljenih” vozila s nula kilometara
Većina ovih vozila proizvodi se u Kini, gdje mnogi međunarodni brendovi izrađuju automobile s lokalnim partnerima, ili se preko Kine isporučuju nakon što su proizvedeni negdje drugdje. Velik broj njih čine “rabljena” vozila s nultom kilometražom – novi automobili koje distributeri ili trgovci registriraju kao prodane u Kini, a zatim ih reklasificiraju kao rabljene i izvoze.
Ovakva praksa simptom je kineskog visoko subvencioniranog i konkurentnog tržišta automobila, koje proizvođačima i distributerima omogućuje uvećanje prodajnih brojki, prikupljanje subvencija te izvoz viška automobila.
Trgovci koji prebacuju automobile europskih, japanskih i južnokorejskih brendova iz Kine u Rusiju klasificiraju nove automobile kao rabljene kako bi izbjegli potrebu za odobrenjem proizvođača za prodaju u Rusiji, kazala je za Reuters Zhang Ai Jun, bivša izvoznica u trgovini automobilima sa sjedištem u Sečuanu.
„Na ovaj način je lakše izvoziti“, izjavila je.
Rusko tržište automobila na petom mjestu u Europi
Prema podacima agencije AUTOSTAT, u siječnju 2026. godine rusko tržište automobila zauzelo je peto mjesto u europskom poretku.
Početkom ove godine Njemačka je zadržala vodeću poziciju na europskom tržištu sa 193.981 prodanim vozilom (pad od 6,6% u odnosu na siječanj 2025.). Slijede:
- Ujedinjena Kraljevina: 144.127 vozila (+3,4%)
- Italija: 141.980 vozila (+6,2%)
- Francuska: 107.157 vozila (-6,5%)
- Rusija: 80.604 vozila (-9,5%)
Iza Rusije se smjestila Španjolska sa 73.103 prodana vozila. Ruski prodavač Vladimir (ime izmijenjeno) objasnio je za Reuters da njegov salon u Vladivostoku ne prodaje ograničene strane automobile izravno, već ih kupuje pojedinačno od kineskih trgovaca: „Postoji mnogo posrednika: ovaj poznaje onog; onaj poznaje drugog, a taj može doći do prodavača.“
Opseg trgovine i popularni modeli
Uvoz iz Kine čini sve veći udio vozila zapadnih i japanskih brendova registriranih u Rusiji. Od početka invazije, u Rusiji je prodano više od 700.000 vozila tih stranih marki.
Prošle godine Rusi su kupili više Toyota (30.000) nego automobila bilo kojeg drugog stranog brenda (osim kineskih), te gotovo 7.000 Mazdi. Iako Toyota i Mazda službeno ne izvoze vozila u Rusiju, ističu da se prodaja odvija preko trećih strana izvan njihove kontrole. Hibridni modeli su među najpopularnijima.
Sebastiaan Bennink, stručnjak za sankcije, ističe:
„Postoji toliko načina za zaobilaženje sankcija da je gotovo nemoguće spriječiti da određeni automobili završe u Rusiji.“
Njemački luksuz kroz kineske kanale
Njemački su automobili u Rusiji i dalje iznimno cijenjeni. Prošle je godine registrirano gotovo 47.000 novih vozila BMW-a, Mercedesa i Volkswagen grupe (uključujući Audi, Porsche i Škodu).
Podaci pokazuju da je više od 20.000 tih vozila proizvedeno u Kini, dok su ostala vjerojatno prošla kroz Kinu kao tranzitnu točku. Posebno se ističe Mercedes G-klase, koji se proizvodi isključivo u Austriji, ali putem kineskih otpremnih dokumenata i dalje pronalazi put do ruske elite.
Analitičar Felipe Munoz zaključuje: „S obzirom na to da je trgovina između Rusije i Kine značajno porasla, očito je da mnogi automobili uvezeni u Kinu iz Njemačke na kraju završe u Rusiji.“